Tuku Atu Otou Mafaufau ki Mea e Manako ki ei te Agaga, Kae ka Iku Atu ki te Ola!
“Ko te tuku atu otou mafaufau ki te mea e manako ki ei te Agaga, ka iku atu ki te ola.”—LOMA 8:6.
E SE se mea faigofie ke tumau i se tulaga ‵ma i mea tau amioga i mua o te Atua i te taimi e ‵nofo atu ei tatou i se lalolagi matagā telā e fakatāua i ei a te fiafia ki manakoga faka-te-foitino. Kae e faka‵kese ne te Tusi Tapu a te “foitino” mo te “agaga,” mai i te fakaasi manino mai o ikuga fakamataku māfai e talia ne se tino ke pule a ia ne manakoga agasala mo fakamanuiaga kolā e iku mai i te faiga o mea kolā e fakamalosi mai ne te agaga tapu o te Atua ke fai.
2 E pelā mo pati konei a Iesu Keliso: “Ko te Agaga e aumai ne ia te ola; ka ko te foitino e seai eiloa sona aoga ki se mea. A muna ne faipati atu ne au ki a koutou, ko te Agaga mo te ola a mea kona.” (Ioane 6:63) Ne tusi atu penei a te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Kalatia: “E ‵teke atu a manako o te foitino ki manako o te Agaga, e ‵teke atu foki a manako o te Agaga ki manako faka te foitino.” (Kalatia 5:17) Ne toe fai atu foki penei a Paulo: “Ko te tino e toki ne ia a mea kola e fiafia ki ei a te foitino, ko te fua e maua ne ia mai i ei, ko te mate; ka ko te tino tela e toki i luga i te Agaga, e maua ne ia mai te Agaga a te ola se gata mai.”—Kalatia 6:8.
3 A te agaga tapu o Ieova—tena malosi galue—e mafai o ave kea‵tea ne ia a “manakoga faka te foitino” sē ‵ma mo fakamaseiga kolā e pule mai e auala i ‵tou manakoga agasala. (1 Petelu 2:11) Ke saoloto mai i te nofo pologa ki faifaiga ‵se, se mea tāua ke maua ne tatou te fesoasoani o te agaga o te Atua, me ne tusi mai penei a Paulo: “Ko te tuku atu otou mafaufau ke pulea ne te mea e manako ki ei te foitino, ka iku eiloa ki te mate; ka ko te tuku atu otou mafaufau ki te mea e manako ki ei te Agaga, ka iku atu ki te ola mo te filemu.” (Loma 8:6) Se a te uiga ke tuku atu otou mafaufau ki te mea e manako ki ei te Agaga?
“Tuku Atu Otou Mafaufau ki te Mea e Manako ki ei te Agaga”
4 I te taimi ne tusi mai ei a Paulo e uiga ki “te tuku atu otou mafaufau ki mea e manako ki ei te Agaga,” ne fakaaogā ne ia se pati Eleni telā e fakauiga ki te “auala e mafaufau ei, tuku tonu atu o te mafaufau, . . . taumafai, fakamoemoe, kausaki.” E isi se pati e tai ‵pau telā e fakauiga “ki te mafaufau, ke mafaufau i se auala mautinoa.” Tela la, a te tuku atu o te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga e fakauiga ke talia te pule, te fakatonutonu mai o te malosi galue o Ieova. E fakaasi mai i ei me e talia ne tatou mo te loto fiafia ‵tou mafaufauga, faifaiga, mo taumafaiga ke nofo mai lalo i te malosi kātoa o te agaga tapu o te Atua.
