E ‵Mana te Fakamoemoega ki te Toetu
“Ko taku foki ne au a mea katoa ne mea se aoga . . . ke iloa ne au a Keliso mo te mana o tena toetu.”—FILIPI 3:8-10.
1, 2. (a) I te fia o tausaga ko ‵teka atu, ne fakamatala atu pefea ne se faifeau e tokotasi a te toetu? (e) Ka fai pefea te toetu?
MAI TUA malie i te 1890, ne tusi te tala i nusipepa e uiga ki te lauga ‵kese telā ne fai ne se faifeau i Brooklyn, Niu Ioki, i te Iunaite Sitete o Amelika. Ana muna me i te toetuga ka toe fakamaopoopo mai kae fakaola mai i ei a ivi mo kano katoa kolā ne aofia i te foitino o se tino, faitalia me ne ‵sunu te foitino i te afi io me ne fakamasei i se mea fakafuasei, ne kai ne manu io me ne fai mo fai ne kaiao. Ne manatu aka te failauga tenā me i se aso e tasi telā e 24 a itula i ei, ka uli patoitoi te ea ona ko lima, vae, maikao, ivi, uaua, mo pakili o te fia piliona o tino kolā ne ‵mate. Ka salasala aka ne mea konā a nisi vaega o te foitino e tasi. Ka o‵mai i ei a agaga mai te lagi mo seoli ke toe ‵nofo atu i foitino konā ne toe faka‵tu mai.
2 E supa ‵ki eiloa te manatu me ka toe tuku fakatasi aka a vaega fo‵liki katoa o te foitino mua i te toetuga, kae e seai foki se agaga o tino e tumau i te ola māfai ko ‵mate latou. (Failauga 9:5, 10; Esekielu 18:4) E se fai pelā me e ‵tau mo Ieova, te Atua o te toetuga, o toe tuku fakatasi ne ia a vaega fo‵liki takitasi kolā ne maua i te foitino mua o te tino. E mafai o faite ne ia a foitino ‵fou mo tino kolā ka toe‵tu mai. Ne avatu ne Ieova a te malosi ki tena Tama, ko Iesu Keliso, ke faka‵tu mai ne ia a tino ‵mate, mo te fakamoemoega ke maua ne latou te ola se-gata-mai. (Ioane 5:26) Telā ne fai atu ei a Iesu penei: “Au ko te toetu mo te ola; so se tino e fakatuanaki ki a au, e tusa eiloa me mate; kae ola eiloa a ia.” (Ioane 11:25, 26) Ko tafaga la te gali o te folafolaga tenā! E fakamalosi mai ki a tatou ke kufaki i tofotofoga kae ke fe‵paki foki tatou mo te mate e pelā me ne Molimau fakamaoni a Ieova.
3. Kaia ne ‵tau ei o ‵lago atu a Paulo ki te toetu?
3 E se fetaui lele eiloa te toetu mo te akoakoga me e maua ne tino se agaga telā e tumau i te ola mai tua o te mate—se akoakoga telā ne fai ne te faiakoga Eleni ko Palato. Ia, ne a mea ne ‵tupu i te taimi ne talai atu ei te apositolo ko Paulo ki tino Eleni ma‵luga i te Aleopako i Atenai, kae ne faipati a ia ki a Iesu, me ne toe fakatu mai a ia ne te Atua? E fai mai penei te tala: “I te lagonaga ne latou a Paulo e faipati ki te toetu mai te mate, e isi ne tino ne fakatauemu ki a ia.” (Galuega 17:29-34) Ne tumau i te ola a nisi tino kolā ne matea atu ne latou a Iesu Keliso mai tua ifo o tena toetuga, kae ne molimau atu latou me ne toe fakatu mai a ia mai te mate, kae faitalia eiloa a pati fakatauemu konā. Kae ne ‵teke atu a faiakoga ‵loi kolā ne ‵nofo atu i te fakapotopotoga i Kolinito ki te akoakoga o te toetu. Ne ‵lago malosi atu a Paulo ki te akoakoga faka-Kelisiano tenā i te Muamua Kolinito mataupu e 15. Kafai e sukesuke faka‵lei ki ana fakamatalaga i konā e fakamaoni katoatoa mai i ei te mautinoa mo te ‵mana o te fakamoemoega ki te toetu.
