“Salasala te Filemu”
“Fai te mea e mafai ne koutou, ko te mea ke maua te olaga filemu i te va o koutou mo nisi tino.”—LOMA 12:18.
MAFAUFAU ki se fale telā e vāivāi tena fakavae, e ‵pala a utupoto, kae ‵tulu te tuāfale. E mata, ka fiafia koe o nofo i ei kae fai mo fai tou fale? E se penā loa. Ka se mafai foki ne se pēni o ‵fuli a foliga o te fale telā ne seki faite faka‵lei. Kāti ko pili o siga te fale tenā i se taimi pili mai tua ifo.
2 So se filemu telā e māfua mai i te lalolagi tenei e fai pelā mo te fale tenā. E faite fua i luga i se fakavae vāivāi—ko folafolaga mo poto o te tagata, telā e se “mafai o fakaola ne ia a koe.” (Salamo 146:3) E aofia i tala fakasolopito se fakasologa loa o taua i va o atufenua, potukau o itukāiga mo matakāiga. E tonu, e isi ne vaitaimi toe‵toe o te filemu, kae se a te vaegā filemu tenā? Kafai ko taua se avā atufenua kae oti aka ko fakasalalau atu me ko maua te filemu ona ko te mea ko takavale te atufenua e tasi io me ko lavea ne te avā atufenua me e seai se ‵lei e maua mai i te taua, se a te vaegā filemu tenā? Kae koi tumau eiloa a uiga takalia‵lia, te masalosalo, mo te loto masei kolā e fakamalosi aka i ei a te taua. E foliga fakaloiloi mai fua a te filemu, telā e ‘fakagalo aka’ fua i ei a uiga takalia‵lia, e se se filemu tonu.—Esekielu 13:10.
3 E tiga eiloa te feitu tenā, e maua te filemu tonu i te lalolagi tenei e ‵fonu i taua. I fea? I va o tino kolā e tau‵tali atu ki kalafaga o Iesu Keliso, e faka‵logo a Kelisiano ‵tonu ki pati a Iesu kae taumafai ke fakaakoako atu ki tena olaga. (1 Kolinito 11:1; 1 Petelu 2:21) A te filemu telā e maua i va o Kelisiano ‵tonu mai i telega, tulaga o te olaga, mo fenua kese‵kese se mea tonu eiloa me e māfua mai i te fesokotakiga filemu e maua ne latou mo te Atua, telā e fakavae ki te lotou fakatuanaki ki te taulaga togiola a Iesu Keliso. A te lotou filemu se meaalofa mai te Atua, e se se mea telā ne fai ne tino. (Loma 15:33; Efeso 6:23, 24) A te mea tenā se ikuga o te faka‵logo o latou ki te “Pelenise o te Filemu,” ko Iesu Keliso, mo te tapuaki atu ki a Ieova, te “Atua o te alofa mo te filemu.”—Isaia 9:6; 2 Kolinito 13:11.
4 E se maua fakafuasei fua a te filemu ne tino sē ‵lei katoatoa. Tela la, ne fai mai a Petelu me e ‵tau mo Kelisiano taki tokotasi o “salasala te filemu kae taofi mau ki ei.” (1 Petelu 3:11) E mafai pefea o fai tatou penā? E fakaasi mai ne se valoaga mua a te tali. Ne faipati mai a Ieova e auala i a Isaia, penei: “Ko au [Ieova] eiloa ka akoako ne au ou tino, kae tuku atu ki a latou te maumea mo te filemu.” (Isaia 54:13; Filipi 4:9) E tonu, e maua a te filemu tonu ne tino kolā e faka‵logo ki akoakoga a Ieova. E se gata i ei, e fai a te filemu, fakatasi mo “te alofa, te fiafia, . . . te kufaki, te mataalofa, te ‵lei te fakamaoni,” mo fai ne fuataga o te agaga tapu o te Atua. (Kalatia 5:22, 23) E se mafai o maua te filemu tonu ne se tino telā e se alofa, e se fiafia, e se loto kufaki, e amio masei, e se fakamaoni, e kaitaua, io me e seai sena loto pulea.