5 A te faka‵logo o tatou ki te fakamalosiga a te agaga tapu ne faka‵mafa mai ne Paulo i te taimi ne faipati mai ei a ia ki te ‘pologa ki te agaga.’ (Loma 7:6) Ona ko te lotou fakatuanaki ki te taulaga togiola a Iesu, ko oti ne fakasaoloto a Kelisiano mai i te pulega a te agasala kae ko oti foki ne “‵mate” latou ki te lotou tulaga mua e pelā me ne pologa ki ei. (Loma 6:2, 11) A latou kolā ne ‵mate penā i se auala fakatusa koi ola eiloa i te feitu faka-te-foitino kae ko saoloto nei latou ke tau‵tali atu ki a Keliso e pelā me ne “pologa a te amiotonu.”—Loma 6:18-20.
Se Matugā ‵Fuliga Lasi
6 A te ‵fuliga mai i te ‘pologa a te agasala’ ki te tavini atu ki te Atua e pelā me ne “pologa a te amiotonu” se matugā ‵fuliga lasi ‵ki eiloa. Ne tusi mai penei a Paulo e uiga ki tino kolā ne fai ne latou se vaegā ‵fuliga penā: “Ko oti koutou ne faka‵ma mai otou agasala. Ko oti foki ne fakatapu koutou mō te Atua, ko oti foki ne faka‵lei koutou mo te Atua e alatu i te igoa o te Aliki ko Iesu Keliso mo te Agaga o te tou Atua.”—Loma 6:17, 18; 1 Kolinito 6:11.
7 Ko te mea ke fai se vaegā ‵fuliga fakaofoofogia penā, e ‵tau o tau‵loto muamua tatou e uiga ki kilokiloga a Ieova ki mea konei. I te fia o senitenali ko ‵teka, a te faisalamo ko Tavita ne tumau i te fakamolemole atu penei ki te Atua: “[Ieova], akoako mai ki a au ou auala . . . akoako mai au ke ola i tau munatonu.” (Salamo 25:4, 5) Ne fakalogologo a Ieova ki a Tavita, kae e mafai foki ne Ia o tali atu se vaegā ‵talo penā mō ana tavini i aso nei. Ona ko auala o te Atua mo tena munatonu e ‵mā kae ‵malu, a te mafaufau ‵loto ki ei ka fesoasoani mai māfai e tofotofogina tatou ke se fakama‵lie aka a manakoga faka-te-foitino sē ‵mā.
Te Tulaga Tāua o te Muna a te Atua
8 Ne mafua mai te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu, i tena agaga. Tela la, a te auala tāua e tasi ke talia a te agaga tenā ke galue i loto i a tatou ko te faitau mo te sukesuke ki te Tusi Tapu—i aso katoa māfai e mafai. (1 Kolinito 2:10, 11; Efeso 5:18) A te faka‵fonuga o ‵tou mafaufau mo ‵tou loto ki muna‵tonu mo akoakoga fakavae i te Tusi Tapu ka fesoasoani mai ki a tatou ke puipui ‵tou malosi faka-te-agaga. E tonu, kafai e ‵sae aka a tofotofoga ki amioga finalalolagi, e mafai o fakamasaua mai ne te agaga o te Atua a manatu faka-te-Tusi Tapu mo fakatakitakiga fakavae kolā e fakamalosi aka ei ‵tou manakoga ke ola e ‵tusa mo te loto o te Atua. (Salamo 119:1, 2, 99; Ioane 14:26) Tela la, e se faka‵segina tatou ke olo atu i se auala sē tonu.—2 Kolinito 11:3.
9 Kafai e tumau te ‵tou sukesukega fakamaoni mo te loto fiafia ki te Tusi Tapu fakatasi mo te fesoasoani o tusi faka-te-Tusi Tapu, e fakamalosi ne te agaga o te Atua ‵tou mafaufau mo ‵tou loto, mai i te faiga ke malosi ‵ki ‵tou āva ki fakatakitakiga a Ieova. Ka fai te ‵tou fesokotakiga mo te Atua mo fai te ‵toe mea tāua i ‵tou olaga. Kafai e fe‵paki tatou mo fakaosoosoga, e se ma‵natu aka tatou me e ‵gali ke ‵kau atu tatou ki faifaiga ‵se. I lō te fai penā, a te mea muamua telā e mafau‵fau tatou ki ei, ko te fakatumau o te ‵tou fakamaoni ki a Ieova. E fakamalosi aka ne te loto fakafetai mō te ‵tou fesokotakiga mo ia ke ‵teke atu tatou ki so se faifaiga ‵se telā ka fakamasei io me e fakaseai atu ei te fesokotakiga tenā.