Fakamaoniga Mautakitaki o te Toetuga o Iesu
4. Ne a fakamaoniga ne avatu ne Paulo e uiga ki tino kolā ne matea tonu ne latou me i a Iesu ne toetu aka?
4 Onoono me ne kamata pefea ne Paulo tena fakamatalaga. (1 Kolinito 15:1-11) E ‵tau eiloa o puke mautakitaki latou ki te tala ‵lei o te fakaolataga, seiloga ke sōnafai te kau Kolinito mo fai ne tino tali‵tonu. Ne mate a Keliso mō ‵tou agasala, ne tanu a ia, kae ne toetu aka. A te ‵tonuga loa, ne fakasae aka Iesu mai tua o tena toetuga i mua o Kefa (Petelu), “e pela foki ki te tinoagafulu mo te tokolua.” (Ioane 20:19-23) Ne matea atu a ia ne tino e toko 500, i te taimi kāti ne fakatonu atu ei a ia penei: ‘Ke olo atu koutou o fai a soko.’ (Mataio 28:19, 20) Ne matea ne Iakopo a ia, e penā foki loa mo nisi apositolo fakamaoni katoa. (Galuega 1:6-11) I tafa o Tamaseko, ne fakasae atu ei a Iesu ki a Saulo, e pelā me se tino ‘ne tō moto vave mai’—kae ne fai i ei e pelā me ko oti ne toetu aka a Saulo ki te olaga faka-te-agaga. (Galuega 9:1-9) Ne fai te kau Kolinito mo fai ne tino tali‵tonu me ne talai atu a Paulo ki a latou, kae ne talia foki ne latou te tala ‵lei.
5. Ne a vaegā fakamatalaga a Paulo ne tusi ki lalo i te 1 Kolinito 15:12-19?
5 Ke onoono ki te faiga o te fakamatalaga a Paulo. (1 Kolinito 15:12-19) Ona ko te talai atu o tino kolā ne matea tonu ne latou me i a Keliso ne toetu mai, e mafai pefea o fai atu a tino me e seai se toetu? Kafai ne seki toetu mai a Iesu mai te mate, e se aogā te ‵tou talaiga mo te ‵tou fakatuanaki, kae ko fai tatou mo fai ne tino ‵loi kolā e molimau ‵se e uiga ki te Atua i ‵tou pati me ne fakatu mai ne ia Keliso. Kafai e se toe‵tu mai a tino ‵mate, ‘koi tumau tatou i ‵tou agasala,’ kae ko palele atu eiloa a tino kolā ne ‵mate kae ne tali‵tonu eiloa ki a Keliso. Kae “kafai ko te tou talitonu ki a Keliso se mea fua tau te olaga nei, kae se se mea tau te ola se gata mai, ko tona uiga ko tatou ko tino e pito sili i te fakaa‵lofa i te lalolagi nei.”
6. (a) Ne a muna a Paulo ne fakamaoni aka ei te toetu o Iesu? (e) Se a te “toe fili,” kae ka fakatakavale pefea te mea tenā?
6 Ne fakamaoni mai ne Paulo me ne toetu aka a Iesu. (1 Kolinito 15:20-28) Me i a Keliso ko “te fua muamua” o tino kolā ko ‵moe i te mate, e ‵tau foki o toe‵tu mai a nisi tino. Me ne māfua mai te mate i te sē fakalogo o te tagata ko Atamu, e maua te toetu mai i te tagata e tokotasi—ko Iesu. Kae ka toe faka‵tu mai a tino kolā ko fai mō ia i tena fakatasimaiga. “Ka fakatakavale ne Keliso a pule katoa fakatemoni,” kolā e ‵teke atu ki te pulega a te Atua kae ka pule mai a ia e pelā me ko te Tupu ke oko eiloa ki te taimi e tuku atu ei ne Ieova ana fili katoa mai lalo i ana vae. Ka fakapalele atu foki “te toe fili”—ko te mate telā e maua ne tatou mai i a Atamu—ona ko te malosi o te taulaga a Iesu. I konā loa, ka toe tuku atu ne Keliso te Malo ki tena Atua, ko tena Tamana, kae ka fakamalalo a ia ki “a ia tela ne tuku ne ia mea katoa mai lalo i a ia, ko pule te Atua i mea katoa.”