“Ke Maua te Olaga Filemu i te Va o Koutou mo Nisi Tino”
5 Ne fakamatala mai a te filemu e pelā me se tulaga filemu kae e seai se logoā. E fakauiga se vaegā fakamatalaga penā ki tulaga e uke kolā e seai ne fakalavelave e ‵tupu i ei. Ke oko foki eiloa ki se tino mate, e maua ne ia se tulaga filemu! Kae ke maua te filemu tonu, e ‵tau o uke atu a mea e ‵tau o fai ne se tino i lō te nofo filemu fua. I tena Lauga i luga i te Mauga, ne fai mai a Iesu, penei: “Amutia a latou kola e fakatupu te filemu: me taku latou ko tama a te Atua.” (Mataio 5:9) Ne faipati atu a Iesu ki tino kolā ne maua fakamuli ne latou te avanoaga ke fai mo fai ne tama faka-te-agaga a te Atua mo te ola e se mafai o tamate i te lagi. (Ioane 1:12; Loma 8:14-17) Kae fakamuli loa, ko tino fakamaoni katoa kolā e se maua ne latou a te fakamoemoega faka-te-lagi ka maua ne latou “te saolotoga ‵malu o te fanau a te Atua.” (Loma 8:21) Ko tino filemu fua e maua ne latou se vaegā fakamoemoega penā. A te uiga tonu o te pati Eleni ko te “filemu” ko “tino kolā e fakatupu ne latou te filemu.” E isi faeloa se ‵kesega i te nofo filemu—e filemu—mo te faiga ke fakatupu te filemu. A te faiga ke fakatupu te filemu i te auala faka-te-Tusi Tapu e fakauiga ki te fakamalosiakaga o te filemu, ko te faiga ke fakafilemu ei a tino.
6 Kae ke mafaufau foki koe ki ei māfai e faitau koe ki pati fakatonutonu konei a te apositolo ko Paulo ki te kau Loma: “Fai te mea e mafai ne koutou, ko te mea ke maua te olaga filemu i te va o koutou mo nisi tino.” (Loma 12:18) Ne seki fai atu fua a Paulo ki te kau Loma ke maua se uiga filemu, faitalia me ka fesoasoani atu foki te mea tenā. Ne fakamalosi atu a ia ki a latou ke fakatupu aka te filemu. Mo oi? Mo ‘tino katoa’—tino o te kāiga, taina Kelisiano, ke oko foki eiloa ki tino kolā e ‵kese olotou talitonuga. Ne fakamalosi atu a ia ki te kau Loma ke “fai te mea e mafai” ke fifilemu latou. Ne seki manako a ia ke gutugutulua latou i olotou talitonuga ko te mea ke tumau te lotou filemu. I lō te sōna fakaitaita atu fua ki nisi tino, e ‵tau o olo atu latou mo se manakoga ke maua se va filemu. Ne ‵tau o fai penā a Kelisiano faitalia me e fesokotaki atu latou ki tino i loto io me i tua o te fakapotopotoga. (Kalatia 6:10) E ‵tusa mo te mea tenei, ne tusi atu a Paulo, penei: “Ke fai mo otou fakamoemoega i taimi katoa a te fai mea ‵lei o te sua tino ki te sua tino, pela foki ki tino katoa.”—1 Tesalonia 5:15.
7 E mafai pefea o fai ke maua ne tatou te filemu mo tino kolā e se ‵pau olotou talitonuga kae kāti e ‵teke foki latou ki ‵tou talitonuga? E tasi te mea, ke ‵kalo keatea tatou mai i te uiga fia maluga. E faigata ke maua te filemu i te faipati atu e uiga ki tino mai te fakaaogāga o tugāpati fatauvā. Ko oti ne fakaasi mai ne Ieova tena fakamasinoga ki luga i fakapotopotoga mo potukau, kae e seai eiloa se ‵tou fekau ke fai‵pati ki so se tino e pelā me ko oti ne fakamasino a ia. A te ‵tonuga loa, e se fakamasino ne tatou a nisi tino, ke oko foki eiloa ki tino kolā e ‵teke mai ki a tatou. Mai tua o te faiatuga ki a Tito ke fakatonutonu aka ne ia a Kelisiano i Keleta e uiga ki olotou fesokotakiga mo tino pule, ne fai atu a Paulo ke fakamasaua atu ki a latou “ke mo a e fakamasei ne latou so se tino, ka ke filemu kae fakatau a‵lofa, ka ke fakaasi foki ne latou a te uiga loto malalo ki tino katoa.”—Tito 3:1, 2.
