FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • gt mata. 62
  • Te Akoakoga ki te Loto Maulalo

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Te Akoakoga ki te Loto Maulalo
  • Te ‵Teo Tagata Sili Telā be Ika
  • Mataupu
  • Se Akoakoga Tāua e Uiga ki te Loto Maulalo
    Iesu—Te Auala, te Munatonu, te Ola
  • Te Loto Finafinau mō te Tapuakiga ki a Ieova
    Te ‵Teo Tagata Sili Telā be Ika
  • Ko oi Tonu Eiloa a Iesu?
    Te ‵Teo Tagata Sili Telā be Ika
  • Ne Fakaasi Atu ne Iesu te Loto Finafinau mō te Tapuakiga Tonu
    Iesu—Te Auala, te Munatonu, te Ola
Nisi Mea
Te ‵Teo Tagata Sili Telā be Ika
gt mata. 62

Mataupu e 62

Te Akoakoga ki te Loto Maulalo

KO OTI ne faka‵lei ne Iesu a te tamaliki tagata telā ne ulufia ne temoni i te koga i tafa o Kaisaleia Filipi, kae ne fia foki atu a ia ki tena fakai ko Kapanaumi. Kae ne manako foki a ia ke ‵nofo fua a ia mo ana soko i te lotou malaga tenā ko te mea ke mafai o toe fakatoka ne ia latou mō tena mate mo olotou tiute foki mai tua ifo i ei. “A te Tama a te Tagata ka tuku atu ki te pule a tino,” ko tena fakamatalaga ki a latou, kae ka ‘tamate ne latou a ia, kae i te tolu o aso ka toetu mai ei a ia mai te mate.’

E tiga eiloa ko oti ne faipati atu a Iesu e uiga ki te mea tenā, kae ne matea foki ne apositolo e tokotolu a te ‵fuliga o tena foitino kae ne lagona i ei ne latou a pati e uiga ki tena “mate,” ne seki maina ‵lei ana soko i ei. E tiga eiloa seki taumafai latou o fakafiti te manatu me ka mate a ia, e pelā mo te faiga mua a Petelu, ne ma‵taku latou mana toe fesili atu ki a ia e uiga ki te mea tenā.

Oti aka i ei, ne oko atu latou ki Kapanaumi, telā ne fai mo fai se koga ne afe sāle a Iesu ki ei i te faiga o tena galuega. Ko te fakai tonu tenā o Petelu mo nisi apositolo aka foki. I konā loa, ne olo atu a tino ao lafoga o te Fale Tapu ki a Petelu. Kāti ne taumafai latou ke aofia a Iesu i se tekeatuga ki se tuu masani, kae ne fesili atu latou penei: “E a, e ‵togi ne te otou Faiakoga tena lafoga ki te Fale Tapu?”

Muna a Petelu, “E ‵togi.”

Kāti ne fatoā oko atu a Iesu ki te fale tenā kae ko oti te mea tenā, kae ne iloa ‵lei ne ia a mea kolā ne ‵tupu. Tela la, a koi tuai o fakasae aka ne Petelu te mataupu tenā, ne fesili atu a Iesu penei: “Simona, se a tou manatu? Ko oi e ‵togi ne latou a tiute mo lafoga ki tupu o te lalolagi nei? Ko olotou tama, io me ko tino fakaa‵tea?”

“Ko tino fakaa‵tea,” ko te tali a Petelu.

“Ko ‵lei, ko tena uiga ko se lafo a tama,” ne toe taku atu ne Iesu. E seai se tulafono me e ‵tau o ‵togi ne te Tama a te Atua a te lafoga ki te fale tapu, me i te Tamana o Iesu, ko te Tupu o te lagi mo te lalolagi, ko ia foki tenā ne tapuaki atu ki ei a tino i te fale tapu. “A tatou e se ma‵nako ke fai fili mai a tino ki a tatou,” ko muna a Iesu. “Fano ki te namo o ‵pei tau kafilo ki lalo; ko te ika muamua e maua ne koe, puke o fakamaga tena gutu, kae e maua ne koe i ei se tupe siliva, e lava ‵lei eiloa mo fai te ta lafoga ki te Fale Tapu. Kafai ko maua ne koe te tupe, ko fano ei koe o ‵togi ta lafoga.”