“Au ko Oko Eiloa i te Fiafia ki Au Tulafono!”
10 Kafai e tuku atu ‵tou mafau‵fau ki mea e manako ki ei te agaga, e se lava fua ke maua ne tatou te iloaga e uiga ki te Muna a te Atua. Ne iloa ‵lei ne te tupu ko Solomona a fakatakitakiga a Ieova, kae ne fakatamala a ia ke ola e ‵tusa mo mea konā i vaega fakaoti o tena olaga. (1 Tupu 4:29, 30; 11:1-6) Kafai e tuku atu ‵tou mafaufau ki mea faka-te-agaga, ka se lavea atu fua ne tatou a te manakoga ke iloa aka a muna a te Tusi Tapu kae ke faka‵logo foki ki tulafono a te Atua mo te loto kātoa. E fakauiga te mea tenā ki te faiga o se sukesukega māea ki fakatakitakiga a Ieova kae taumafai mo te loto fiafia ke tautali atu ki ei. Ne maua ne te faisalamo a te vaegā kilokiloga tenei. Ne usu mai a ia penei: “Au ko oko eiloa i te fiafia ki au tulafono! E mafaufau au ki ei i te aso katoa.” (Salamo 119:97) Kafai e mafau‵fau tonu tatou e uiga ki te fakalogo ki tulafono a te Atua, e fakaosofia tatou ke fakaasi atu a uiga ‵lei. (Efeso 5:1, 2) I lō te tosina atu ki faifaiga ma‵sei, e fakaasi atu ne tatou a te fuataga o te agaga, kae ko te manakoga ke fakafiafia atu ki a Ieova e ‵fuli ei tatou keatea mai i manakoga ma‵sei ‘faka te foitino.’—Kalatia 5:16, 19-23; Salamo 15:1, 2.
11 E mafai pefea o ati aka ne tatou se āva ‵poko mo te alofa ki tulafono a Ieova? A te auala e tasi ko te iloilo faka‵lei ki te tāua o ana tulafono. Mafaufau ki te tulafono a te Atua telā e fakatapulā ei a faifaiga fakatauavaga ki te fakaipoipoga kae fakatapu a te finalalolagi mo te mulilua. (Epelu 13:4) E mata, e ave keatea ne te fakalogo ki te tulafono tenei so se mea ‵lei mai i a tatou? E mata, ka fai ne te Tamana alofa i te lagi se tulafono telā ka ave keatea ei mai i a tatou se mea aogā? E se penā loa! Onoono ki mea kolā e ‵tupu ki olaga o tino e tokouke kolā e se ola e ‵tusa mo tulaga o Ieova i mea tau amioga. E iku atu a te fai‵tama telā e se ma‵nako ki ei ki te faka‵tōga o pepe io me kāti e iku atu ki fakaipoipoga a koi fo‵liki ei a tino kae sē fakafiafia atu ki a latou. E tokouke a tino e puti aka ne latou olotou tama‵liki e aunoa mo se avaga tagata io me se avaga fafine. E se gata i ei, a tino kolā e finalalolagi e mafai o maua ne latou a masaki ‵pisi i faifaiga fakatauavaga. (1 Kolinito 6:18) Kae kafai e finalalolagi se tavini a Ieova, e mafai o māfatia a ia i ei. A te taumafai ke fakanoga aka te logo‵mae o te mafaufau e mafai o iku atu ki te sē moe ‵lei i po mo te manavase faeloa. (Salamo 32:3, 4; 51:3) Se mea faigofie ke malamalama tatou me ne fai te tulafono tenā a Ieova ke fakatapu a te finalalolagi ke puipui ei tatou, i ne? E tonu me e uke ‵ki a mea aogā e maua ne tatou i te tumau i te ‵mā i mea tau amioga!
