E Mautinoa te Fakamoemoega ki te Toetu!
“E pau faeloa omotou fakamoemoega ki te Atua . . . , me i tino ‵lei mo tino se ‵lei, ka faka‵tu mai katoa mai te mate.”—GALUEGA 24:15.
1. Kaia e mafai ei ne tatou o fakamoe‵moe ki te toetu?
KO OTI ne tuku mai ne Ieova a pogai ‵lei ke tali‵tonu ei tatou ki te toe‵tuga. Ne tauto mai a ia me ka toe ola mai a tino ‵mate, me ka toe‵tu mai latou ki te ola. Kae ka fakataunu mai eiloa tena fuafuaga e uiga ki tino kolā e ‵moe i te mate. (Isaia 55:11; Luka 18:27) A te ‵tonuga loa, ko oti ne fakaasi mai ne te Atua a tena ‵mana ke toe faka‵tu aka ne ia a tino ‵mate.
2. E aogā pefea te toetu ki a tatou?
2 A te fakatuanaki ki te fakatokaga a te Atua ke toe faka‵tu mai a tino ‵mate e alatu i tena Tama, ko Iesu Keliso, e mafai eiloa o fakamalosi mai ki a tatou i taimi o fakalavelave faiga‵ta. Me e mautinoa eiloa te fakamoemoega ki te toetu, e fesoasoani mai foki i ei ki a tatou ke tumau i te fakamaoni ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ke oko eiloa ki te mate. Kāti ka fakamalosigina te ‵tou fakamoemoega ki te toetu māfai ko mafau‵fau tatou ki tino ‵mate kolā ne toe fakaola mai i tala i te Tusi Tapu. Ne fai a vavega katoa konā ona ko te ‵mana mai i te Aliki Sili, ko Ieova.
Ne Toe‵tu Mai Olotou Tino ‵Mate
3. Se a te mea ne fakamalosi atu ki a Elia ke fai ne ia i te taimi ne mate ei te tamaliki tagata a te fafine mai Salefata telā ne mate tena avaga?
3 I se fakamatalaga gali telā e toe fakamasaua mai i ei te fakatuanaki ne fakaasi mai ne molimau a Ieova kolā ne ola mai mua o te vaitaimi o te kau Kelisiano, ne tusi mai penei a te apositolo ko Paulo: “Mai te fakatuanaki, ko toe maua ei ne fafine olotou tino ne ‵mate ka ko toe ola mai latou.” (Epelu 11:35; 12:1) E tokotasi te fafine mai fāfine konā ko te fafine mativa telā ne mate tena avaga mai i te fa‵kai i Foinikia ko Salefata. Me ne talimālō faka‵lei ne ia te pelofeta a te Atua ko Elia, i se auala fakavavega ne seki ‵kiva ei ana falaoa mo ana sinu i te taimi o te oge telā ne fai pelā me kāti ka ‵mate i ei laua mo tena tama tagata. I te taimi ne mate fakamuli ei te tama tenā, ne fakatakato a ia ne Elia i te moega, ne takato fakafao a ia i luga i te tamaliki e fakatolu taimi, kae ne fakamolemole atu penei: “Te Aliki toku Atua, fakaola aka te tamaliki tenei!” Ne fakafoki atu ne te Atua a tena ola, io me ko te agaga, ki loto i te tamaliki tenā. (1 Tupu 17:8-24) Ke mafaufau aka ki te fiafia o te fafine tenā me ne toe taui atu ki tena fakatuanaki mai i te ‵toe fakatumaiga o tena tama—ko te toetuga muamua telā ne tusi ki lalo tena tala!
