Ka Fai a Mea Katoa ke ‵Fou—E Pelā mo Mea Kolā ne ‵Valo Mai
“Ne fai mai te tino tela e nofo i te nofogaaliki, ‘Nei, ko fakafou ne au a mea katoa!’ Ne fai mai foki a ia ki a au, . . . ‘i muna konei e tonu kae aoga.’ ”—FAKAASIGA 21:5.
1, 2. Kaia e isi ei se pogai ke se fia mafau‵fau a tino ki mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua nei?
KAI fai atu koe io me mafaufau koe penei, ‘Ko oi te tino e iloa ne ia me ne a mea ka ‵tupu ma taeao?’ Ko mafai ei o maina koe i te pogai e se fia fakamatala mai ne tino a mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua io me ke tali‵tonu latou ki tino kolā e ‵valo mai mo te fakamata‵mata a mea kolā ka ‵tupu. E se mafai lele eiloa ne tino o ‵valo tonu mai a mea kolā ka ‵tupu i masina io me ko tausaga mai mua nei.
2 Ne fakamatala mai ne te mekesini ko te Forbes ASAP i se lomiga e tasi a te mataupu e uiga ki taimi. Ne tusi mai i ei ne te tino fai polokalame i TV, ko Robert Cringely, penei: “E ma‵vale sāle tatou katoa ona ko mea kolā e ‵tupu, kae e sili atu te ma‵vale o tino kolā e ‵valo mai ne latou a mea kolā ka ‵tupu. A te mate mai me ne a mea ka ‵tupu se tafaoga telā e taka‵vale sāle tatou i ei. . . . Kae e ui i ei, koi tuku taumate sāle ne tino kolā e fai mai i a latou e ‵poto olotou valoaga.”
3, 4. (a) Kaia e fia‵fia ei a nisi tino ki te meleniuma fou? (e) Se a te fakamoemoega tonu telā e maua ne nisi tino e uiga ki aso mai mua nei?
3 Kāti ko iloa ne koe me ona ko te fia ‵saga atu o tino ki te meleniuma fou, e foliga mai me ko sau‵tala malosi latou e uiga ki aso mai mua nei. I te kamataga o te tausaga ko teka, ne fai mai penei te mekesini ko te Maclean’s: “Kāti e ‵pau faeloa te tausaga ko te 2000 mo nisi tausaga katoa i te kalena mō te tokoukega o tino Kanata. Kae kāti ka maua mai i ei se tinā kamataga fou.” Ne taku mai ne te polofesa ko Chris Dewdney mai i te Iunivesiti o Ioki a te pogai e fia‵fia ei a tino ki ei: “A te kamataga o te meleniuma fou e fakauiga i ei me ko palele atu te suā senitenali matagā tenei ko teka.”
4 E mata, e foliga mai te mea tenā e pelā me se fakamoemoega fua? Ne fakaasi mai ne se sukesukega telā ne fai i Kanata me e 22 pasene fua o tino “e tali‵tonu me ka maua se kamataga fou mō te lalolagi i te tausaga ko te 2000.” A te ‵tonuga loa, ko tai kātoa te āfa o tino konā “e tali‵tonu me ka toe fai se taua lasi i te lalolagi kātoa” i tausaga e 50 mai mua nei. E manino mai i ei, me e iloa ne te tokoukega o tino me ka se ave keatea ne te senitenali fou io me ko te meleniuma fou ‵tou fakalavelave kae ka se faka‵fou aka i ei a mea. Ne tusi mai penei te tino saienitisi ko Sir Michael Atiyah, telā ko te pelesitene mua o te Royal Society i Peletania: “Ona ko te vave o ‵fuliga . . . ka aumai ei ne te 21 o senitenali a nisi fakama‵fuliga tāua ki ‵tou olaga kātoa. Ko taotaomaki mai nei a fakalavelave pelā mo te gasolo o tokouke atu a tino, ko se lava a mea ke ola ei tatou, te fakalailaiga o ‵tou fenua, mo te ma‵tiva o tino valevale. Kae e ‵tau o ‵saga fakavave atu tatou ki mea konā.”