‵Talo mō te Fesoasoani o Ieova
12 Se mea mautinoa me i te tukuatuga o te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga e manakogina eiloa i ei a te faiga o ‵talo mo te loto kātoa. Se mea ‵lei ke fakamolemole atu mō te fesoasoani o te agaga o te Atua, me ne fai mai penei a Iesu: “Kafai koutou . . . e iloa . . . o tuku atu a mea ‵lei ki otou tama‵liki, e se sili atu la te otou Tamana i te lagi, i te fia tuku atu o te Agaga Tapu ki tino kola e fakamolemole atu ki a ia?” (Luka 11:13) I te faiga o ‵talo, e mafai o fakaasi atu ne tatou te ‵tou fakalagolago ki te agaga ke fesoasoani mai ke manumalo tatou i ‵tou vāivāiga. (Loma 8:26, 27) Kafai ko iloa ne tatou me e pokotia tatou i manakoga io me ko uiga agasala, io me e fakaasi mai ne se taina talitonu alofa a vāivāiga konā, se mea poto ke taku ‵tonu atu te fakalavelave i ‵tou ‵talo kae fakamolemole atu ki te fesoasoani o te Atua ke manumalo tatou i manakoga konā.
13 E mafai o fesoasoani mai a Ieova ki a tatou ke ‵saga tonu atu ki te mea ‵tonu, mea ‵lei, mea ‵mā, mo mea ‵gali. Kae e pefea te fetaui ‵lei ke fakamolemole atu ki a ia mo te loto naunau ko te mea ke puipui ne “te filemu o te Atua” ‵tou loto mo ‵tou mafaufau! (Filipi 4:6-8) Tela la, ke na ‵talo atu tatou mō te fesoasoani o Ieova ke “taumafai o fai te amiotonu, te olaga amio Atua, te fakatuanaki, te alofa, te kufaki mo te loto malalo.” (1 Timoteo 6:11-14) Fakatasi mo te fesoasoani o te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ka se mafai o gasolo aka a te manavase mo fakaosoosoga ki te tulaga telā ko se mafai o pule faka‵lei atu tatou ki ei. I lō te fai penā, ka fakamailoga ‵tou olaga ne te filemu telā e tuku mai ne te Atua.
Sa Fakafanoanoa a te Agaga
14 E fakagalue aka eiloa ne tavini ma‵tua a Ieova a te polopolokiga a Paulo: “Sa ‵teke ne koutou a galuega a te Agaga Tapu i loto i a koutou.” (1 Tesalonia 5:19) Ona ko te agaga o te Atua e “mana,” e ‵mā kae tapu te agaga tenā. (Loma 1:4) Kafai e galue te agaga tenā i loto i a tatou, e fakamalosi aka ei a te ‵malu, io me ko te ‵ma. E fesoasoani mai ke tumau tatou i se olaga ‵mā telā e fakamailoga ki te fakalogo ki te Atua. (1 Petelu 1:2) So se faifaiga sē ‵mā e fakaasi mai i ei me ko se talia ne tatou a te agaga tenā, kae e mafai o maua i ei a ikuga fakama‵taku. E pefea la?
15 Ia, ne tusi mai penei a Paulo: “Sa faigina ke fanoanoa te Agaga Tapu o te Atua; i te Agaga ko te fakamailoga tena a te Atua i a koutou, e iloa ei i a koutou e a ia, kae se fakamailoga mo te Aso tela e fakasaoloto ei koutou ne te Atua.” (Efeso 4:30) E fakamatala mai ne te Tusi Tapu a te agaga o te Atua e pelā me se fakamailoga io me se “fakailoga” mō Kelisiano fakaekegina fakamaoni. Kae ko te mea tenā ko te ola telā e se mafai o tamate i te lagi. (2 Kolinito 1:22; 1 Kolinito 15:50-57; Fakaasiga 2:10) E mafai o takitaki ne te agaga o te Atua a te kau fakaekegina pelā foki mo olotou taugasoa kolā e isi se lotou fakamoemoega faka-te-lalolagi, i se olaga fakamaoni kae e mafai o fesoasoani atu ki a latou ke ‵teke atu ki galuega agasala.