4. Se a te vavega telā ne fai ne Elisaia i Sunema?
4 A te suā fafine telā ne toetu mai tena tino mate, ne nofo atu i te fa‵kai ko Sunema. A te fafine tenā ko te avaga a se toeaina, kae ne atafai eiloa a ia ki te pelofeta ko Elisaia mo tena tavini. Ne maua tena taui, se tamaliki tagata. I te fia o tausaga mai tua ifo i ei, ne fakamolemole atu tou fafine ki te pelofeta ke vau. Kae ne maua atu ne Elisaia me ko mate te tamaliki i te fale o te fafine tenā. I te otiga ne ‵talo atu Elisaia kae ne fai ne ia a nisi faiga, ko “te foitino eiloa o te tamaliki ko gasolo o mafanafana.” “Ne mafatua fakafitu te tamaliki, te mea eiloa ko pula aka ona mata.” Kāti ne fia‵fia malosi te mātua mo tena tama ki te toetuga tenā. (2 Tupu 4:8-37; 8:1-6) Ka sili fakafia atu te lā fia‵fia māfai ko toe faka‵tu mai laua ki te ola i te lalolagi nei ki “te olaga e sili atu i te ‵lei”—ko te vaegā olaga telā e mafai o se toe ‵mate laua i ei! Mā‵faga o pogai ‵lei ke fakafetai atu ei tatou ki te Atua alofa o te toetuga, ko Ieova!—Epelu 11:35.
5. Ne aofia pefea a Elisaia i se vavega i te taimi ko oti ei ne mate a ia?
5 Ko oti ne mate kae ne tanu a Elisaia, kae ne fakamalosi aka ne te Atua ana ivi ki tena agaga tapu. E fai‵tau tatou penei: “E isi faeloa ne potukau Moapi e olo sale o faitaua ki te fenua o Isalaelu. I te taimi e tasi, ne olo a tino o tanu te tino mate, kae lavea ne latou a te potukau faitaua kona, tena ne ‵pei ei ne latou te tino mate ki loto i te tanuga o Elisaia, kae ‵tele ke ‵sao latou. I te patelega o te foitino o te tino tena ki ivi o Elisaia, ko te tagata eiloa tena ko toe ola mai, kae tu mai ki luga.” (2 Tupu 13:20, 21) Ne pefea te poi kae fiafia o te tagata tenā! Ke fakaataata i tou mafaufau me e pefea te fia‵fia o tatou māfai e toe faka‵tu mai ‵tou tino pele e ‵tusa loa mo te fuafuaga a Ieova te Atua telā e se mafai o māvale!
Ne Fakatu Mai ne te Tama a te Atua a Tino ‵Mate
6. Se a te vavega telā ne fai ne Iesu i tafa o te fa‵kai ko Naina, kae se a te aogā o te tala tenā ki a tatou?
6 Ne tuku mai ne te Tama a te Atua, ko Iesu Keliso, a pogai ‵lei ke tali‵tonu me ka toe faka‵tu mai a tino ‵mate, kae e mafai eiloa o maua ne latou te ola se-gata-mai. E isi se mea ne tupu i tafa o te fa‵kai o Naina telā e fesoasoani mai ki a tatou ke maina me e mafai o fai se vavega penā ona ko te malosi o te Atua. E tasi te taimi, ne fetaui a Iesu mo tino fanoa‵noa kolā ne ave ne latou te foitino o se tamataene mai te fa‵kai o tanu. A ia
ko te tamaliki eiloa e tokotasi a se fafine telā ko mate tena avaga. Ne fai atu a Iesu ki a ia: “Sa tagi.” Ne fakapatele atu a ia ki te pusa o te tino mate kae ne fai atu penei: “Te tamataene! Au e muna atu ki a koe, tu ki luga!” I konā loa ne nofotu mai a ia kae ne faipati. (Luka 7:11-15) E fakamalosi aka eiloa ne te vavega tenā a te ‵tou talitonuga me e mautinoa eiloa te fakamoemoega ki te toetu.