5. Tefea te koga e mafai ei ne tatou o maua a fakamatalaga ‵tonu e uiga ki mea kolā ka ‵tupu?
5 Kāti ko manatu aka koe: ‘Me e se mafai ne tino o ‵valo mai a mea kolā ka ‵tupu, kāti e ‵lei atu ke se ‵saga atu tatou ki ei, i ne?’ E mautinoa te tali, ikai! E tonu, e se mafai ne tino o ‵valo tonu mai a mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua nei, kae ke mo a ma fakaiku aka me e seai se tino e mafai ne ia o fai penā. Ko oi e mafai ne ia o fai penā, kae kaia e ‵tau ei o fia‵fia tatou e uiga ki mea kolā ka ‵tupu? E mafai ne koe o maua a tali fakamalie loto ki fesili konā i valoaga mautinoa e fa. Ne tusi ki lalo a mea konā i te ‵toe tusi lauiloa telā e fai‵tau a tino e tokouke ki ei, ko te tusi telā e se malamalama a tino i ei kae e se ‵saga tonu atu foki ki ei—ko te Tusi Tapu. Faitalia me ne a ou manatu e uiga ki te Tusi Tapu, kae e pefea foki tou masani ‵lei ki ei, ka aogā eiloa ki a koe ke mafaufau ki tusi siki e fa konā. E ‵valo tonu mai i ei a mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua nei, kae e gali ‵ki a mea konā. Kae e fakaasi mai foki ne valoaga e fa konā a mea kolā kāti ka tupu ki a koe, penā foki loa mo ou tino pele.
6, 7. Ne fai anafea ne Isaia tena valoaga, kae ne fakataunu mai pefea i se auala fakaofoofogia a mea kolā ne ‵valo mai ne ia?
6 E maua te valoaga muamua i te Isaia mataupu e 65. A koi tuai o fai‵tau tatou ki mea kolā ne ‵valo mai i ei, ke masaua faka‵lei ne tatou a te taimi ne tusi ei a pati konā mo te fakanofonofoga o mea i aso konā. Ne tusi mai ne te pelofeta a te Atua ko Isaia a pati konā. Ne ola a ia i te selau tupu tausaga a koi tuai o palele atu te malo o Iuta. Ne palele atu te malo tenā i te taimi ne seki toe puipui ne Ieova a tino Iutaia sē fakamaoni, ne talia ne ia ke fakamaofa ne te kau Papelonia a Ielusalema kae ne ave fakapagota ei ne latou a tino Iutaia. Kae masaua la, ne ‵tupu a mea konā i te selau tupu tausaga mai tua ifo o te taimi ne ‵valo mai ei ne Isaia a mea konā.—2 Nofoaiga Tupu 36:15-21.
7 E pelā mo te taimi ne tupu ei tena fakataunuga, masaua me ne ‵valo mai ne Isaia mai lalo i te malosi mai te Atua a te igoa o te tino Pelesia telā ne seki fanau mai i aso konā, ko Kulesa, telā ne fakatakavale fakamuli ne ia Papelonia. (Isaia 45:1) Ne fakatoka ne Kulesa a mea ko te mea ke mafai ei o toe ‵foki atu a te kau Iutaia ki te lotou fenua tonu i te 537 T.L.M. Se mea fakaofoofogia, me ne ‵valo mai ne Isaia te ‵fokiatuga tenā, e pelā mo mea kolā e fai‵tau tatou ki ei i te mataupu e 65. Ne fakasino atu a Isaia ki fakanofonofoga kolā ka maua ne te kau Isalaelu māfai ko toe ‵foki atu latou ki te lotou fenua.
