Fai ke Matea Tou Gasolo atu ki Mua
“Ke fai ne koe a mea konei kae tuku katoatoa atu tou ola mo latou, ko te mea ke matea ne tino katoa tou gasolosolo ki mua.”—1 TIMOTEO 4:15.
KE FAKAATAATA i tou mafaufau se fuagālakau tela e fiafia malosi koe ki ei—se apolo, se pea, se magokō, io me se isi mea aka. E mata, e mafai o iloa ne koe māfai ko ‵pala kae ko ‵lei ke kai? Kāti la. Tena manogi, tena lanu, mo te patele atu ki ei e fai ei koe ke fiakai malosi ki ei. I te taimi eiloa e tuku atu ei ne koe ne mumea ki tou gutu, ko te taimi foki eiloa tenā e lagona ei ne koe te logotonu. Ko tafaga la te gali! Ko oko eiloa i te magalo! E maua ei ne koe se fiafia mo te lotomalie lasi.
2 E isi se mea tai ‵pau mo te tala faigofie kae fakafiafia tenei i nisi feitu aka o te olaga. E pelā mo te lavea atu me ko ‵pala se fuagālakau, a te matua o se tino i te feitu faka-te-agaga e fakaasi mai foki i auala kese‵kese. E mafai o lavea atu ne tatou a te matua o se tino māfai e matea atu ne tatou a te loto malamalama, te atamai, te poto, mo nisi uiga aka foki penā i ei. E mautinoa eiloa me se mea fakafiafia ke ‵kau atu kae ga‵lue fakatasi mo tino kolā e fakaasi atu ne latou a vaegā uiga penā i olotou kilokiloga mo faifaiga.—Faataoto 13:20.
3 I te suā feitu, e mafai foki o gasolo atu ki mua se tino i te feitu faka-te-foitino, kae ko te auala e faipati kae gasuesue ei a ia, e mafai o fakaasi atu me e seki matua a ia i te feitu tau lagonaga mo te feitu faka-te-agaga. E pelā mo te faipati atu e uiga ki te kautama fakalogoga‵ta i ana aso, ne fai mai penei a Iesu Keliso: “Ne vau a Ioane, ne fakalikiliki mō tapuakiga, kae se inu foki i uaina, kae muna mai koutou pela: ‘A ia se tagata fakavalevale!’ Ia, ne vau foki au, ko te Tama a te Tagata, ne kai kae inu, kae toe muna mai foki koutou pelā, ‘Kilo mai ki te tagata tenei! A ia se tino gafula kae inu kava.’ ” E tiga eiloa ko ma‵tua a tino konā i te feitu faka-te-foitino, ne fai atu a Iesu me e fai latou e pelā me ne ‘tamā tama‵liki’—e seki ma‵tua. Tela la, ne fakaopoopo mai penei a ia: “A te poto o te Atua e fakaasi tonu mai i ana galuega.”—Mataio 11:16-19.
4 Mai i pati a Iesu, e mafai ei o lavea atu ne tatou me e maua ne se tino a te poto tonu io me ikai—se fakailoga ‵kese o te matua—e fakaasi mai e auala i galuega e fai ne ia mo ikuga e maua mai i ei. E uiga ki te mea tenei, ke masaua a pati fakatonutonu a te apositolo ko Paulo ki a Timoteo. Mai tua o te fakasologa o mea kolā e ‵tau o kausaki ki ei a Timoteo, ne fai atu penei a Paulo: “Ke fai ne koe a mea konei kae tuku katoatoa atu tou ola mo latou, ko te mea ke matea ne tino katoa tou gasolosolo ki mua.” (1 Timoteo 4:15) E tonu, a te gasolo atu ki mua o matua se Kelisiano e “matea,” io me e iloagofie. A te matua faka-Kelisiano, e fai pelā me se mainaga telā e maina atu, e se se uiga i loto io me se uiga ‵funa. (Mataio 5:14-16) Tela la, ke mafau‵fau tatou ki auala fakavae e lua kolā e mafai o matea atu ei a te gasolo atu ki mua mo te matua ‵lei: (1) te gasoloakaga o te iloaga, te malamalama, mo te poto; (2) te fakaasiatuga o fuataga o te agaga.