8 A te faiga ke maua te filemu mo tino kolā e se ‵pau ‵tou fakatuanaki e mafai o iku atu ki te fakaasiatuga o te munatonu ki a latou. E tonu, e se fai ne tatou a taugasoa kolā “e fakamasei ne latou te amio ‵lei.” (1 Kolinito 15:33) Koi mafai eiloa o fakaasi atu ne tatou te āva, kae e ‵tau foki o fakaaloalo atu tatou ki tino katoa mo te atafai. Ne tusi mai penei a Petelu: “E ‵tau o ‵lei otou amio i mua o tino pouliuli, i te mea manafai e fakamasei ne latou a koutou e pela me ne tino ma‵sei; kae kafai e ‵kilo ki otou amioga ‵lei, ko ‵viki ei latou ki te Atua i te Aso e vau ei a ia.”—1 Petelu 2:12.
Ke Uiga Filemu i te Galuega Talai
9 Ne lauiloa a Kelisiano i te senitenali muamua mō te lotou loto toa. Ne seki fakamāmā ne latou te lotou fekau, kae kafai e fe‵paki latou mo ‵tekemaiga, e fakaiku aka ne latou ke faka‵logo ki te Atua e pelā me ko te pule i lō tāgata. (Galuega 4:29; 5:29) E tiga eiloa te feitu tenā, ne seki ‵segi latou i te kesekesega o te loto toa mo te sē fakaaloalo. Mafaufau ki te faipatiatuga a Paulo i te taimi ne taku atu ei tena fakatuanaki i mua o te Tupu ko Helota Akelipa te Tokolua. Ne mulilua a Helota Akelipa mo tena tuagane, ko Pelenike. Kae ne seki taumafai Paulo ke kotekote atu ki a Akelipa e uiga ki ana amioga. I lō te fai penā, ne faka‵mafa ne ia a manatu kolā e lotoma‵lie laua ki ei, kae ne tavae atu ki a ia me i a ia se tino poto i tū faka-Iutaia mo se tino talitonu foki ki te kau pelofeta.—Galuega 26:2, 3, 27.
10 E mata, ne tavae fakaloiloi fua ne Paulo a te tagata telā ne mafai o fakasaoloto ne ia a ia? Ikai. Ne fakamaoni eiloa a Paulo ki mea kolā ne akoako atu ne ia kae ne faipati atu ki te mea tonu. E seai eiloa se mea loi i mea kolā ne fai atu ne ia ki a Helota Akelipa. (Efeso 4:15) Kae ko Paulo se tino fakatupu te filemu kae e iloa foki ne ia o ola “i so se vaega olaga.” (1 Kolinito 9:22) A tena fakamoemoega ko te faiga o ana fakamatalaga ke ‵lago atu ki tena tiute ke talai atu e uiga ki a Iesu. E pelā me se faiakoga ‵lei, ne kamata o taku atu ne ia se mea telā ne lotoma‵lie fakatasi laua mo Akelipa ki ei. Tela la, ne fesoasoani atu a Paulo ki te tupu finalalolagi tenā ke kilo a ia ki te Lotu Kelisiano e pelā me se mea ‵lei.—Galuega 26:28-31.
11 E mafai pefea ne tatou o fakaasi atu te uiga filemu i te ‵tou galuega talai? E pelā mo Paulo, e ‵tau o kalo keatea tatou mai fakakinauga. I nisi taimi, e ‵tau o “taku atu te muna mo te se ma‵taku,” ke fakaasi atu ei mo te loto toa ‵tou fakatuanaki. (Filipi 1:14) Kae i te ukega o taimi, a te ‵tou fakamoemoega muamua ko te talai atu te tala ‵lei. (Mataio 24:14) Kafai ko iloa ne se tino a te munatonu e uiga ki fuafuaga a te Atua, e mafai o kamata a ia o ave keatea a manatu fakalotu ‵se kae faka‵mā mai i faifaiga sē ‵mā. Tela la, kafai e mafai, se mea ‵lei ke faka‵mafa atu a mea kolā ka fakafiafia atu ki ‵tou tino fakalogo‵logo, mai i te fai atu muamua o mea kolā e masani tatou katoa ki ei. E seai se mea ‵lei e maua mai te fakaitaita atu ki se tino me kafai e fanatu ki ei mo te atamai, kāti e mafai o fakalogologo mai a ia ki te ‵tou fekau.—2 Kolinito 6:3.