7. Se a te mea ne tupu ki te tamaliki fafine a Iailo?
7 Ke na mafaufau foki ki te mea telā ne tupu ki a Iailo, ko te pule o te sunako i Kapanaumi. Ne fakamolemole atu a ia ki a Iesu ke fanatu o fesoasoani atu ki tena tamaliki fafine fagasele telā ko 12 ana tausaga, kae ko pili o mate. Ne seki leva kae ne fakailoa atu me ko mate te tamaliki fafine tenā. Ne fakamalosi atu a Iesu ki te tagata fanoanoa ko Iailo ke na talitonu atu, kae ne olo atu laua ki tena fale telā ne ‵tagi fanoa‵noa malosi i ei a tino e tokouke. Ne ‵kata latou i pati konei a Iesu ki a latou: “E seki mate te tamaliki. E moe fua!” Ne mate tonu te tamaliki, kae ne fia fakaasi atu ne Iesu me e mafai fua o toe faka‵tu mai a tino ki te ola e pelā eiloa mo te ‵fagu mai o latou mai i te ‵moe palapala. Ne puke a ia ki te lima o te tamaliki fafine, ana muna: “Taku tamaliki fafine, tu ki luga!” Ne tu fakavave a ia ki luga, kae “ko oko eiloa i te ofo” mo te fia‵fia o ana mātua. (Maleko 5:35-43; Luka 8:49-56) E seai se fakalotolotolua, me ka “ofo” malosi a tino māfai ko toe faka‵tu mai olotou kāiga ‵mate ki te ola i te lalolagi palataiso.
8. Ne a mea ne fai ne Iesu i te tānuga o Lasalo?
8 Ko oti ne mate a Lasalo i aso e fa i te taimi ne fanatu ei a Iesu ki tena tānuga kae ne fakatonu atu ke na ave keatea te fatu e ‵pono ei te tānuga tenā. Ko oti ne ‵talo atu a Iesu i mua o tino katoa ko te mea ke iloa ne latou me ne fakalagolago atu a ia ki te malosi mai te Atua, kae ne kalaga atu penei a ia: “Lasalo, vau ki tua!” Kae ne vau tou tagata ki tua! Ne saisai ana lima mo ana vae ki laugatu, kae ne kofu ana mata ki se laugatu. “Talatala ake ona saisaiga, kae tuku atu ke fano,” ko muna a Iesu. Ne matea atu te vavega tenā ne tino e tokouke kolā ne olo atu o fakamafanafana a tuagane o Lasalo, ko Malia mo Maleta, kae ne fakatuanaki eiloa latou ki a Iesu. (Ioane 11:1-45) E fakamalosi aka ne te tala tenā tou fakamoemoega me ka toe faka‵tu mai ou tino pele ki te ola i te lalolagi fou a te Atua, i ne?
9. Kaia e iloa tonu ei ne tatou me koi mafai eiloa ne Iesu o toe faka‵tu mai ne ia a tino ‵mate?
9 I te taimi ne nofo atu ei a Ioane te Papatiso i te falepuipui, ne avatu ne Iesu te fekau fakamalosi loto tenei: “Tino ‵kivi ko ile, . . . ko tino ne ‵mate ko toe‵tu.” (Mataio 11:4-6) Me ne toe faka‵tu aka ne Iesu a tino ‵mate a koi nofo mai a ia i te lalolagi nei, ka mafai eiloa ne ia o toe fai penā me i a ia se tino malosi i te feitu faka-te-agaga telā e fakamalosigina ne te Atua. A Iesu “ko te toetu mo te ola,” kae e pefea te fakamafanafana mai ke iloa ne tatou me ko pili mai te taimi “e lagona ei a tena leo ne latou katoa kola e i loto i tanuga, kae ka ulu mai ei latou ki tua. Ko latou kola ne amio ‵lei, e toe‵tu i te ola”!—Ioane 5:28, 29; 11:25.