Te Tasi i te Fakatuanaki mo te Iloaga
5 A te ukega o tikisionale e fakamatala mai i ei a te matua e pelā me ko te tulaga telā ko katoatoa ei te fanakaga, ko matua katoatoa, kae ko oko atu foki ki te ‵toe tulaga io me ko te tulaga telā e manakogina. A te fuagālakau, telā ne taku atu muamua, ko matua, io me ko ‵pala, māfai ko palele atu tena tupuakaga masani kae ko ana foliga, tena lanu, tena manogi, mo te gali ko oko atu ki te tulaga telā ko manakogina malosi ‵ki. Tela la, e tai ‵pau a te matua mo te ‵toe mea ‵lei, palele katoatoa, ke oko foki loa ki te tulaga ‵lei katoatoa.—Isaia 18:5; Mataio 5:45-48; Iakopo 1:4.
6 E saga malosi mai a Ieova te Atua ke matea atu ne ia ana tino tapuaki katoa e ga‵solo atu ki mua i te matua faka-te-agaga. Ke oko atu ki ei, ko oti ne fai ne ia a fakatokaga fakaofoofogia i loto i te fakapotopotoga Kelisiano. Ne tusi atu a te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Efeso, penei: “Ne tofi foki ne ia a nisi ke fai mo apositolo, a nisi ke fai mo pelofeta, a nisi ke fai mo tino talai te tala ‵lei, a nisi ke fai mo faifeau, ka ko nisi ke fai mo faiakoga. Ne fai ne ia penei o fakatoka a tino o te Atua, mō te galuega faka-Kelisiano, o ati ake a te foitino o Keliso. Ko te mea ke oko atu tatou katoa, ki te tasi o tatou i te tou fakatuanaki mo te tou poto e uiga ki te Tama a te Atua; ke fai foki tatou mo tino ko ma‵tua a mafaufau, ko te mea ke oko tatou ki te katoatoaga o te foitino katoa o Keliso. Ko tona uiga, ko se toe mafai tatou o fai mo tamaliki e peipei ne galu, io me agina foki ne matagi o akoakoga a tino fai togafiti, kola e takitaki ‵se ne latou a tino i olotou togafiti ma‵sei e maua.”—Efeso 4:11-14.
7 Ne fakamatala mai ne Paulo i fuaiupu konei, me e aofia i nisi pogai ne fai ei ne te Atua a fakatokaga faka-te-agaga ke lava i te fakapotopotoga ko te mea ke ‵tau mo tino katoa o ‘tasi i te fakatuanaki mo te iloaga tonu,’ ke fai mo fai ne ‘tino ko ma‵tua ‵lei katoatoa,’ kae ke maua ‘te katoatoaga o te foitino kātoa o Keliso.’ Tenā eiloa te auala ka saogalēmū ei tatou mai i te fepeipeiaki e pelā me ne tama‵liki i te feitu faka-te-agaga ne manatu mo akoakoga ‵se. Tela la, e lavea ne tatou a te fesokotakiga pili i te va o te gasolo atu ki mua i te matua faka-Kelisiano mo te ‘tasi i te fakatuanaki mo te iloaga tonu o te Tama a te Atua.’ E uke eiloa a manatu i pati fakatonutonu a Paulo e ‵lei ke ‵teu i ‵tou loto.
8 Muamua la, ona ko te “tasi” e ‵tau o matea atu, e ‵tau o ‵kau fakatasi kae fealofani se Kelisiano matua mo taina tali‵tonu kae e aofia foki i ei a te fakatuanaki mo te iloaga. E se ‵lago io me e kinau atu a ia ki ana manatu totino io me e faka‵sae aka faeloa ne ia a mafaufauga totino māfai ko oko atu ki se fakamatalaga faka-te-Tusi Tapu. I lō te fai penā, e talitonu katoatoa a ia ki te munatonu e pelā me ne fakaasi mai ne Ieova te Atua e auala i tena Tama, ko Iesu Keliso, mo “te tavini fakamaoni kae poto.” E auala i te mauaga faeloa o mea‵kai faka-te-agaga kolā ne tuku mai i “te taimi tonu”—e auala i tusi faka-Kelisiano, fakatasiga, tamā fono, mo fono ‵lasi—e mafai o fakamautinoa aka ne tatou me e tumau tatou i te “tasi” mo taina Kelisiano i te fakatuanaki mo te iloaga.—Mataio 24:45.