Tino Kolā e Faka‵tupu te Filemu i Loto i te Kāiga
12 Ne fai mai a Paulo me i tino kolā e a‵vaga “ka maua ne latou a fakalavelave faka te lalolagi.” (1 Kolinito 7:28) Ka fetaui a tauavaga mo mea faiga‵ta kese‵kese. I tafa o nisi mea aka, ka fakatau kinau a tauavaga i nisi taimi. E ‵tau o teu faka‵lei aka pefea a mea konei? I se auala filemu. A te tino fakatupu te filemu ka taumafai ke fakagata se taua ke mo a ma gasolo o lasi. E pefea la? Muamua la, mai i te pule atu ki te gutu. Kafai ko fakaaogā te gutu i te fakatauemu kae fakaitaita atu, e mafai tonu eiloa o fai te vaega foliki tenei mo fai “se mea masei ki eiloa . . . Kae ‵fonu foki i te poisini e ‵mate ei tino.” (Iakopo 3:8) E fakaaogā ne te tino fakatupu filemu tena gutu ke fakamalosi aka ei a tino kae e se ko te faka‵tuka atu ki ei.—Faataoto 12:18.
13 E fai ne tatou katoa i nisi taimi a pati kolā e salamō fakamuli tatou i ei, ona ko te ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa. Kafai ko tupu te mea tenei, taumafai o ‵teu fakavave aka te mea tenā—ke toe maua te filemu. (Faataoto 19:11; Kolose 3:13) Ke ‵kalo keatea mai i te fakatupu o ‘kinauga mo te faitaua ki uiga o muna’ mo te “finau va‵lea.” (1 Timoteo 6:4, 5) I lō te fai penā, ke kilo atu ki mea mai tua kae taumafai ke malamalama koe i lagonaga o tau avaga. Kafai ko fai atu a pati ‵mafa ki a koe, ke mo a ma toe tali atu penā ki a latou. Masaua me i “te tali i te leo filemu e galo ei te kaitaua.”—Faataoto 15:1.
14 I nisi taimi, kāti e ‵tau o mafau‵fau tatou ki pati fakatonutonu i te Faataoto 17:14: “A te kamataga o se finauga, . . . e tau o fakagata koi tuai o gasolo o lasi te maofaga.” Ke na ‵kalo keatea mai i ei a koi tuai o ita malosi a tino i ei. Fakamuli ifo, kafai ko tai ‵noga ifo te kaitaua, kāti ko mafai ei ne koulua o teu aka te fakalavelave i se auala filemu. I nisi taimi, se mea ‵lei ke fanatu ki se ovasia Kelisiano matua mō se fesoasoani. A vaegā tāgata ata‵mai kae a‵lofa penā e mafai o fai mo fai se fesoasoani fakamalosi loto māfai ko fakamataku te tulaga o te filemu i te fakaipoipoga.—Isaia 32:1, 2.
Tino Kolā e Faka‵tupu te Filemu i te Fakapotopotoga
15 Se mea fakafanoanoa, me ne fakaasi mai ne nisi Kelisiano i te senitenali muamua a te loto masei mo te fia fai taua—kolā e ‵kese ‵mao mo te uiga filemu. Ne fai mai a Iakopo, penei: “A te vaegā poto tenei, e se se poto mai te lagi; se poto faka te lalolagi; e se se poto faka te agaga, kae se poto fakatemoni. Me ko te koga e ‵nofo i ei te loto masei mo te manatu fakapito, e ‵nofo foki i ei te fai valevale mo vaega amioga ma‵sei katoa.” (Iakopo 3:14-16) E tali‵tonu a nisi tino me i te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te ‘manatu fakapito’ e aofia i ei a manakoga kaiū, mo te fia fai tofi. Se mea tonu ke taku mai ne Iakopo a te poto tenā e pelā me “se poto faka-te-lalolagi, se poto fakatemoni.” I tala fakasolopito, ko oti ne gasue‵sue a tino pule i se auala fia fai taua, e pelā me ne manu fe‵kai kolā e fakatau taua. A te fia fai taua e fai ‵tonu mo fai se “poto faka-te-lalolagi” mo se faifaiga fakamanu. E fai foki mo fai ne “poto fakatemoni.” A te uiga faka‵se tino tenei ne fakaasi mai muamua ne te agelu fia pule telā ne ‵teke atu ki a Ieova te Atua kae ne fai mo fai a Satani, te pule o temoni.