Ne Papatiso mō Tino ‵Mate?
7. Ko oi e “papatisogina ko te mea ke fai latou pelā me ne tino ‵mate,” kae se a te uiga o te mea tenā ki a latou?
7 Ne fesili atu penei ki tino kolā ne se tali‵tonu ki te toetu: “Ne a mea ka fai ne latou kolā e papatisogina ko te mea ke fai latou pelā me ne tino ‵mate?” (1 Kolinito 15:29, NW) Ne seki fakauiga ne Paulo me e ‵tau o papatiso a tino ola ke sui ei a tino ‵mate, me e ‵tau mo soko taki tokotasi o Iesu o tauloto, tali‵tonu kae fatoā papatiso latou. (Mataio 28:19, 20; Galuega 2:41) “E papatisogina” a tino fakaekegina “ko te mea ke fai latou pelā me ne tino ‵mate” me e papatiso latou ki te vaegā olaga telā e iku atu ei ki te mate mo te toetu. E kamata te vaegā papatisoga tenā i te taimi e fakatupu aka ei ne te agaga o te Atua a te fakamoemoega ki te lagi i loto i tino konā kae e fakaoti te mea tenā i te taimi e toe‵tu aka ei latou mai te mate ki te olaga telā e se mafai o toe tamate i te lagi.—Loma 6:3-5; 8:16, 17; 1 Kolinito 6:14.
8. Se a te mea e ‵tau o iloa tonu ne Kelisiano, faitalia me ka tamate latou ne Satani mo ana tavini?
8 E pelā mo mea kolā e fakaasi mai i pati a Paulo, e fesoasoani mai te fakamoemoega ki te toetu ki Kelisiano ke fakafesagai faeloa latou mo mea fakama‵taku mo te mate ona ko te talaiga o te Malo. (1 Kolinito 15:30, 31) E iloa ne latou me e mafai ne Ieova o toe faka‵tu aka latou māfai e talia ne ia ke tamate latou ne Satani mo ana tavini. Ko te Atua fua telā e mafai o fakapalele atu ne ia te lotou ola, i Kena, ko te koga telā e fakauiga ki te mate se-gata-mai.—Luka 12:5.
E ‵Tau o Fakaeteete
9. Ne a mea e ‵tau o ‵kalo keatea tatou i ei ko te mea ke maua te fakamalosiga o te toetu i ‵tou olaga?
9 Ne fakamalosi atu te fakamoemoega ki te toetu ki a Paulo. A koi nofo atu a ia i Efeso, kāti ne ‵pei atu a ia ne ana fili ki te malae tafao ke taua a ia mo manu fe‵kai. (1 Kolinito 15:32) Kafai ne fai penā, ne fakasaogina a ia i ei, e pelā mo te fakasaoga o Tanielu mai i leona. (Tanielu 6:16-22; Epelu 11:32, 33) Me ne fakamoemoe a Paulo ki te toetuga, ne seki mafaufau a ia pelā mo te kau aposetate i aso o Isaia. Olotou muna: “Ko lei ke na kai kae inu tatou! Taeao ko mate ei tatou.” (Isaia 22:13) Kafai e fia maua ne tatou te fakamalosiga o te fakamoemoega ki te toetu i ‵tou olaga, e ‵tau eiloa o ‵kalo keatea tatou mai i tino kolā e ma‵natu aka penā. Ne fai mai a Paulo ke fakaeteete tatou penei: “Ke se fakaloiloigina koutou: ‘A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou te amio ‵lei.’ ” (1 Kolinito 15:33) E tonu, e aogā te fakatakitakiga tenā i nisi vaega kese‵kese o te olaga nei.