9 A te lua o mea, a te tugāpati ko “te fakatuanaki,” e se fakasino atu ki te talitonu o tino taki tokotasi kae e fakasino atu ki te katoatoaga o ‵tou talitonuga, “te lauefa, te loa, te maluga mo te ‵poko” o te mea tenā. (Efeso 3:18; 4:5; Kolose 1:23; 2:7) A te ‵tonuga loa, e mafai pefea o tasi se Kelisiano mo ana taina tali‵tonu māfai e talitonu io me e talia fua ne ia a nāi vaega o “te fakatuanaki”? E fakauiga a te mea tenei me e se ‵tau fua o lotoma‵lie tatou ki te iloaga o akoakoga fakavae o te Tusi Tapu io me ke maua fua se ata nefu e uiga ki te munatonu io me malamalama fua i se tamā vaega i ei. I lō te fai penā, e ‵tau o fia‵fia tatou ke fakaaogā faka‵lei a fakatokaga katoa a Ieova e auala i tena fakapotopotoga ke sukesuke ‵loto ki tena Muna. E ‵tau o taumafai tatou ke maua fakavave se malamalama tonu kae katoatoa o te loto o te Atua mo ana fuafuaga. E aofia i te mea tenei a te fakaaogāga o taimi ke faitau kae sukesuke ki te Tusi Tapu mo tusi faka-te-Tusi Tapu, ke ‵talo ki te Atua mō tena fesoasoani mo te takitakiga, ke ‵kau atu faeloa ki fakatasiga faka-Kelisiano, mo te ‵kau atu foki ki te talaiatuga o te Malo mo te galuega ko te faiga o soko.—Faataoto 2:1-5.
10 A te tolu o mea, ne fakatomua ne Paulo a te fakamatalaga o vaega e tolu o te ‵tou fakamoemoega ki pati konei “ko te mea ke oko atu tatou katoa.” E tuku mai ne se tusi faka-te-Tusi Tapu a te uiga o te tugāpati ko te “tatou katoa,” e pelā me “e se fai pelā e fakasino atu ki tino taki tokotasi i te pati tatou katoa, io me e vaevae aka a mea e fakauiga ki ei, kae ki tino katoa.” I nisi tugāpati, e ‵tau mo tatou taki tokotasi o taumafai malosi fakatasi mo te kautaina kātoa ke kausaki atu ki te fakamoemoega ke ma‵tua i te feitu faka-te-agaga. E fai mai a te Interpreter’s Bible: “A te kātoaga o taumafaiga faka-te-agaga e se mafai o maua ne se tino e tokotasi i a ia eiloa, e pelā eiloa mo te sē mafai ne se vaega e tasi o te foitino o fanaka o matua vaganā ke gasolo atu ki mua a te foitino kātoa.” Ne fakamasaua atu a Paulo ki Kelisiano Efeso me ko tino tapu katoa e ‵tau o taumafai latou ke maua mai i a latou a te mafaufauga mo te katoatoaga o te fakatuanaki.—Efeso 3:18a.
11 E manino ‵lei mai i pati a Paulo me i te gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga e se fakauiga fua ki te faka‵fonuga o ‵tou mafaufau ki te iloaga kae tauloto foki ki mea e uke. E se fai ne te Kelisiano matua a nisi tino ke ofo i tena poto. I lō te fai penā, e fai mai penei te Tusi Tapu: “A te auala tela e sasale i ei a tino amiotonu e pela mo te la e kamata o fanake, e gasolosolo malie eiloa o vau te mainaga ke oko eiloa ki te taimi ko ao mai ei.” (Faataoto 4:18) E tonu, ko “te auala,” kae e se ko tino taki tokotasi, telā e ‘gasolosolo malie eiloa o maina.’ Kafai e tumau tatou i te taumafai ke puke ‵mau ki te malamalama manino ‵ki o te Muna a te Atua telā e tuku atu ne Ieova ki ana tino, ka gasolo atu ei tatou ki mua i te feitu faka-te-agaga. A te tumau i ei, i te feitu tenei, ko te gasolo ki mua, kae tenā eiloa te mea e mafai ne tatou katoa o fai.—Salamo 97:11; 119:105.