E Fakamalosi Aka ne Nisi Toe‵tuga te ‵Tou Fakamoemoega
10. E fakamatala mai pefea ne koe te tala muamua telā ne tusi ki lalo e uiga ki se toetuga telā ne fai ne se apositolo?
10 I te taimi ne uga atu ei ne Iesu ana apositolo e pelā me ne tino talai o te Malo, ne fai atu a ia penei: “Faka‵tu a tino ‵mate.” (Mataio 10:5-8) Ne ‵tau o fakalago‵lago atu latou ki te ‵mana o te Atua, ke fai eiloa ne latou te mea tenā. Ne moe i te mate se fafine amioatua ko Tokasi (Tapita) i Iopa i te 36 T.A. Ne aofia i ana amioga ‵lei ko te faiga o gatu mō fāfine fakaa‵lofa kolā ko ‵mate olotou avaga, kae ne ‵tagi malosi a fāfine konā i tena mate. Ne fakatoka ne te kau soko ke tanu a ia, kae ne fai atu ki a Petelu ke vau o fakamafanafana atu ki a latou. (Galuega 9:32-38) Ne uga atu keatea ne ia a tino katoa mai i te potu i luga, ne ‵talo, ana muna: “Tapita, tu ki luga!” Ne ‵pula ana mata, ne nofotu mai, ne puke ki te lima o Petelu, kae ne fakatu aka ne ia ki luga. A te toetuga muamua telā ne lipoti mai me ne fai ne se apositolo, ne fai ei a nisi tino e tokouke ke tali‵tonu. (Galuega 9:39-42) E maua foki ne tatou i ei se isi pogai ke fakamoe‵moe ki te toetu.
11. Se a te ‵toe tala o se toetuga telā ne tusi i te Tusi Tapu?
11 A te ‵toe fakatumaiga o se tino telā e tusi i te Tusi Tapu ne tupu i Teloa. I te taimi ne afe atu ei a Paulo ki konā i te tolu o ana malaga fakamisionale, ne aveave‵loa tena lauga ke oko eiloa ki te valuapo. Ne tō te moe o se tamataene e igoa ki a Eutikasi ona ko tena fi‵ta mo te ‵vela o molī e uke i kona, penā foki loa mo te i‵tia o te potu ne maopoopo ei a tino, kae ne tō ifo ei a ia mai te tolu o fogāfale ki lalo. “Ne puke ake ne latou a ia ko mate,” kae ne seki matapo fua a ia. Ne punou ifo a Paulo ki luga i a Eutikasi, ne ‵sai mai ne ia, kae ne fai atu penei ki tino maimoa i konā: “Sa fanoa‵noa me ola fua a ia.” Ne fakauiga i ei a Paulo me ko toe ola mai te tamataene. “Ko oko eiloa i te fiafia,” o tino i konā. (Galuega 20:7-12) Ko maua nei ne tavini a te Atua se matugā fakamafanafanaga lasi ona ko te mea e iloa ne latou me ka fakataunu mai eiloa te fakamoemoega ke toe‵tu mai a tino kolā ne ga‵lue fakatasi muamua latou.
Te Toetu—Se Fakamoemoega ko Leva ne Fakamoe‵moe ki ei
12. Se a te talitonuga telā ne fakamatala atu ne Paulo i mua o te Kovana Loma ko Filiki?
12 I te taimi ne fakamasino ei a Paulo i mua o te Kovana Loma ko Filiki, ne molimau atu a ia penei: “Ka ko au e talitonu ki mea katoa e tusi i te Tulafono a Mose, mo tusi a pelofeta. E pau faeloa omotou fakamoemoega ki te Atua mo latou, me i tino ‵lei mo tino se ‵lei, ka faka‵tu mai katoa mai te mate.” (Galuega 24:14, 15) E fakasino atu pefea a vaega o te Muna a te Atua, e pelā mo “te Tulafono,” ki te faka‵tumaiga o tino ‵mate?
13. Kaia e mafai ei o fai atu pelā me ne fakauiga te Atua ki te toetu i te avatuga ne ia o te valoaga muamua?
13 Ne fakauiga eiloa te Atua ki te toetu i tena valoaga muamua i Etena. I te taimi ne fakamasino aka ei ne ia “te gata taumua,” ko Satani te Tiapolo, ne fai atu penei te Atua: “Ka fai ne au a koulua mo te fafine ke fai fili; a tau fanau mo tena fanau ka fai fili faeloa. Ka tuki pala ne te fanau a te fafine a tou ulu, kae ka u ne koe [tena] vae.” (Fakaasiga 12:9; Kenese 3:14, 15) A te ūga o te vae o te fanau a te fafine ne fakauiga pelā me ka tamate ne ia a Iesu Keliso. Kafai e tuki pala fakamuli ne te Fanau tenā a te ulu o te gata, ko tena uiga e ‵tau o toe fakatu aka a Keliso mai te mate.