16 Ne polopoloki atu te apositolo ke ‵teke atu ki manakoga ke pati ‵loi, ke kaisoa, ke fai a amioga matagā mo nisi mea aka foki penā. Kafai e talia ne tatou a tatou eiloa ke tosina atu ki vaegā mea penā, ko ‵teke atu ei tatou ki polopolokiga mai i te Atua i tena Muna. (Efeso 4:17-29; 5:1-5) Ko tena uiga e mafai ne tatou o fakafanoanoa te agaga o te Atua i nisi feitu, kae se mea mautinoa me tenā eiloa te mea e fia ‵kalo keatea tatou mai ei. Kafai e isi se tino i a tatou ko kamata o fakasēaogā ne ia a pati polopoloki i te Muna a Ieova, e mafai o kamata o ati aka ne tatou a kilokiloga mo uiga kolā e mafai o iku atu ki te agasala mo te iloa tonu kae e galo atu i ei te taliaga a te Atua. (Epelu 6:4-6) E tiga eiloa e se fai ne tatou a te agasala i te taimi eiloa nei, e mafai o kamata nei o olo atu tatou i te auala tenā. Ka fakafanoanoa ne tatou te agaga māfai e tumau tatou i te ‵teke atu ki ana takitakiga. Ka mafai foki o ‵teke kae fakafanoanoa ne tatou a Ieova, ko te māfuaga o te agaga tapu. E pelā mo tino kolā e a‵lofa ki te Atua, e se ma‵nako tatou ke fai penā. I lō te fai penā, ke na ‵talo atu tatou mō te fesoasoani o Ieova ko te mea ke se fakafanoanoa ne tatou tena agaga kae ke mafai o tuku atu te fakaaloalo ki tena igoa ‵malu mai i te tumau i te tuku atu o ‵tou mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga.
Ke Tumau i te Tuku Atu o te Mafaufau ki Mea e Manako ki ei te Agaga
17 A te auala e tasi ke tumau ei tatou i te tuku atu o te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga ko te fakatoka o fakamoemoega faka-te-agaga kae galue ke fakataunu a fakamoemoega konā. E tusa loa mo ‵tou manakoga mo fakanofonofoga, e mafai o aofia i ‵tou fakamoemoega a te faiga o sukesukega e tai ‵loto atu, te ‵kau malosi atu ki te galuega talai, io me ko te taumafai ke oko atu ki se tauliaga fakapito i te taviniga, e pelā mo te galuega fakapaenia tumau, te taviniga i te Peteli, io me ko te galuega fakamisionale. Ka fai ne mea konā ke mafau‵fau faeloa tatou ki mea faka-te-agaga kae ka fesoasoani mai ki a tatou ke ‵teke atu ki te fakataunuga o ‵tou vāivāiga faka-te-foitino io me ke tosina atu ki te kausaki ki te maumea mo manakoga kolā e se fakavae ki te Tusi Tapu kae lauiloa i te fakanofonofoga tenei. E mautinoa eiloa me tenei eiloa te auala poto, me ne fakamalosi mai penei a Iesu: “Sa fakaputu ne otou koloa i te olaga nei, me e iai a mogamoga mo te pala o fakamasei, e iai foki ne tino kai‵soa e ofa ne latou a mea kae kaisoa. Kae fakaputu ne otou koloa i te lagi, tela e seai ne mogamoga mo te pala o fakamasei; e seai foki ne tino e ofa ne latou a mea kae kaisoa. Me ko te koga tela e tuku i ei ou koloa, e iai foki mo tou loto i kona.”—Mataio 6:19-21.