16 Ne fakamalosi atu a Iakopo ki Kelisiano ke ‵teke atu ki te uiga fia fai taua, me e se maua i ei te filemu. Ne tusi mai penei a ia: “E ‵tupu mai i fea a taua mo kinauga i a koutou? E ‵tupu mai i otou manakoga faka te foitino, kola e taua faeloa i loto i a koutou.” (Iakopo 4:1) A “manakoga faka te foitino” i konei e mafai o fakasino atu ki se manakoga kaiū mō mea faka-te-foitino io me ki se manakoga ke fia maluga, fia pule, io me ke fia malosi. E pelā mo Satani, ne foliga mai me e ma‵nako a nisi tino i te fakapotopotoga ke ma‵luga latou i lō te fai mo ‘tino ma‵lalo,’ e pelā mo pati a Iesu e uiga ki ana soko ‵tonu. (Luka 9:48) E mafai o ave keatea ne se vaegā uiga penā a te filemu i loto i te fakapotopotoga.
17 I aso nei, e ‵tau o ‵teke atu tatou ki te manakoga fia maumea, te loto masei, io me ko te fia maluga. Kafai e fai ‵tonu tatou mo fai ne tino fakatupu te filemu, ka se ma‵taku tatou māfai e sili atu te ata‵mai o nisi tino i lō tatou i galuega kese‵kese, io me ka se fakamasei foki ne tatou a latou i mua o nisi tino mai i te fakafesiligina o pogai e fai ei ne latou a nisi mea. Kafai e maua ne tatou se atamai tāua, ka se fakaaogā ne tatou ke fakafoliga atu me e ‵lei atu tatou i nisi tino, e pelā me e fai atu i te fakapotopotoga ka manuia fua ona ko ‵tou poto mo te iloa ne tatou o fai a mea. Ka māfua mai i se vaegā uiga penā a mavae‵vaega; kae ka se aumai i ei a te filemu. E se fia fakaasiasi ne tino filemu olotou taleni, kae e fakaaogā faka‵lei ne latou olotou taleni konā ke tavini atu ki olotou taina kae avatu i ei te fakaaloaloga ki a Ieova. E iloa ne latou me ko te alofa—kae e se ko te atamai—telā e iloa ei a te Kelisiano tonu.—Ioane 13:35; 1 Kolinito 13:1-3.
Ka Pule Latou mo te Filemu
18 E fai ne toeaina o te fakapotopotoga a te takitakiga i te fakatupuga o te filemu. Ne ‵valo mai a Ieova e uiga ki ana tino, penei: “A ou tino pule ka se toe pule fakasaua ki a koe; ka fai ne au latou ke pule mo te fai mea tonu mo te filemu.” (Isaia 60:17) I te fakafetaui atu ki pati fakapelofeta konei, ne ga‵lue malosi a tino kolā e tavini atu e pelā me ne tausi mamoe Kelisiano ke fakamalosi aka te filemu i va o latou mo te lafu mamoe. E mafai o fakatumau ne toeaina a te filemu i va o latou mai i te fakaasi atu o te “poto mai te lagi,” telā e filemu kae faigofie. (Iakopo 3:17) Ona ko te mea e kese‵kese olotou telega mo atamai i te olaga, ka kese‵kese a kilokiloga a toeaina i te fakapotopotoga i nisi taimi. E mata, e fakauiga te mea tenei me e se uiga filemu latou? Ikai, māfai e fai faka‵lei a te vaegā tulaga penā. E fakaasi atu mo te loto maulalo ne tino fakatupu te filemu olotou manatu kae e fakalogo‵logo latou mo te āva ki manatu o nisi tino. I lō te faimālō atu o ana manatu, ka mafaufau faka‵lei se tino fakatupu filemu ki te kilokiloga a tena taina. Kafai e se ‵teke atu ei ki se akoakoga faka-te-Tusi Tapu, e maua faeloa i ei te avanoaga mō nisi manatu kese‵kese. Kafai e se lotoma‵lie a nisi tino ki a ia, ka fiafia kae ‵lago atu foki te tino fakatupu te filemu ki te fakaikuga a te tokoukega a tino. Telā ka fakaasi atu ei ne ia tena uiga faigofie. (1 Timoteo 3:2, 3) E iloa ne ovasia ata‵mai me i te fakatumauga o te filemu e sili atu i te tāua i lō te ‵mautakitaki i ana auala totino.