10. E mafai pefea o fakaolaola aka faeloa te ‵tou fakamoemoega ki te toetu?
10 Ne fai atu penei a Paulo ki tino kolā ne fakalotolotolua ki te toetu: “Toe ‵foki ki otou mafaufauga ‵lei, kae sa toe agasala. Ko fai atu au penei ke tae‵ma koutou, i te mea e se iloa ne nisi o koutou a te Atua.” (1 Kolinito 15:34) I te taimi tenei “o te gataga,” e ‵tau o amio tatou e ‵tusa loa mo te iloaga tonu e uiga ki te Atua mo Keliso. (Tanielu 12:4; Ioane 17:3) Ka fakaolaola aka faeloa i ei te ‵tou fakamoemoega ki te toetu.
Se a te Foitino e Toe‵tu Mai i ei?
11. Se a te tala fakatusa telā ne fakaaogā ne Paulo ke fakamatala mai ei te toetuga o Kelisiano fakaekegina?
11 I konā loa, ne tali mai ne Paulo a nisi fesili. (1 Kolinito 15:35-41) Kāti ne fesili atu penei se tino ke taumafai o fai ne ia a tino ke fakalotolotolua ki te toetu: “Ka fakatuake pefea a tino ‵mate? Se vaega foitino pefea ka maua ne latou?” E pelā mo te mea ne fakaasi mai ne Paulo, a te fuaga telā e toki i te laukele e fai pelā me ko mate a koi tuai o fai mo fai se lakau. E tai ‵pau te tino telā ne fakaeke ki te agaga, e ‵tau o mate a ia. E pelā mo te lakau e tupu aka mai i te fuaga i se foitino fou, e ‵kese te foitino o te Kelisiano fakaekegina māfai ko toetu aka a ia i lō tena foitino faka-te-tagata. E tiga eiloa e ‵pau eiloa ana uiga mo ana uiga a koi tuai o mate a ia, e fakatu aka a ia e pelā me se tino fou kae e isi sena foitino faka-te-agaga telā e mafai o ola i te lagi. Kae e tonu, me i a latou kolā ka toe fakatu mai ki te lalolagi nei, ka ‵tu mai i foitino faka-te-tagata.
12. Se a te uiga o foitino “i te lagi,” mo foitino “i te lalolagi”?
12 E pelā mo muna a Paulo, e ‵kese a foliga o te foitino o te tino i lō foitino o manu. E kese‵kese foki a foliga o foitino o manu. (Kenese 1:20-25) E ‵kese te ‵malu o foitino faka-te-agaga o “mea i te lagi” i lō foitino o “mea i te lalolagi.” E kese‵kese foki te ‵malu o te la, te masina mo fetu. Kae e sili atu te ‵malu o tino fakaekegina māfai ko toe‵tu aka latou.
13. E pelā mo muna i te 1 Kolinito 15:42-44, se a te mea telā e toki kae se a foki te mea telā e toe fakatu aka?
13 Ko oti ne taku atu ne Paulo a kesekesega konā, kae ne fai atu a ia penei: “E pena foki a te toetu o tino ‵mate.” (1 Kolinito 15:42-44) Ne toe fai atu a ia penei: “A te foitino tela e tanu e pala, ka ko te foitino tela e fakatu ake mai te mate, e se mafai o pala.” Kāti ne fakauiga a Paulo i konā ki te kau fakaekegina e pelā me se potukau e tasi. E mata ma‵sei a foliga o te foitino i te mate, kae e mata ‵lei e aunoa mo se agasala māfai ko fakatu ake mai te mate. E tiga eiloa e se fakaaloalo atu ki te tino tenā i te lalolagi nei, ka fakatu aka a ia ki te olaga i te lagi kae ka faka‵malugina a ia fakatasi mo Keliso. (Galuega 5:41; Kolose 3:4) E tanu te “foitino faka te tino ola” i te mate, kae e toetu mai “te foitino faka te agaga.” Me e mafai o fai penā mō Kelisiano kolā ne fakaekegina ki te agaga, e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me ka toe faka‵tu mai a nisi tino ki te olaga i te lalolagi nei.