14. E fai pefea a Ieova e pelā me “se se Atua o tino ‵mate, kae o tino ola”?
14 Muna a Iesu: “Ko fakamaonia foki ne Mose i tino ‵mate ka toe faka‵tu ake i te ola. I te tala tela i te lakau ne ka, ne faipati ei Mose, i te Aliki, ‘Ko te Atua o Apelaamo, ko te Atua o Isaako, ko te Atua foki o Iakopo.’ E se se Atua o tino ‵mate, kae o tino ola; me i tino katoa e ola mo ia.” (Luka 20:27, 37, 38; Esoto 3:6) Ko oti ne ‵mate a Apelaamo, Isaako, mo Iakopo, kae ona ko te mautinoa o te fuafuaga a te Atua ke toe faka‵tu aka latou ne fai ei pelā me ko ola latou.
15. Ne a pogai ne maua ne Apelaamo ke talitonu ei a ia ki te toetu?
15 Ne maua ne Apelaamo se pogai ke fakamoemoe ei a ia ki te toetu, me i te taimi ne ma‵tua ‵ki laua mo tena avaga ko Sala, ne fai pelā me ne ‵mate lā ma‵losi ke fai a tama‵liki, kae ne toe fakafoki fakavavega atu ne te Atua te malosi ki a laua ke fai lā tama. Ne fai te mea tenā e pelā mo te toetu. (Kenese 18:9-11; 21:1-3; Epelu 11:11, 12) I te taimi ko 25 ei a tausaga o te lā tamaliki tagata ko Isaako, ne fakatonu atu te Atua ki a Apelaamo ke tamate a ia pelā me se taulaga. I te taimi ko fai ei o tamate ne Apelaamo a Isaako, ne taofi aka a ia ne te agelu a Ieova. “Ne manatu a Apelaamo me mafai ne te Atua o fakatu ake a Isaako mai te mate, kae tonu eiloa, ne toe maua eiloa ne Apelaamo a Isaako ko toetu ake mai te mate.”—Epelu 11:17-19; Kenese 22:1-18.
16. Ko moe nei Apelaamo i te mate kae se a te mea e faka‵tali a ia ki ei?
16 Ne fakamoemoe Apelaamo ki te toetu mai lalo i te pulega a te Mesia, te Fanau telā ne folafola mai. Mai i tena tulaga i te lagi, a koi tuai o fai a ia pelā me se tino i te lalolagi, ne matea atu ei ne te Tama a te Atua te fakatuanaki o Apelaamo. Tela la, ne fai atu a ia penei e pelā me ko te tagata ko Iesu Keliso ki te kau Iutaia: “Ne fiafia foki te otou tamana ko Apelaamo o kilo ki toku aso.” (Ioane 8:56-58; Faataoto 8:30, 31) Ko moe nei Apelaamo i te mate, kae e faka‵tali ki te toetuga ki te ola i te lalolagi mai lalo i te Malo faka-Mesia a te Atua.—Epelu 11:8-10, 13.
Te Molimau Mai te Tulafono mo Salamo
17. Ne fakasino atu pefea a “mea katoa e tusi i te Tulafono a Mose” ki te toetuga o Iesu Keliso?
17 Ne fetaui ‵lei te fakamoemoega o Paulo ki te toetu mo “mea katoa e tusi i te Tulafono a Mose.” Muna a te Atua ki te kau Isalaelu: “I te taimi e kati ei otou saito, masaua o ave a te saitaga saito muamua ki te faitaulaga. Ka ofo atu ne ia [i te po 16 o Nisani] ke fai mo taulaga fakapito ki te Aliki, ko te mea ke talia ne ia koutou.” (Levitiko 23:9-14) Kāti ne mafaufau a Paulo ki te tulafono tenā i te taimi ne tusi atu ei a ia penei: “Ka ko te tonuga eiloa, a Keliso ne toetu ake mai te mate, ko te fua muamua eiloa o tino ‵mate.” E pelā me ko “te fua muamua,” ne toetu mai a Iesu i te po 16 o Nisani, i te 33 T.A. Fakamuli ifo, i tena fakatasimaiga, ka toe‵tu mai a ‘nisi fuataga’—ko ana soko kolā ne fakaeke ki te agaga.—1 Kolinito 15:20-23; 2 Kolinito 1:21; 1 Ioane 2:20, 27.