8. Se a te taimi fiafia telā ne ‵valo mai ne Isaia, kae se a te tugāpati telā e ‵tau o ‵saga malosi atu tatou ki ei?
8 E fai‵tau tatou penei i te Isaia 65:17-19: “Ko toe faite nei ne au se lalolagi fou mo [te] lagi fou. A mea ne tupu i aso ko teka ka se toe manatua eiloa. Ke lifu kae fiafia koutou ki te se gata mai i mea ne faite ne au. A te Ielusalema fou tenei ka faite ne au ka fonu i te fiafia, mo tino i ei ka fiafia katoa. Au foki ka fonu i te fiafia ona ko Ielusalema mo tino i ei. Ka se toe ai ne tino e tagi fanoanoa, se toe ai se kalaga mō se fesoasoani.” A te tonuga loa ne ‵valo mai ne Isaia a fakanofonofoga kolā e ‵lei fakafia atu i fakanofonofoga kolā ne maua ne te kau Iutaia i Papelonia. Ne ‵valo mai ne ia te fiafia. Kae ke na onoono nei ki te tugāpati “se lalolagi fou mo [te] lagi fou.” Tenei loa te taimi muamua mai i taimi e fa e maua ei te tugāpati tenā i te Tusi Tapu. Kae e ‵valo tonu mai i fuaiupu e fa konā a mea kolā ka ‵tupu ki a tatou.
9. Ne aofia pefea a tino Iutaia i aso mua i te fakataunuga o te Isaia 65:17-19?
9 Ne aofia a tino Iutaia mua i te fakataunuga muamua o te Isaia 65:17-19, me e pelā mo te valoaga a Isaia, ne ‵foki atu eiloa latou ki te lotou fenua, ne ‵nofo latou i ei, kae ne toe fakatu aka foki ne latou te tapuakiga tonu i ei. (Esela 1:1-4; 3:1-4) E iloa ‵lei ne koe me ne toe ‵foki atu latou ki te lotou fenua i te lalolagi nei, kae e se ki se isi koga i te lagi. Me e iloa ‵lei ne tatou te mea tenā, e mafai ei ne tatou o iloilo faka‵lei te uiga tonu o pati a Isaia ki te lalolagi fou mo te lagi fou. E ‵lei eiloa me e se ‵tau o fai ‵tou manatu tuku taumate e pelā mo faiga a nisi tino ki valoaga sē manino ‵lei a Nostradamus io me ko nisi tino aka foki penā. E fakamaina mai ne te Tusi Tapu te uiga tonu o pati a Isaia.
10. E maina pefea tatou e uiga ki te “lalolagi” fou telā ne ‵valo mai ne Isaia?
10 E se fakauiga faeloa te pati ko “te lalolagi” i te Tusi Tapu ki te laukele. E pelā mo pati tonu i te Salamo 96:1: ‘Usu atu se pese fou ki a Ieova! Usu pese atu ki a Ieova, koutou te lalolagi katoa!’ E iloa ne tatou me e se mafai ne te ‵tou lalolagi—fakatasi mo tena laukele mo ana moana—o usu pese. Ko tino fua e usu pese. E tonu, e fakauiga eiloa te Salamo 96:1 ki tino i te lalolagi nei.a Kae e faipati foki te Isaia 65:17 e uiga ki te “lagi fou.” Kafai e fakauiga “te lalolagi” ki te fakapotopotoga fou o tino kolā ne toe ‵nofo atu i te lotou fenua, se a te mea e fakauiga ki ei te “lagi fou”?
11. Se a te mea ne fakasino atu ki ei te tugāpati ko “te lagi fou”?
11 E fai mai penei te Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature a McClintock mo Strong: “Kafai e fakamatala mai te tulaga e fai ei te fakaasiga fakavaloaga, e fakauiga eiloa te lagi . . . ki potukau katoa o tino kolā e pule mai . . . me e ‵nofo latou mai luga i olotou tino kae e pule atu ki a latou, e pelā eiloa mo te lagi e tu i luga o te lalolagi kae e pule foki ki ei.” E pelā mo te tugāpati ko “te lagi mo te lalolagi,” e fakamatala mai ne te Cyclopædia me i ‘fakamatalaga fakavaloaga e fakauiga te tugāpati tenā ki tulaga kese‵kese o tino i mea tau pulepulega. A te lagi ko te pulega sili; kae ko te lalolagi ko tino kolā e pule ki ei, ko tāgata kolā e pule ki ei a tino ma‵luga.’