18 E mautinoa eiloa me i te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga kae ‵teke atu ki manakoga faka-te-lalolagi ko te auala poto i “aso fakaoti” konei. (2 Timoteo 3:1-5) I tafa o mea katoa, “a te lalolagi mo mea katoa i ei kola e ma‵nako ki ei a tino e palele atu katoa; ka ko te tino tela e fai ne ia a te mea e loto ki ei a te Atua e ola ki te se gata mai.” (1 Ioane 2:15-17) Kafai e kausaki se talavou Kelisiano ki te fakamoemoega o te taviniga tumau, e mafai o fai a te mea tenei mo fai se puipuiga i taimi o tausaga faiga‵ta e talavou ei a ia. Kafai e fakamalosigina a ia ke fai se mea ‵se, ka maua ne se vaegā tino penā a te kilokiloga manino e uiga ki mea kolā e manako a ia ki ei ke fai i te taviniga a Ieova. Ka mafaufau se vaegā tino malosi penā i te feitu faka-te-agaga, me se mea sē poto, io me se mea valea, ke taofi aka te taumafaiga ki fakamoemoega faka-te-agaga ke kausaki ei ki mea faka-te-foitino io me ko so se fakafiafiaga telā e tuku mai ne te agasala. Masaua me ko te malosi i te feitu faka-te-agaga ne fakamalosi atu ki a Mose ke ‘fiafia atu manafai e puapuagatia fakatasi a ia mo tino o te Atua, i lo te fiafia o fai te agasala i ne mo taimi.’ (Epelu 11:24, 25) Faitalia me koi talavou io me ko ma‵tua tatou, e fai ne tatou se filifiliga tai ‵pau māfai e tumau tatou i te mafau‵fau ki mea kolā e manako ki ei te agaga i lō mea kolā e manako ki ei te foitino.
19 “Ko te tuku atu otou mafaufau ke pulea ne te mea e manako ki ei te foitino, ka iku eiloa ki te mate,” kae ko te “mafaufau ki te mea e manako ki ei te Agaga, ka iku ki te ola mo te filemu.” (Loma 8:6, 7) Kafai e tumau tatou i te mafau‵fau ki mea e manako ki ei te agaga, ka maua ne tatou a te filemu tāua. Ka momea aka te katoatoa o te puipuiga o ‵tou loto mo ‵tou mafaufau mai i te fakamalosiga o ‵tou tulaga agasala. Ka momea aka te mafai ne tatou o ‵teke atu ki fakaosoosoga ke aofia i faifaiga ma‵sei. Kae ka maua ne tatou te fesoasoani o te Atua ke fakafesagai atu ki te fakatau‵faiga telā koi tumau i te va o te foitino mo te agaga.
20 Mai i te tumau i te mafau‵fau ki mea e manako ki ei te agaga, e fakatumau ne tatou se fesokotakiga tāua mo Ieova, te māfuaga o te ola mo te agaga tapu. (Salamo 36:9; 51:11) A Satani te Tiapolo mo ana tino e fai ne latou so se mea e mafai ne latou o fai ke fakamasei ei ‵tou fesokotakiga mo Ieova te Atua. E taumafai latou ke pule mai ki ‵tou mafaufau, i te iloa atu me kafai ko ‵fiu tatou, ka iku fakamuli atu te mea tenei ki te fai fili o tatou mo te Atua mo te mate. Kae e mafai o manumalo tatou i te taua tenei i te va o te foitino mo te agaga. Tenā eiloa te mea ne tupu ki a Paulo, me i te taimi ne tusi mai ei e uiga ki tena taua eiloa, ne fesili muamua mai a ia penei: “Ko oi la ka fakaola ne ia a au mai i te foitino mate tenei?” Mai tua ifo i te fakaasimaiga me e mafai o fakaola a ia, ne fai mai a ia penei: “Fakafetai ki te Atua, e alatu i te tou Aliki ko Iesu Keliso!” (Loma 7:21-25) E mafai foki o fakafetai atu tatou ki te Atua e auala i a Keliso mō te tukumaiga o te auala ke fakafesagai atu ki vāivāiga faka-te-foitino kae ke tumau i te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga fakatasi mo te fakamoemoega gali o te ola se-gata-mai.—Loma 6:23.