19 E fakamalosi aka ne toeaina te filemu i va o tino i te lafu mamoe mai i te ‵lago atu kae e se taku fakamasei faeloa ne latou o olotou taumafaiga. I nisi taimi, kāti e ‵tau o fakatonu atu ki nisi tino. (Kalatia 6:1) Kae ko te galuega a te ovasia Kelisiano e se ko te faiga muamua o te polopolokiga. E fakamālō sāle atu a ia. E taumafai a toeaina a‵lofa ke lavea atu a mea ‵lei i nisi tino. E fakatāua ne ovasia a galuega ‵mafa a olotou taina Kelisiano, kae e tali‵tonu latou me e fai ne olotou taina tali‵tonu a te ‵toe mea ‵lei.—2 Kolinito 2:3, 4.
20 Tela la, e taumafai tatou ke fakatupu te filemu, ke ga‵lue mō te filemu, i loto i te kāiga, i te fakapotopotoga, mo ‵tou faifaiga ki tino kolā e se ‵pau ‵tou talitonuga. Kafai e fakamalosi aka ne tatou te filemu mo te loto fiafia, ka fesoasoani atu ei tatou ki te mauaga o te fiafia i loto i te fakapotopotoga. Ka puipui kae fakamalosigina foki tatou i auala e uke, e pelā mo te mea ka matea atu ne tatou i te mataupu telā e ‵soko mai.
E Masaua ne Koe?
• Se a te uiga o te fakatupu te filemu?
• E mafai pefea o fai tatou mo fai ne tino fakatupu te filemu māfai ko fai‵pati tatou ki tino kolā e se ne Molimau?
• Ne a nisi auala e fakamalosi aka ei te filemu i loto i te kāiga?
• E mafai pefea ne toeaina o fakamalosi aka te filemu i te fakapotopotoga?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Ne a nisi pogai ka se mafai ei o tumau te filemu telā e māfua mai i tino?
3. Kaia e ‵kese ei te filemu o tino o te Atua mo te filemu telā e māfua mai i tino?
4. E ‘salasala kae taofi ‵mau’ pefea se Kelisiano ki te filemu?
5, 6. (a) Se a te ‵kesega i te uiga ko te filemu mo te fakatupu te filemu? (e) Ko oi e taumafai a Kelisiano ke maua se va filemu mo latou?
7, 8. E pefea kae kaia foki la e fakaasi ei ne Kelisiano olotou uiga filemu ki tino kolā e se ‵pau olotou talitonuga mo latou?
9, 10. Se a te fakaakoakoga o te fakaasiatuga o te filemu ki tino sē tali‵tonu telā ne tuku mai ne te apositolo ko Paulo?
11. E mafai pefea o fakatupu ne tatou te filemu i te ‵tou galuega talai?
12. Ne a auala e mafai ei o fai tatou mo fai ne tino fakatupu te filemu i te kāiga?
13, 14. E mafai pefea o fakatumau ne tatou te va filemu māfai ko ‵se tatou i ‵tou pati io me ko kaitāua tatou?
15. E ‵tusa mo pati a Iakopo, se a te uiga masei i va o nisi Kelisiano, kae kaia e fai ei te uiga tenā e pelā me se “poto faka te lalolagi,” mo se “poto fakatemoni”?
16. Ne fakaasi atu pefea ne nisi Kelisiano i te senitenali muamua se uiga tai ‵pau mo Satani?
17. E mafai pefea o fai a Kelisiano i aso nei mo fai ne tino faka‵tupu filemu i te fakapotopotoga?
18. E fakamalosi aka pefea ne toeaina a te filemu i te va o latou eiloa?
19. E fai pefea a toeaina mo fai ne tino kolā e faka‵tupu te filemu i loto i te fakapotopotoga?
20. Se a te auala e maua ne te fakapotopotoga a mea aogā māfai e fai a tino katoa mo fai ne tino fakatupu te filemu?
[Ata i te itulau e 23]
E ‵teke atu a tino fakatupu te filemu ki te uiga fia maluga
[Ata i te itulau e 24]
E fai a Kelisiano mo fai ne tino fakatupu te filemu i te galuega talai, i te kāiga, mo te fakapotopotoga