12. Ne maua pefea ne tino Iutaia i aso mua a “te lagi fou mo te lalolagi fou”?
12 I te ‵fokiatuga o te kau Iutaia mai Papelonia, ne maua eiloa ne latou a fakanofonofoga ‵fou. Ne maua ne latou se potukau fou o tino pule, ko Selupapelu, se tino i te gafa o te tupu ko Tavita, e pelā me ko te kovana, mo Iosua e pelā me ko te faitaulaga pule. (Hakai 1:1, 12; 2:21; Sakalia 6:11) Ne fai laua mo fai te “lagi fou.” Ki luga i te ā? Ne nofo atu te “lagi fou” tenā i luga o “te lalolagi fou,” ko te fakapotopotoga o tino kolā ne faka‵māgina kae ne toe ‵foki atu ki te lotou fenua ke toe ati aka Ielusalema mo tena faletapu telā e tapuaki atu i ei ki a Ieova. Tela la, ne maua tonu se “lagi fou” mo se “lalolagi fou” i te fakataunuga telā ne aofia i ei te kau Iutaia i aso konā.
13, 14. (a) Se a te suā tusi siki e maua i ei te tugāpati ko “te lagi fou mo te lalolagi fou” telā e ‵tau o onoono tatou ki ei? (e) Kaia e tāua ei te valoaga a Petelu i aso nei?
13 Ke na maina tatou i te manatu tāua i ei. E se ta‵fao fua tatou ki fakamatalaga faka-te-Tusi Tapu io me onoono fua ki tala mua. Ka maina koe i te mea tenā māfai ko onoono koe ki te suā taimi e maua ei te tugāpati ko “te lagi fou mo te lalolagi fou.” I te 2 Petelu mataupu e 3, ka maua ei ne koe te tugāpati tenā, kae ka maina foki tatou me e aofia pefea te ‵tou manuia i mea kolā ne ‵valo mai i ei.
14 Ne tusi mai ne Petelu tena tusi i te 500 tupu tausaga mai tua ifo o te taimi ne ‵foki atu ei te kau Iutaia ki te lotou fenua. E pelā me se apositolo e tokotasi o Iesu, ne tusi atu ei Petelu ki soko o Keliso, ko te “Aliki” telā e faipati ki ei i te 2 Petelu 3:2. I te fuaiupu e 4, e faipati ei a Petelu e uiga ki te fakatasi mai o Iesu telā ne folafola mai. Ko tena uiga, e tāua ‵ki te valoaga tenā i aso nei. E fakaasi mai ne fakamaoniga kolā e lava kae ‵toe me talu mai te Taua Muamua a te Lalolagi, e fakatasi mai a Iesu e pelā me ko te Pule i te Malo faka-te-lagi o te Atua. (Fakaasiga 6:1-8; 11:15, 18) E tāua ‵ki te uiga o te mea tenā ona ko te suā mea ne ‵valo mai ne Petelu i te mataupu tenā.
15. Ko fakataunu mai pefea te valoaga a Petelu e uiga ki “te lagi fou”?
15 E fai‵tau tatou penei i te 2 Petelu 3:13: “Ka ko te Atua, ko oti ne folafola mai ne ia te lagi fou mo te lalolagi fou, e nofo i ei a te amiotonu, kae tenei eiloa e fakatalitali tatou ki ei.” Kāti ko iloa ne koe me ko oti ne fakasopo aka a Iesu e pelā me ko te tupu i te lagi, kae ko ia foki ko te pule sili i “te lagi fou.” (Luka 1:32, 33) Kae e fakaasi mai ne nisi tusi siki me e se ko ia tokotasi e pule mai. Ne folafola atu Iesu me ka maua ne ana apositolo mo nisi tino aka se avanoaga i te lagi. I te tusi ko Epelu, ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo a tino konā e pelā me ne tino kolā “e ‵kau atu ki te kalagaga faka-te-lagi.” Kae ne fai atu a Iesu me i tino o te potukau tenā ka saga‵saga fakatasi mo ia i nofogaaliki i te lagi. (Epelu 3:1, NW; Mataio 19:28; Luka 22:28-30; Ioane 14:2, 3) Kae tenei te manatu tāua, ka pule mai nisi tino fakatasi mo Iesu i te lagi fou. Kae se a “te lalolagi fou” telā e faipati a Petelu ki ei?
