Te Lalolagi Fou e ‵Tusa mo te Folafolaga a te Atua
E TUKU mai i te Muna tusia a te Atua ko te Tusi Tapu, se fakamoemoega i pati konei: “Ko oti ne folafola mai ne ia te lagi fou mo te lalolagi fou, e nofo i ei a te amiotonu, kae tenei eiloa e fakatali‵tali tatou ki ei.”—2 Petelu 3:13.
Se a te “lagi fou”? E faka‵tusa ne te Tusi Tapu a te lagi ki pulega. (Galuega 7:49) A te “lagi fou” se malo fou telā ka pule mai ki te lalolagi. E fou me ka sui ne ia a pulega konei e pule mai nei; kae e fou foki me ka fakataunu ne ia a fuafuaga a te Atua. Ko te Malo eiloa telā ne akoako mai ne Iesu Keliso ke ‵talo atu tatou e uiga ki ei. (Mataio 6:10) Ona ko te mea ne māfua mai i te Atua a te Malo tenā kae nofo atu foki a ia i te lagi, e fakaigoa ei ki “te Malo o te lagi.”—Mataio 7:21.
Se a te “lalolagi fou”? E se se laukele fou, me e fakaasi manino mai i te Tusi Tapu me ka isi ne tino e ‵nofo i te lalolagi ki te se-gata-mai. A te “lalolagi fou” ko te olaga fou o tino i ei. Ka fou te olaga māfai ko oti ne tapale keatea i ei a tino amio ma‵sei. (Faataoto 2:21, 22) Ko tino katoa kolā e ola i ei ka āva kae faka‵logo ki te lotou Māfuaga kae ka ola e ‵tusa mo ana tulaga amio‵tonu. (Salamo 22:27) E ‵kami atu nei a tino o atufenua katoa ke tauloto ki ana tulaga konā kae ke ola nei e ‵tusa mo tulaga konā. E mata, tenā eiloa te mea e fai ne koe?
Ka āva a tino katoa i te lalolagi fou a te Atua, ki Tena pulega. E mata, e fai ne tou alofa ki te Atua ke fakalogo koe ki a ia? (1 Ioane 5:3) E mata, e lavea atu te mea tenā i tou fale? i te galuega io me i te akoga? i te auala e ola ei koe?
Ka ‵kau fakatasi a tino katoa i te lalolagi fou i te tapuakiga ki te Atua tonu. E mata, e tapuaki atu koe ki te Māfuaga o te lagi mo te lalolagi? E mata, e fai ne tau tapuakiga ke ‵kau fakatasi koe mo nisi taina tapuaki mai nisi fenua, itukāiga mo ‵gana katoa?—Salamo 86:9, 10; Isaia 2:2-4; Sefanaia 3:9, Tusi Paia, Samoa.
[Pokisi i te itulau e 17]
Te Atua Telā e Folafola Mai ne ia a Mea Konei
Ko te Atua eiloa te Māfuaga o te lagi mo te lalolagi. Ko ia ko te tino telā ne taku ne Iesu Keliso me “ko te Atua tonu e tokotasi.”—Ioane 17:3.
E tapuaki a te tokoukega o tino ki atua kolā ne faite ne latou. E ifo atu te fia miliona o tino ki tupua ‵mate. E fakatāua ne nisi tino a fakatokaga a tāgata, fia fai kope, io me ko olotou manakoga totino. Ke oko foki eiloa ki tino kolā e fakaaogā ne latou te Tusi Tapu, e se āva latou ki te igoa o te tino telā e fai pelā me ko “te Atua” tonu.—Teutelonome 4:35.
E fai mai te ‵tou Māfuaga e uiga ki a ia: “Au ko Ieova, Tenā eiloa toku igoa.” (Isaia 42:5, 8, Tusi Paia, Samoa) E sae mai te igoa tenei i te Tusi Tapu faka 7,000 tupu taimi i te ‵gana Epelu mo te ‵gana Eleni. Ne akoako ne Iesu ana soko ke ‵talo penei: “Te motou Tamana telā i te lagi: ke tapu tou igoa.”—Mataio 6:9.
A te Atua se vaegā tino pefea? E fakamatala mai ne ia a ia me “e ‵fonu i te alofa mo te kaimalie, e tuai o ita kae lasi tena alofa mo tena fakamaoni” kae e fakasala eiloa ne ia a tino kolā e ofa ne latou ana tulafono mo te iloa tonu. (Esoto 34:6, 7) E fakamaoni mai ne ana faifaiga ki tino a te ‵tonu o fakamatalaga konā.
E ‵tau eiloa o ‵viki atu ki te igoa mo te tino i o ia te igoa tenā, io me faka‵malu atu ki ei. E pelā me ko te ‵tou Māfuaga mo te ‵tou Pule i te lagi mo te lalolagi kātoa, e ‵tau o faka‵logo kae tapuaki katoatoa atu tatou ki a ia. E mata, e fai ne koe a mea konā ki a ia?
[Pokisi/Ata i te itulau e 18]
Ne a Fakamafuliga ka Maua i te “Lagi Fou mo te Lalolagi Fou”?
Ka ‵fuli te lalolagi mo fai se Palataiso Luka 23:43
Ka ‵kau fakatasi a tino katoa Ioane 13:35;
i te lalolagi mai fenuaitukāiga Fakaasiga 7:9, 10
mo ‵gana katoa i te alofa
Te filemu i te lalolagi kātoa, te tokagamalie tonu Salamo 37:10, 11;
mō tino katoa Mika 4:3, 4
Te fiafia tonu ki au galuega, ka uke a meakai Isaia 25:6; 65:17, 21-23
Ka fakaseai atu a masaki, te fanoanoa mo te mate Isaia 25:8;
Ka ‵kau fakatasi te lalolagi kātoa i te tapuakiga Fakaasiga 15:3, 4
ki te Atua tonu. . .
[Pokisi/Ata i te itulau e 19]
E Mata, ka Maua ne Koe a Mea Aogā?
E se mafai o loi te Atua!—Tito 1:2.
E folafola mai a Ieova: “E penā foki te muna telā e faipati ne au . . . e se mafai o sē fakataunu ne ia a te mea telā e fakamoemoe au ke fai ne ia; e fai eiloa ne ia a mea kolā ne fai ne au ki ei ke fano o fai.”—Isaia 55:11.
Ko leva ne fakatoka ne Ieova te “lagi fou mo te lalolagi fou.” Ko oti ne kamata o fakagalue aka te malo o te lagi. Ko oti foki ne fakamoe a te fakavae mō te “lalolagi fou.”
Mai tua o te fakaasimaiga o mea fakaofoofogia kolā ka maua ne tino i te “lagi fou mo te lalolagi fou,” e fai mai te Fakaasiga e uiga ki te Atua, te Pule o te lagi mo te lalolagi: “Ko fakafou ne au a mea katoa!” Ne fai mai foki a ia: “Tusi a mea konei, i muna konei e ‵tonu kae aogā.”—Fakaasiga 21:1, 5.
Te fesili tāua la tenei, E mata, e fai ne tatou a fakama‵fuliga kolā e ‵tau o fai ko te mea ke taulia tatou ke fai pelā me ne vaega o te “lalolagi fou” mai lalo o te “lagi fou”?