Ne maopoopo fakatasi te kau soko mai tua o te lotou ‵fokiatuga ki Kapanaumi, kae kāti ne ‵nofo latou i te fale o Petelu, kae ne fesili atu latou penei: “Ko oi te tino e sili i te Malo o te lagi?” E iloa ne Iesu a te mea telā ne mafua mai i ei te lotou fesili, me e iloa ne ia a mea kolā ne ‵tupu i a latou i te taimi ne sa‵sale malie atu ei latou i ana tua i te lotou ‵fokimaiga mai Kaisaleia Filipi. Telā ne fesili atu ei a ia penei: “Se a te mea ne fakakinau ei koutou i te auala?” Ne ‵ma te kau soko, ne seai se lotou tali, me ne kinau latou i a latou eiloa me ko oi e sili.

Ko tai kātoa te tolu tausaga ne a‵koga ei latou i a Iesu, kae se mea faigata ke maina i ei me ne mafai pefea o fai ne te kau soko se vaegā kinauga penā, i ne? Ia, e fakaasi mai i ei te malosi o te tulaga sē ‵lei katoatoa o tino, penā foki loa mo olotou telega fakalotu. A te lotu Iutaia telā ne ‵tupu aka i ei te kau soko ne ­faka‵mafa malosi i ei a tulaga mo tofi i faifaiga katoa. Kae kāti ne manatu aka foki a Petelu me e sili a ia, ona ko te folafolaga a Iesu me ka maua ne ia a nisi “ki” o te Malo. Kāti ne penā foki loa a manatu o Iakopo mo Ioane me ne taulia laua ke matea atu te ‵fuliga o foliga o Iesu.

Faitalia me ne a mea ne aofia i ei, ne fai ne Iesu se fakaasiga gali ke fakatonutonu ei olotou manatu. Ne kalaga atu a ia ki se tamaliki, ne fakatu ne ia a ia i olotou mua, ne ‵sai atu ki ei, kae ne fai atu penei: “Kafai e ‵fuli koutou ke pelā mo tama‵liki, e mafai ne koutou o ulu atu ki te Malo o te lagi. A te tino e sili i te Malo o te lagi, ko te tino telā e fakamalalo ne ia a ia eiloa, ke pelā mo te tamaliki tenei. Ko te tino e talia ne ia se tamaliki penei i toku igoa, e talia foki ne ia a au.”

E pefea te gali o te auala tenā ke fakatonutonu ei ne ia ana soko! Ne seki ita Iesu ki a latou, kae ne seki taku foki ne ia a latou ne tino fia ma‵luga, kaima‵nako kae fia ‵sili. Ikai, ne fakaasi atu ne ia tena akoakoga fakatonutonu mai i te fakaaogāga o tamā tama‵liki, kolā e se ti fia ma‵luga io me fia ‵sili, kae e se ti mafau‵fau foki latou ki olotou tulaga kese‵kese. Ne fakaasi atu ne Iesu me e ‵tau o ati aka ne ana soko a vaegā uiga penā, kolā e maua sāle i tama‵liki loto mau‵lalo. Pelā mo ana pati fakaoti konei: “Me i te tino telā e amio pelā me se tino sē taulia i a koutou ko te tino sili tenā.” Mataio 17:22-27; 18:1-5; Maleko 9:30-37; Luka 9:43-48.

▪ I tena fokiatuga ki Kapanaumi, se a te akoakoga telā ne toe taku atu ne Iesu, kae ne a mea ne fai ne latou e uiga ki ei?

▪ Kaia ne seki fai ei pelā me e ‵tau o ‵togi ne Iesu a te lafoga ki te Fale Tapu, kae kaia ne ‵togi ei ne ia?

▪ Ne a mea kāti ne fakatupu ei te kinauga i te kau soko, kae ne fakatonutonu atu pefea ne Iesu a latou?

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share