Ke Fakaasi Atu a “Fua o te Agaga”
12 E tiga eiloa e tāua a te “tasi i te fakatuanaki mo te poto,” e ‵pau eiloa te tāua ke fakaasi atu foki ne tatou a fua o te agaga o te Atua i feitu katoa o ‵tou olaga. Kaia? Me i te matua, e pelā mo mea ko oti ne matea ne tatou, e se se mea i loto io me se mea ‵funa, kae e fakailoga ki uiga mateagofie kolā e mafai o maua i ei a mea aogā kae fakamalosi aka foki i ei a nisi tino. Se mea tonu me i te manakoga ke gasolo faeloa ki mua i te feitu faka-te-agaga e se ko te taumafai fua ke ‵gali ‵tou uiga. I lō te fai penā, kafai e ga‵solo atu tatou ki mua i te feitu faka-te-agaga, te tau‵tali atu ki te takitakiga o te agaga o te Atua, ka lavea atu ei se ‵fuliga fakaofoofogia i ‵tou kilokiloga mo faifaiga. Ne fai atu penei a te apositolo ko Paulo: “Ke takitaki te Agaga i otou olaga, kae ke se fia‵fia koutou ki lagona faka te foitino.”—Kalatia 5:16.
13 Ne toe faka‵soko mai eiloa ne Paulo a te fakasologa o ‘manakoga faka-te-foitino,’ kolā e uke kae ‘matea’ atu foki. A koi tuai o fakatāua ne se tino a mea kolā e manako ki ei te Atua, e ‵pau eiloa tena olaga mo auala o te lalolagi kae e mafai o aofia i ei a nisi mea kolā ne taku mai ne Paulo: Ko te “sulaitetapu, amio masei, mo faiga masei; ifo ki tupua, fai vailakau, fai fili, fai taua, loto masei, loto ita, manatu fakapito, finau valea, mo te fia fakamavaevae; kaisano, kona, fiafiaga o te kona, mo nisi mea katoa penei.” (Kalatia 5:19-21) Kae i te taimi e gasolo atu ei a te tino ki mua i te feitu faka-te-agaga, e manumalo malielie eiloa a ia i ‘manakoga faka-te-foitino’ ma‵sei konei kae fakaasi atu ei ne ia a “fua o te agaga.” A te ‵fuliga matea tenei e fakaasi manino mai i ei me ko gasolo atu ki mua a te tino ki te matua faka-Kelisiano.—Kalatia 5:22.
14 E ‵tau o masaua ne tatou a tugāpati e lua ko te ‘manakoga faka te foitino’ mo “fua o te agaga.” A ‘manakoga’ e iku atu ki ‘galuega’ ko ikuga o mea kolā e fai ne se tino, ko fua o faifaiga a se tino. I nisi pati, a te fakasologa o mea kolā ne taku mai ne Paulo e pelā me ko galuega o te foitino ko ikuga o taumafaiga a te tino e ‵tusa mo tena loto lagona io me ko te fakamalosiga a te foitino agasala o te tino. (Loma 1:24, 28; 7:21-25) I te suā feitu, a te tugāpati ko te “fua o te agaga” e fakaasi mai i ei me i uiga kolā ne fakasolo mai, e se ko ikuga o taumafaiga i te atiakaga o uiga ‵lei io me ko uiga eiloa ne tupu aka mo se tino, kae ko ikuga o te galuega a te agaga o te Atua i se tino. E pelā eiloa mo te fua ‵lei mai o se lakau māfai e tausi faka‵lei ki ei, e penā foki te fakaasiatuga ne se tino a fuataga o te agaga māfai e galue ‵lei a te agaga tapu i tena olaga.—Salamo 1:1-3.
15 E ‵tau foki o mafau‵fau ki te suā manatu me ne fakaaogā ne Paulo a te pati ko te “fua” ke aofia i ei a uiga ‵gali katoa kolā ne taku mai ne ia. E se tuku mai ne te agaga a vaegā fuataga kese‵kese ke filifili aka ne tatou a mea kolā e ‵gali ki a tatou. A uiga katoa kolā ne fakasolo mai ne Paulo—ko te alofa, te fiafia, te filemu, te kufaki, te mataalofa, te ‵lei, te fakamaoni, te loto malalo, mo te loto pulea—e ‵pau eiloa te tāua, kae e mafai ne mea katoa konā o faite aka se uiga fou faka-Kelisiano. (Efeso 4:24; Kolose 3:10) Tela la, kafai ko lavea atu ne tatou me e ma‵losi atu a nisi uiga konei i ‵tou olaga ona ko ‵tou uiga masani mo manakoga totino, se mea tāua ‵ki ke ‵saga atu tatou ki feitu katoa kolā ne taku mai ne Paulo. Mai i te faiga penā, e mafai ei o momea aka te fakaasi atu ne tatou a te uiga pelā mo Keliso i ‵tou olaga.—1 Petelu 2:12, 21.