14. Ne fakaasi atu pefea ne Paulo a te ‵kese o Keliso mo Atamu?
14 I konā loa ne fakaasi atu ne Paulo a te ‵kese o Keliso mo Atamu. (1 Kolinito 15:45-49) Ne fai Atamu, te tagata muamua, “mo tino ola.” (Kenese 2:7) “Ka ko te Atamu fakaoti“—ko Iesu—“ne fai mo Agaga fakaola ki tino.” Ne tuku atu ne ia tena ola e pelā me se taulaga togiola, ke aogā muamua ki ana soko fakaekegina. (Maleko 10:45) E pelā me ne tino, “e foliga mai e pela mo ne tino ne faite mai te laukele,” kae kafai ko toe‵tu aka latou ka fai latou pelā mo te Atamu fakaoti. E tonu, ka aogā te taulaga a Iesu ki tino faka‵logo katoa, e aofia foki i ei ko latou kolā ka toe‵tu mai ki te lalolagi nei.—1 Ioane 2:1, 2.
15. Kaia e ‵tau ei o ‵mate a Kelisiano fakaekegina, kae tiakina olotou foitino?
15 Kafai ko ‵mate a Kelisiano fakaekegina, e se toe‵tu mai latou i te foitino faka-te-tagata. (1 Kolinito 15:50-53) E se mafai ne te foitino o ‵kano mo toto telā e mafai o pala, o ulu atu ki te tulaga sē pala mo te Malo faka-te-lagi. Ka se ‵moe leva a nisi Kelisiano fakaekegina i te mate. Kafai e palele olotou olaga faka-te-lalolagi nei i te fakamaoni i te vaitaimi o te fakatasimaiga o Iesu, ‘ka ‵fuli katoa latou i se taimi fakapoi, e pela eiloa mo se kemoga o mata.’ E faka‵tu fakavave latou ki te olaga faka-te-agaga i te sē pala mo te ‵malu. Fakamuli loa, ka kātoa ei te aofaki o te “avaga” faka-te-agaga a Keliso, ko te toko 144,000.—Fakaasiga 14:1; 19:7-9; 21:9; 1 Tesalonia 4:15-17.
Te Manumalo i te Mate!
16. E pelā mo muna a Paulo mo nisi pelofeta mua, se a te mea telā ka tupu ki te mate telā ne fakasolo mai i te tagata agasala ko Atamu?
16 Ne folafola atu ne Paulo mo te loto toa me ka fakatakavale te mate ki te se-gata-mai. (1 Kolinito 15:54-57) Kafai e oko atu a tino kolā e mafai o ‵mate kae ‵pala ki te sē pala mo te sē toe mate, ka fakataunu mai i ei a pati konei: “Ko takavale te mate.” “Te mate, tefea tou manumalo? Te mate, tefea tou malosi?” (Isaia 25:8; Hosea 13:14) A te malosi telā e mafua mai i ei te mate ko te agasala, kae ko te malosi o te agasala ko te Tulafono, telā ne taku fakamasei ne ia a tino me e ‵tau o ‵mate. Kae ona ko te taulaga mo te toetu o Iesu, ka se toe manumalo te mate telā ne fakasolo mai i te tagata agasala ko Atamu.—Loma 5:12; 6:23.