16. Se a “te lalolagi fou” telā ko oti ne tu mai?
16 E pelā mo te fakataunuga i aso mua—i te ‵fokiatuga o te kau Iutaia ki te lotou fenua—a te fakataunuga o te 2 Petelu 3:13 i aso nei e aofia i ei a tino kolā e talia ne latou te pulega a te lagi fou. Ka maua ne koe te fia miliona o tino kolā ko talia nei ne latou te pulega tenā. E maua eiloa ne latou a mea aogā mai ana akoakoga, kae e taumafai eiloa latou o faka‵logo faka‵lei ki tulafono kolā e maua i te Tusi Tapu. (Isaia 54:13) Konei eiloa a tino kolā e fai mo fai se fakavae mo te “lalolagi fou” me e fai latou mo fai se fakapotopotoga o tino mai fenua kese‵kese, ‵gana valevale mo matakāiga katoa kae e ga‵lue fakatasi latou mai lalo i te pulega a Iesu Keliso. Tenei te manatu tāua, e mafai foki o aofia koe i tino konā!—Mika 4:1-4.
17, 18. Kaia e tuku mai ei ne pati i te 2 Petelu 3:13 se pogai ke ‵saga atu ei tatou ki aso mai mua nei?
17 Kae ke se manatu aka koe me e gata fua i konā te fakamatalaga, kae e seai aka foki se mainaga e maua ne tatou e uiga ki aso mai mua nei. A te tonuga loa, kafai e onoono koe ki tala i tafa o te 2 Petelu, mataupu e 3, ka maua ne koe i ei a fakamatalaga e uiga ki se matugā ‵fuliga lasi telā ka oko mai. I te fuaiupu e 5 mo te 6, ne tusi mai Petelu e uiga ki te Lolo i aso o Noa, telā ne fakapalele atu i ei a tino amio ma‵sei i aso konā. I te fuaiupu e 7, e faipati ei a Petelu e uiga ki “te lagi mo te lalolagi,” ko pulega mo tino valevale kolā e fakatoka ki “te aso e fakamasino kae fakamasei ei a tino amio masei.” E fakamaoni mai i ei me e se fakauiga te tugāpati ko “te lagi fou mo te lalolagi fou” ki paneta ‵tonu mo te laukele, kae ko tino mo olotou pulega.
18 I konā loa ne fakamatala mai ei ne Petelu me ka fakaoko mai ne te aso o Ieova se matugā faka‵māga lasi, telā ka fakatoka ei a mea ke fakatu aka ei te lagi fou mo te lalolagi fou kolā e faipati ki ei i te fuaiupu e 13. Ke onoono ki te fakaotiga o te fuaiupu tenā—“e nofo i ei a te amiotonu.” E fakauiga i ei ki se matugā ‵fuliga ‵lei, i ne? E maua mai i ei se fakamoemoega e uiga ki tinā mea ‵fou, ko te vaegā taimi telā ka sili atu te fia‵fia o tino ke ola i ei i lō te fia‵fia o tino i aso nei, i ne? Kafai e maina koe i ei, ko maina foki koe i mea kolā e ‵valo mai ne te Tusi Tapu, kae e se tokouke a tino e maina ‵lei i ei.
19. Ne a fakamatalaga e maua i tafa o te fakamatalaga i te Fakaasiga e uiga ki “te lagi fou mo te lalolagi fou” kolā ka oko mai?