16 A te akoakoga tāua e mafai o tauloto ne tatou mai i te fakamatalaga a Paulo me i te kausaki atu ki te matua faka-Kelisiano, a te ‵tou fakamoemoega e se ko te mauaga fua o te iloaga sili mo te atiakaga o se uiga ‵kese telā e seai se pona i ei. Kae ko te faiga ke galue ‵lei a te agaga o te Atua i ‵tou olaga. Kafai e talia ne tatou te agaga tapu ke takitaki ‵tou mafaufauga mo faifaiga ka oko atu ei tatou ki te matua i te feitu faka-te-agaga. E mafai pefea o oko atu tatou ki te fakamoemoega tenei? E ‵tau o talia ne ‵tou loto mo te mafaufau a te fakamalosiga a te agaga o te Atua. E aofia i te mea tenei a te ‵tou ‵kau atu mo te fakamaoni ki fakatasiga faka-Kelisiano e pelā foki mo te faiga o ‵tou tusaga i ei. E ‵tau foki o tumau tatou i te sukesuke mo te mafau‵fau ‵loto ki te Muna a te Atua, mai te taliaga o ana akoakoga fakavae ke takitaki ei ‵tou faifaiga ki nisi tino mo filifiliga mo fakaikuga kolā e fai ne tatou. Tenā la, ka mautinoa eiloa me ka matea faka‵lei atu a te ‵tou gasolo atu ki mua.
Ke Ga‵solo Atu ki Mua mō te Faka‵maluga o te Atua
17 Fakamuli loa, ka avatu ne ‵tou gasolo atu ki mua a te faka‵maluga mo tavaega, e se ki a tatou, kae ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ko Ieova, telā e fai ne ia tatou ke ma‵tua i te feitu faka-te-agaga. I te po mai mua o te tamatega a Iesu, ne fai atu a ia ki ana soko, penei: “Tenei te auala e fakaasi atu ei te vikiga o toku Tamana: manafai e fua malosi mai koutou. Ko te auala foki tenei e fai ei koutou mo oku soko.” (Ioane 15:8) E auala i fua o te agaga mo fua foki o te Malo i te lotou galuega talai, ne tuku atu ei ne soko a vikiga ki a Ieova.—Galuega 11:4, 18; 13:48.
18 I aso nei, e oko atu a te fakamanuiaga a Ieova ki ana tino i te taimi e ‵kau atu ei latou ki te ‵katigā saito faka-te-agaga i te lalolagi kātoa. Mō te fia o tausaga nei, ko oti ne tuku atu ne tino ‵fou kāti e 300,000 i tausaga katoa a latou eiloa ki a Ieova kae fakamailoga te lotou tukuatuga e auala i te papatisoga ki te vai. E fai ne te mea tenei a tatou ke fia‵fia kae e seai foki se fakalotolotolua me e fiafia foki te loto o Ieova. (Faataoto 27:11) Kae ke tumau te māfuaga tenei o te fiafia mo tavaega ki a Ieova, e ‵tau mo vaegā tino ‵fou katoa penā o ‘‵mau olotou aka, ke putiputi aka foki latou i a ia [Keliso], ke ati ake foki latou i te fakatuanaki.’ (Kolose 2:6, 7) Kae ona ko te mea tenā e oko mai a mea faiga‵ta e lua ki tino o te Atua. I te feitu e tasi, kafai koe fatoā papatiso, e mata, ka talia ne koe a te mea faigata ke gasuesue koe ko te mea “ke matea ne tino katoa tou gasolosolo ki mua”? Kae i te suā feitu, kafai ko tai leva koe i loto i te munatonu, e mata, ka talia ne koe te mea faigata ke tapulima fakatasi ne koutou a te tiute ke tausi atu ki te ‵lei o tino ‵fou i te feitu faka-te-agaga? I feitu e lua konei, e manino ‵lei me e manakogina eiloa a te gasolo atu ki te matua ‵lei.—Filipi 3:16; Epelu 6:1.