18. Ne fakaasi atu pefea ne Petelu me ne ‵valo mai te toetuga o Iesu i te tusi ko Salamo?
18 Ne tuku mai foki ne te Salamo se fakamaoniga e uiga ki te toetu. I te aso o te Penitekoso, i te 33 T.A., ne siki mai ne te apositolo ko Petelu a pati mai te Salamo 16:8-11, ana muna: “Ne faipati foki a Tavita e uiga ki a ia, ana muna: ‘Ne matea ne au a te Aliki i oku mua i taimi katoa, me nofo mai eiloa i toku feitu taua ko te feitu fakaatamai, ko te mea ke se mataku au. Tenei te pogai ko fiafia ei toku loto. Aku pati foki ko ‵fonu i te fakafiafia loto; e pena foki toku foitino, ka nofo mo te fakamoemoe, i te mea e se tuku tiaki ne koe a toku agaga ke fano ki Seoli, ke sa tuku atu foki ne koe a tau Tama Tapu ke oko ki tena foitino te pala.’ ” Ne toe fai atu a Petelu penei: “Ne matea ne Tavita a te mea ka fai ne te Atua, tela faipati ei a ia e uiga mo te toetu o te Keliso, ana muna: ‘Ne seki tuku tiakina a ia i Seoli, ne seki oko foki te pala ki tena foitino.’ Ko oti ne fakatu ne te Atua a Iesu mai te mate.”—Galuega 2:25-32.
19, 20. Ko te taimi fea ne siki mai ei ne Petelu a pati mai i te Salamo 118:22, kae ne fakauiga pefea a pati konā ki te mate mo te toetu o Iesu?
19 I nāi aso mai tua ifo i ei, ne tu atu a Petelu i mua o te Sanetulini kae ne siki mai foki ne ia a pati mai te Salamo. Ne fesili atu ki a ia me ne faka‵lei aka pefea ne ia te tino akai telā ne ‵pili, kae ne tali atu penei te apositolo tenā: “Se mea e ‵tau ke iloa tonu ne koutou, pela foki mo tino Isalaelu, me i te tagata tenei e tu atu i otou mua, ne ‵lei mai i tona masaki e alatu i te igoa o Iesu Keliso te Nasaleta, tela ne fakasataulo ne koutou, kae ne fakatu ake ne te Atua mai te mate. Ko ia tenei [ko Iesu] ko te fatu ne tiakina ne koutou e tufuga fai fale, kae nei ko fai mo fatu tafa sili i te taua i te tulimanu. E se maua te fakaolataga i so se tino, me e seai ake foki se igoa i lalo o te lagi ne tuku mai ki tino ke maua i ei ne tatou a te ola.”—Galuega 4:10-12.
20 Ne siki mai i konā ne Petelu a pati mai i te Salamo 118:22, kae ne fakauiga ne ia a pati konā ki te mate o Iesu mo tena toetu. Ona ko te fakaosooso atu o olotou takitaki lotu, ne ‵teke atu ei ne te kau Iutaia a Iesu. (Ioane 19:14-18; Galuega 3:14, 15) Ne mate a Keliso me ‘ne tiakina ne tufuga fai fale a te fatu,’ kae ne fakauiga te ‘faiga o te fatu ke fai mo fatu tafa sili i te taua i te tulimanu’ ki tena toetuakaga ki te ‵malu faka-te-agaga i te lagi. E pelā mo te valoaga a te tino fatu Salamo, ‘ne fai ne Ieova te mea tenei.’ (Salamo 118:23) A te faiga o “te fatu” mo fai te Fatu tafasili i te tāua i te tulimanu, ne fai pelā me ne fakamaluga aka a ia e pelā me ko te tino telā ka fai fakamuli mo fai te Tupu.—Efeso 1:19, 20.
E Fakamalosigina Tatou Ona ko te Fakamoemoega ki te Toetu
21, 22. Se a te fakamoemoega telā ne taku mai ne Iopu, telā ne tusi ki lalo i te Iopu 14:13-15, kae e fakamafanafana mai pefea te mea tenā ki tino kolā ko ‵mate olotou tino ‵pele i aso nei?