19 Kae ke se gata fua tatou i konā. Ko oti ne onoono tatou ki te saemaiga o te tugāpati ko “te lagi fou mo te lalolagi fou” i te Isaia mataupu e 65 mo te 2 Petelu mataupu e 3. Kae ke na ‵suke nei ki te Fakaasiga mataupu e 21, telā e maua mai i ei a te suā taimi e sae mai ei te tugāpati tenā i te Tusi Tapu. Kae ka maua foki ne tatou se fesoasoani māfai e maina tatou i te tala kātoa. I te avā mataupu mai mua atu i ei, i te Fakaasiga mataupu e 19, e fakamatala manino mai i ei se taua—kae e se se taua i va fua o atufenua katoa. E tu atu “te Muna” a te Atua i te feitu e tasi. Kāti e iloa ne koe me ko te tofi tenā o Iesu Keliso. (Ioane 1:1, 14) E nofo atu a ia i te lagi, kae e ‵tu fakatasi a ia mo ana kautau faka-te-lagi i te fakaasiga tenā. E taua atu latou ki a ai? E fai mai te mataupu tenā me ko “tupu,” “pule o kautau,” mo tino valevale, ko “tino ma‵luga mo tino ma‵lalo.” E aofia i te taua tenā ko te aso o Ieova telā ka oko mai, ko te taimi e ‵ta fakapalele ei a tino amio ma‵sei. (2 Tesalonia 1:6-10) Kae e kamata mai te Fakaasiga mataupu e 20 ki fakamatalaga me ka ave keatea “te gata mua eiloa, ko te Tiapolo tena io me ko Satani.” Tenā ko toka ei ke ‵saga atu tatou ki te Fakaasiga mataupu e 21.
20. Se a te ‵fuliga lasi telā ka oko mai kae e fakauiga ki ei te Fakaasiga 21:1?
20 Ne kamata a te apositolo ko Ioane i pati ‵gali konei: “Fakamuli ifo ne matea ne au a te lagi fou mo te lalolagi fou. A te lagi mua mo te lalolagi mua mo tai, ko palele atu katoa a mea kona.” Ona ko mea kolā ko oti ne matea atu ne tatou i te Isaia mataupu e 65 mo te 2 Petelu mataupu e 3, e iloa tonu ne tatou me ka se sui i ei a paneta ‵tonu mo te ‵tou laukele tenei, fakatasi mo te tai. E pelā mo mea kolā ne fakaasi mai i mataupu mai mua atu i ei, ka ave keatea i ei a tino amio ma‵sei fakatasi mo olotou pulega, e aofia i ei ko te pule sē matea ko Satani. E tonu, e folafola mai i konei se fakanofonofoga fou telā e aofia i ei a tino i te lalolagi nei.
21, 22. Ne a fakamanuiaga e fakatalitonu mai ne Ioane me ka maua ne tatou, kae se a te uiga me ka solo kea‵tea a loimata?
21 E fakamaoni mai te mea tenā i nisi pati i te valoaga gali tenei. I te fakaotiga o te fuaiupu e 3 e faipati mai i ei e uiga ki te taimi ka fakatasi mai ei te Atua ki tino, kae ka saga mai a ia mo te atafai ki tino kolā e fai ne latou tena loto. (Esekielu 43:7) E toe fai mai Ioane i te fuaiupu e 4, 5: “ ‘Ka se toe iai ne loimata i olotou mata. Ka se toe iai se mate, se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae. Ko palele atu a mea mua.’ Ne fai mai te tino tela e nofo i te nofogaaliki, ‘Nei, ko fakafou ne au a mea katoa!’ Ne fai mai foki a ia ki a au, ‘Tusi a mea konei, i muna konei e tonu kae aoga.’ ” Mā‵faga o valoaga fakamalosi loto!
22 Ke mafau‵fau malie aka ki mea kolā e ‵valo mai ne te Tusi Tapu. ‘Ka solo keatea ne te Atua a loimata katoa mai olotou mata.’ E se mafai o fakauiga fua i ei ki loimata masani kolā e ‵sali mai i ‵tou mata, kae e se mafai foki o fakauiga ki loimata o te fiafia. Ikai, a loimata kolā ka ‵solo keatea ne te Atua ko loimata kolā e māfua mai i logo‵maega, te fanoanoa, te loto māfatia, mo te puapuaga. E iloa pefea ne tatou? Me e tuku fakatasi ne te folafolaga fakaofoofogia tenā a te Atua a te sē toe ai ne loimata mo te sē toe ai ‘se mate, se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae.’—Ioane 11:35.