19 E faka‵tali mai eiloa a fakamanuiaga fakaofoofogia ki tino katoa kolā e ga‵lue malosi ko te mea ke matea atu te lotou gasolosolo ki mua. Masaua a pati fakamalosi loto a Paulo mai tua o tena fakamalosiga ki a Timoteo ke gasolo atu ki mua, penei: “Ke matapula koe, kae tausi faka‵lei ki au akoakoga, kae fai eiloa ne koe i taimi katoa, me kafai e fai ne koe, ka fakasao ne koe a koe eiloa, pela foki mo latou kola e faka‵logo mai ki a koe.” (1 Timoteo 4:16) Mai i te faiga mo te loto fiafia ke matea atu tou gasolo ki mua, e mafai foki o kau atu koe ki te tauliaga o te faka‵maluga o te igoa o te Atua mo te mauaga o ana fakamanuiaga.
E Masaua ne Koe?
• Ne a auala e mafai ei o matea atu a te matua faka-te-agaga?
• Se a te vaegā iloaga mo te malamalama telā e fakaasi atu ei a te matua ‵lei?
• E fakaasi atu pefea ne te fakaasiatuga o “fua o te agaga” a te gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga?
• Se a te mea faigata telā e ‵tau o talia ne tatou māfai e ga‵solo atu tatou ki mua ki te matua ‵lei?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. E mafai pefea o iloa ne koe me ko ‵pala kae ko ‵lei foki ke kai ki se fuagālakau?
2. E matea atu pefea a te matua ‵lei, kae se a te ikuga e maua mai i fesokotakiga totino?
3. Se a te mea ne fakaasi mai ne te fakamatalaga a Iesu ki tino i ana aso e uiga ki te matua ‵lei?
4. Ne a auala e fai ei ke matea atu a te gasolo ki mua mo te matua ‵lei?
5. E mafai pefea o fakamatala mai a te matua ‵lei?
6, 7. (a) Se a te mea e fakaasi mai me e saga tonu mai a Ieova ki te gasolo atu ki mua o ana tino tapuaki katoa ki te matua faka-te-agaga? (e) Se a te mea telā e tai ‵pau mo te matua faka-te-agaga?
8. Ne a mea e manakogina ke “tasi” i te fakatuanaki mo te iloaga tonu’?
9. Ke fakamatala mai a te uiga o te tugāpati ko “te fakatuanaki” e pelā mo te fakaaogāga ne Paulo i tena tusi ki te kau Efeso.
10. Se a te uiga o te pati “ko te mea ke oko atu tatou katoa,” e ‵tusa loa mo te fakaaogāga i te Efeso 4:13?
11. (a) Ne a mea e se fakauiga fua ki ei a te gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga? (e) Ne a mea e manakogina ke gasolo atu ei tatou ki mua?
12. Kaia e tāua ei a te fakaasiatuga o fua o te agaga māfai ko fia ga‵solo atu tatou ki mua i te feitu faka-te-agaga?
13. Se a te ‵fuliga telā e fakamaoni mai i ei a te gasolo atu ki mua?
14. Ke fakamatala mai a tugāpati e lua ko te ‘manakoga faka-te-foitino’ mo “fua o te agaga.”
15. Kaia e tāua ei ke ‵saga tonu atu ki feitu katoa o “fua o te agaga”?
16. Se a te ‵tou fakamoemoega i te ‵tou kausaki atu ki te matua faka-Kelisiano, kae e mafai pefea o oko atu tatou ki ei?
17. E iku atu pefea te ‵tou ga‵solo atu ki mua ki te faka‵maluga o te ‵tou Tamana faka-te-lagi?
18. (a) Se a te ‵katigā saito fakafiafia telā e fai i aso nei? (e) Se a te mea faigata telā e maua mai i te ‵katigā saito tenei?
19. Se a te tauliaga mo fakamanuiaga e mafai o maua ne koe māfai e fai ne koe tou gasolo atu ki mua ke matea ne tino?
[Ata i te itulau e 24]
E laveagofie faeloa māfai ko ‵pala se mea, io me ko matua ‵lei
[Ata i te itulau e 25]
E gasolo atu tatou ki mua i te feitu faka-te-agaga māfai e tumau tatou i te munatonu telā e gasolo malielie o maina mai
[Ata i te itulau e 27]
E fesoasoani mai a te ‵talo ki a tatou ke fakaasi atu a “fua o te agaga” i ‵tou olaga