17. E aogā pefea a pati i te 1 Kolinito 15:58 i aso nei?
17 Muna a Paulo: “Tela la e oku taina fagasele, ke mautakitaki koutou, sa gasue‵sue, kae ke ga‵lue malosi koutou i te galuega a te Aliki, me ko iloa ‵lei ne koutou me se mafai o maumau otou galuega i te Aliki.” (1 Kolinito 15:58) E fakauiga eiloa a pati konā ki te toega fakaekegina mo nisi “mamoe” a Iesu i aso nei māfai e ‵mate latou i aso fakaoti konei. (Ioane 10:16) E se māumāu olotou galuega e pelā me ne tino kolā e folafola atu te Malo, me ka toe‵tu mai latou. E pelā me ne tavini a Ieova, ke na ga‵lue malosi tatou i te galuega a te Aliki, a koi faka‵tali tatou ki te aso telā ka mafai ei ne tatou o ka‵laga atu mo te fiafia penei: “Te mate, tefea tou manumalo?”
E Fakataunu Mai te Fakamoemoega ki te Toetu!
18. Ne pefea te malosi o te fakamoemoega o Paulo ki te toetu?
18 E fakaasi mai eiloa ne pati a Paulo i te 1 Kolinito, mataupu e 15 me ne ‵mana eiloa te fakamoemoega ki te toetu i tena olaga. Ne talitonu katoatoa a ia me ne toetu mai a Iesu mai te mate, kae ka toe ‵tala mai foki a nisi tino mai i tānuga masani o tino. E penā loa te malosi o tou talitonuga? Ne manatu aka a Paulo me i mea aogā kolā e maua mai i manakoga kaiū “ne kaiga ko se atafaia te elo,” kae ne ‘tiaki ne ia a mea katoa’ konā ko te mea ‘ke iloa ne ia a Keliso mo te mana o tena toetu.’ Ne loto malie te apositolo tenā ke mate a ia pelā mo Keliso ko te mea ke maua ne ia ‘te toetuga vave.’ Ko te toetu telā e fakaigoa foki ko “te toetu muamua,” kae ka ‵kau atu ki ei a soko fakaekegina o Iesu e toko 144,000. E tonu, ka toe faka‵tu aka latou ki te olaga faka-te-agaga i te lagi, kae e fesoasoani mai te mea tenā ke fakamaoni aka ei me ka toe‵tu mai “te ‵toega o tino ‵mate” ki te lalolagi nei.—Filipi 3:8-11; Fakaasiga 7:4; 20:5, 6.
19, 20. (a) Ko oi a tino i tala i te Tusi Tapu ka toe faka‵tu mai ki te olaga i te lalolagi nei? (e) Ko oi a tino e olioli eiloa koe ke na toe‵tu mai?
19 A te fakamoemoega ki te toetu se mea tonu kae ‵malu mō tino fakaekegina kolā ne fakamaoni ke oko eiloa ki te mate. (Loma 8:18; 1 Tesalonia 4:15-18; Fakaasiga 2:10) Ka matea atu ne tino kolā ka sao atu i te fakalavelave lasi a te fakataunuga o te fakamoemoega ki te toetu i te lalolagi nei me ka ‘tuku ake foki ne te tai ona tino ‵mate. A te mate mo Seoli ka tuku ake foki ne laua a la tino ‵mate.’ (Fakaasiga 7:9, 13, 14; 20:13) E aofia i a latou kolā ka toetu mai ki te lalolagi nei ko Iopu, telā ne logo‵mae i te ‵mate o ana tama tāgata e tokofitu mo ana tama fāfine e tokotolu. Ke mafaufau ki tena fiafia māfai ko toe fetaui latou—kae e pefea foki te lotou fiafia me e isi ne olotou taina ‵fou e tokofitu mo nisi tuagane tauleka‵leka e tokotolu!—Iopu 1:1, 2, 18, 19; 42:12-15.
20 Ko tafaga la te gali o te fakamanuiaga māfai ko toe faka‵tu mai ki te ola i te lalolagi nei a Apelaamo mo Sala, Isaako mo Lepeka—e tonu, e penā foki loa mo nisi tino e tokouke aka, e aofia i ei a “pelofeta katoa”! (Luka 13:28) E tokotasi te pelofeta ko Tanielu, telā ne maua ne ia te folafolaga me ka toetu mai a ia i te taimi o te pulega a te Mesia. I te 2,500 tausaga, ne malolo ei a Tanielu i te tanuga, kae ona ko te ‵mana o te toetu, ko pili o ‘toe tu mai a ia o puke tena taui ‵lei,’ e pelā me se tino e tokotasi o “pelenise i te lalolagi kātoa.” (Tanielu 12:13; Salamo 45:16, NW) Ka pefea te gali ki a koe ke fetaui mo tino fakamaoni mai i aso mua, kae ke fetaui foki koutou mo tou tamana, tou mātua, tau tama tagata, tau tama fafine, io me ko nisi tino pele aka kolā ne ave keatea mai i a koe ona ko te fili ko te mate!