21 E tiga eiloa ne seki matea atu ne tatou se tino mate e toetu mai, ko oti ne onoono tatou ki nisi tala i te Tusi Tapu kolā e fakatalitonu mai me e tonu te toetu. Tela la, e mafai o ‵pau te ‵tou fakamoemoega mo te fakamoemoega o te tagata amiotonu ko Iopu. I te taimi ne logo‵mae ei a ia, ne tagi atu a ia penei: “Aku muna eiloa ke fakamuni ne koe [ko Ieova] au i [Seoli]; tuku mai au ke muni ke oko ki te taimi . . . e toe masaua mai ei au. Kafai e mate se tagata, e mata e mafai o toe ola mai? Ka ko au ka fakatalitali ki te taimi lei, ka fakatali au ke oti atu a taimi o fakalavelave konei. Tena la, ka kalaga mai koe, kae tali atu au, kae ka fiafia ei koe ki a au, tau mea ola ne faite.” (Iopu 14:13-15) Ka ‘fiafia te Atua ki mea kolā ne faite ne ia,’ kae e manako malosi a ia ke toe fakatu mai a Iopu. Tafaga la te gali o te fakamoemoega telā e maua ne tatou i ei!
22 Kāti ka masaki malosi se tino o tou kāiga telā e mataku ki te Atua, e pelā eiloa mo Iopu, kae kāti ka takavale foki a ia i te fili ko te mate. Kāti ka ‵tagi fanoanoa ana tino pele, e pelā mo te tagi o Iesu i te mate o Lasalo. (Ioane 11:35) Kae e pefea te fakamafanafana mai ke iloa ne tatou me ka kalaga atu te Atua kae ka toe tali mai ne tino kolā e masaua ne ia! E fai pelā me ka ‵foki mai latou mai i se malaga—kae e se toe ma‵saki io me pa‵kia latou, kae ka malosi ‵lei eiloa.
23. Ne fakaasi atu pefea ne nisi tino te lotou tali‵tonu katoatoa ki te toetu?
23 I te taimi ne mate ei se Kelisiano matua fakamaoni, ne fakamalosigina ana taina tali‵tonu ke tusi mai penei: “Ke na fakaasi atu ne matou te motou fanoanoa lasi i te galoga o tou mātua. E se leva kae ka toe fetaui tatou mo tou fafine—kae ka gali kae malosi foki a ia!” Ne fai atu penei a mātua kolā ne mate te lā tamaliki tagata: “E olioli eiloa maua ki te aso telā ka toe ala mai ei a Iasona! Ka kilokilo atu i ei a ia ki te Palataiso telā ne manako malosi a ia ki ei. . . . Mā‵faga o fakamalosiga e maua i ei ne tatou kolā ne a‵lofa ki a ia ke na ‵nofo atu foki i konā.” E tonu, kae e pefea foki te ‵tou loto fakafetai ona ko te mautinoa o te fakamoemoega ki te toetu!
Se a Tau Tali?
• E aogā pefea ki a tatou te fakatuanaki ki te fakatokaga a te Atua ke toe faka‵tu mai a tino ‵mate?
• Ne a tala i te Tusi Tapu e tuku mai i ei se pogai ke fakamoe‵moe tatou ki te toetu?
• Kaia e mafai ei o fai atu me ko leva ne fakamoe‵moe a tino ki te toetu?
• Se a te fakamoemoega fakamalosi loto telā e maua ne tatou e uiga ki tino kolā ko ‵mate?
[Ata i te itulau e 8]
Ona ko te ‵mana mai i a Ieova, ne toe fakaola aka ei ne Elia te tama tagata a te fafine telā ko mate tena avaga
[Ata i te itulau e 10]
I te toe fakaolamaiga ne Iesu o te tamaliki fafine a Iailo, ko oko eiloa te fia‵fia o ana mātua
[Ata i te itulau e 13]
I te aso o Penitekoso, ne fakamaoni aka ne te apositolo ko Petelu mo te loto toa me ko oti ne toe fakatu aka a Iesu mai te mate