E Masaua ne Koe?
• Se a te mea e fakauiga ki ei ke mafau‵fau ki mea kolā e manako ki ei te agaga?
• E mafai pefea o talia ne tatou a te agaga o Ieova ke galue i loto i a tatou?
• Fakamatala mai te pogai me kaia e tāua ei ki te ‵tou taua atu ki te agasala, te sukesuke ki te Tusi Tapu, te faka‵logo ki tulafono a Ieova, mo te ‵talo atu ki a ia.
• E mafai pefea o fakatoka ne tatou a fakamoemoega faka-te-agaga i ‵tou olaga?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. E faka‵kese pefea ne te Tusi Tapu te “foitino” mo te “agaga”?
3. Se a te mea e manakogina ko te mea ke saoloto mai i manakoga mo mafaufauga sē ‵lei?
4. Se a te uiga o te ‘tuku atu o te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga’?
5. E ‵tau o faka‵logo pefea tatou ki te fakamalosiga a te agaga tapu?
6. Se a te ‵fuliga telā ko maua ne tino kolā ko fai mo “pologa a te amiotonu”?
7. Kaia e tāua ei ke iloa ne tatou a te kilokiloga a Ieova ki mea konei?
8. Kaia e manakogina ei ke suke‵suke tatou ki te Tusi Tapu?
9. E fakamalosi aka pefea ne te sukesukega ki te Tusi Tapu ‵tou manakoga ke fakatumau ‵tou fesokotakiga mo Ieova?
10. Kaia e tāua ei a te fakalogo ki tulafono a Ieova ko te mea ke tuku atu te mafaufau ki mea e manako ki ei te agaga?
11. E mafai pefea ne koe o fakamatala atu me i te fakatapuga ne te tulafono a Ieova a te finalalolagi se puipuiga ki a tatou?
12, 13. Kaia e ‵lei ei ke ‵talo atu māfai ko oso mai a manakoga agasala?
14. Kaia e fai ei te agaga o te Atua mo fai se mea e fakamalosi aka ei te olaga ‵mā?
15, 16. (a) E mafai pefea o fakafanoanoa ne tatou a te agaga o te Atua? (e) E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai i te fakafanoanoaga o te agaga o Ieova?
17. Ne a nisi fakamoemoega faka-te-agaga e mafai o fakatoka ne tatou, kae kaia e ‵lei ei ke ga‵lue tatou ke fakataunu a fakamoemoega konā?
18. Kaia e tāua ‵ki ei ke tumau tatou i te mafau‵fau ki mea kolā e manako ki ei te agaga i aso fakaoti konei?
19. Ne a mea aogā ka maua ne tatou māfai e tumau tatou i te mafau‵fau ki mea kolā e manako ki ei te agaga?
20. Kaia e mautinoa ei me e mafai o manumalo tatou i te taua i te va o te foitino mo te agaga?
[Ata i te itulau e 14]
E fesoasoani mai ki a tatou a te sukesuke ki te Tusi Tapu ke ‵teke atu ki osomaiga ki te ‵tou malosi i te feitu faka-te-agaga
[Ata i te itulau e 15]
Se mea ‵lei ke ‵talo atu mō te fesoasoani o Ieova ke manumalo i manakoga agasala
[Ata i te itulau e 16]
E mafai o fesoasoani mai ki a tatou a fakamoemoega faka-te-agaga ke tumau i te mafau‵fau ki mea kolā e manako ki ei te agaga