21. Kaia e se ‵tau ei o fakatuatuai tatou i te faiga o mea ‵lei ki nisi tino?
21 Kāti ko gasolo o ma‵tua malosi ‵tou taugasoa mo tino pele kolā ne tavini atu ki te Atua i te fia o tausaga. Kāti e faigata ki a latou te olaga nei ona ko te lotou tulaga matua. Se faigā alofa ke avatu nei ki a latou so se fesoasoani e mafai ne tatou o avatu! Kae ka se sala‵mō fakamuli tatou me ne fakata‵mala tatou ki ‵tou tiute ki tino pele konā, māfai ko ‵mate fakafuasei latou. (Failauga 9:11; 12:1-7; 1 Timoteo 5:3, 8) E mafai eiloa o tali‵tonu tatou me ka se puli i a Ieova a mea ‵lei katoa kolā e fai ne tatou mō nisi tino, faitalia me e pefea olotou ma‵tua mo olotou tulaga. Ne tusi mai a Paulo penei: “E ‵tau mo tatou o fai te mea ‵lei ki tino katoa, kae fakasilisili ki a latou kola e i loto i te kaiga Kelisiano.”—Kalatia 6:10; Epelu 6:10.
22. A koi tuai o fakataunu tonu mai te fakamoemoega ki te toetu, ne a mea e ‵tau o fatuaki aka ne tatou ‵tou loto ke fai?
22 A Ieova “ko te Tamana tela e alofa mai ki a tatou, ko ia foki ko te Atua o fakamafanafanaga katoa.” (2 Kolinito 1:3, 4) E fakamafanafana mai tena Muna ki a tatou kae e fesoasoani atu foki ke fakamafanafana atu tatou ki nisi tino ona ko te fakamoemoega malosi ki te toetu. A koi tuai o matea tonu atu ne tatou a te fakataunuga o te fakamoemoega tenā i te faka‵tumaiga o tino ‵mate ki te ola i te lalolagi nei, ke na fai tatou pelā mo Paulo, telā ne fakatuanaki ki te toetu. Ke na fakaakoako malosi atu tatou ki a Iesu, telā ne fakataunu tonu mai tena fakamoemoega ki te ‵mana o te Atua ke toe fakatu aka a ia. Ko pili o lagona ne tino i tānuga a te leo o Keliso kae o‵mai ki tua. Ke na maua ne tatou i ei a fakamafanafanaga mo te fiafia. Kae e sili atu i mea katoa, ke na fakafetai atu tatou ki a Ieova, telā ne fai ne ia ke mafai o manumalo tatou i te mate e alatu i te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso!
Se a Tau Tali?
• Ne a fakamaoniga ne avatu ne Paulo e uiga ki tino kolā ne matea atu ne latou te toetu o Iesu?
• Se a te “toe fili,” kae e fakatakavale pefea te mea tenā?
• E pelā mo Kelisiano fakaekegina, se a te mea e ‵toki kae se a foki te mea e toe fakatu aka?
• Ko oi a tino i tala i te Tusi Tapu e fia fakafetaui atu koe ki ei māfai ko toe‵tu mai latou ki te olaga i te lalolagi nei?
[Ata i te itulau e 14]
Ne fai ne te apositolo ko Paulo se fakamatalaga telā ne ‵lago malosi atu ki te toetu
[Ata i te itulau e 18]
A te toe‵tumaiga o Iopu, tena kāiga, mo nisi tino e tokouke aka ka fai mo fai se fiafiaga lasi!