23. Ne a fakanofonofoga e fakatalitonu mai ne te valoaga a Ioane me ka fakapalele atu?
23 E fakamaoni mai i ei me ka ave keatea i ei te ‵kenisa, te foitino ‵mate, te fatu vāivāi, penā foki loa mo te mate, i ne? Ko oi te tino i a tatou ne seki mate sena tino pele i se famai, se mea tupu fakafuasei, io me se fakalavelave? E folafola mai ne te Atua i konei me ka se toe ai se mate, kae e fakauiga i ei me i tama‵liki kolā ka fa‵nau mai i aso konā ka se toe ‵tupu aka kae gasolo o vāivāi—kae mate foki. E fakauiga foki te valoaga tenā me ka se toe ai se valevale matua, te ‵fatigofie o ivi, malamala, mo te ‵kivi o mata—ko mea kolā e ‵tupu sāle ki tino ma‵tua.
24. Ka fai pefea ‘te lagi fou mo te lalolagi fou’ mo fai se fakamanuiaga, kae ne a nisi mea ka mafau‵fau tatou ki ei?
24 Kāti e loto malie koe me ka gasolo o seai se fanoanoa io me se tagi māfai ko ave keatea te mate, te olaga matua, mo famai. Kae e a te mativa fulafulaki, te maneaneaga o tama‵liki, te fakailoga tino telā e māfua mai i telega mo lanu? Kafai e tumau loa a mea masani konā o te olaga nei, ka se galo atu i ei te fanoanoa mo te tagi. Tela la, ka se makosu te olaga i “te lagi fou mo te lalolagi fou” ona ko mea kolā e māfua mai i ei nei te fanoanoa. Mā‵faga o ‵fuliga lasi! Kae ko suke‵suke fua tatou ki tusi siki e tolu mai i tusi siki e fa kolā e maua ei te tugāpati ko “te lagi fou mo te lalolagi fou” i te Tusi Tapu. E toe tasi te tusi siki e fetaui ‵lei mo mea kolā ko oti ne suke‵suke tatou ki ei kae e faka‵mafa mai foki i ei te pogai e mafai ei ne tatou o fakamoe‵moe ki te taimi mo te auala ka fakataunu ei ne te Atua a tena folafolaga ke ‘faka‵fou a mea katoa.’ E fakamatala mai ne te suā mataupu telā e ‵soko mai a te valoaga tenā, penā foki loa mo te pogai e aofia ei te valoaga tenā i te ‵tou fiafia.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a E ‵fuli ne te New English Bible te Salamo 96:1 penei: “Ke usu atu ki te ALIKI, tāgata katoa o te lalolagi.” E fai mai penei te Contemporary English Version: “A tino katoa i te lalolagi nei, ke na usu atu a vikiga ki te ALIKI.” E fetaui ‵lei a ‵fuliga konā mo te fakamatalaga me i “te lalolagi fou” telā e faipati a Isaia ki ei e fakauiga eiloa ki tino o te Atua i te lotou fenua.
Ne a Mea e Masaua ne Koe?
• Ne a tusi siki e tolu e ‵valo mai i ei ne te Tusi Tapu a “te lagi fou mo te lalolagi fou”?
• Ne aofia pefea a tino Iutaia i aso mua i te fakataunuga o “te lagi fou mo te lalolagi fou”?
• Ne a fakataunuga e fakauiga ki ei “te lagi fou mo te lalolagi fou” kolā ne faipati ki ei a Petelu?
• E fakamatala mai pefea ne te Fakaasiga mataupu e 21 se taimi gali mō tatou i aso mai mua?
[Ata i te itulau e 10]
E pelā mo te mea ne ‵valo mai ne Ieova, ne fakafaigofie ne Kulesa te ‵fokiatuga o te kau Iutaia ki te lotou fenua i te 537 T.L.M.