‘Ke Maua te Olaga Filemu mo Tino Katoa’
“Fai te mea e mafai ne koutou, ko te mea ke maua te olaga filemu i te va o koutou mo nisi tino.”—LOMA 12:18.
1, 2. (a) Se a te fakailoaga ke fakaeteete ne tuku atu ne Iesu ki ana soko? (e) Tefea te koga e mafai ei o maua ne tatou a pati fakatonutonu ki te auala e ‵saga atu ei tatou ki ‵tekemaiga?
NE FAKAILOA atu ne Iesu ki ana soko me ka fe‵paki latou mo ‵tekemaiga mai i malo o te lalolagi, kae i te po mai mua o tena mate, ne fakamatala atu ne ia te pogai. Ne fai atu a ia ki ana apositolo: “Kafai koutou ne tino o te lalolagi, e a‵lofa foki a tino o te lalolagi ki a koutou. Ka ko filifili koutou ne au mai tino o te lalolagi tenei, ka ko se ‵kau koutou i ei; tenei te mea e takalia‵lia ei a tino o te lalolagi ki a koutou.”—Ioane 15:19.
2 Ne iloa ne te apositolo ko Paulo a te ‵tonu o pati a Iesu. I te lua o ana tusi ki tena taugasoa talavou ko Timoteo, ne tusi atu a Paulo: “Ko oti ne tautali koe ki aku akoakoga, ki aku amioga, pelā foki mo toku fakamoemoe i te olaga; ko oti foki ne tautali koe i toku fakatuanaki, i toku loto kufaki, i toku alofa, mo toku lotomau, oku fakasauaga, mo oku puapuaga.” Oti aka ne toe fai atu a Paulo: “Ko latou katoa kolā e ma‵nako o ola i te olaga atua i te ‵soko tasi mo Keliso Iesu, ka fakasauagina.” (2 Timoteo 3:10-12) I te mataupu e 12 o tena tusi ki Kelisiano i Loma, ne tuku atu ne Paulo a pati fakatonutonu kae poto ki te auala e ‵tau ei o ‵saga atu tatou ki ‵tekemaiga. E mafai o tuku mai ne ana pati ki a tatou a takitakiga i te taimi tenei o te gataga.
‘Puke ‵Mau ki te Mea ‵Lei’
3, 4. E mafai pefea o fakagalue aka a pati fakatonutonu kolā e tuku mai i te Loma 12:17 (a) i se kāiga telā e mavae‵vae i mea tau lotu? (e) i faifaiga ki ‵tou tuakoi?
3 Faitau te Loma 12:17. Ne fakamatala mai ne Paulo me kafai ko fe‵paki tatou mo fakasauaga, e se ‵tau o taui atu ne tatou. A te fakalogo ki ana pati fakatonutonu e tāua malosi eiloa ki kāiga kolā e mavae‵vae i mea tau lotu. E ‵teke atu se avaga Kelisiano ki te tofotofoga ke toe taui atu a pati sē alofa io me se faifaiga sē alofa. E seai eiloa se mea ‵lei e maua mai i te “taui atu te masei ki te masei.” E ‵kese mai i ei, e mafai fua ne te vaegā uiga tenā o fai ke na masei atu te fakalavelave.
4 Ne fakaasi mai ne Paulo se auala tai ‵lei atu: ‘Puke ‵mau ki te mea ‵lei i mata o tino katoa.’ I te kāiga, a te avaga fafine telā e fakaasi atu ne ia te atafai tonu ki tena avaga mai tua o ana pati sē ‵lei e uiga ki talitonuga o tou fafine e mafai o ‵kalo keatea mai i te fakamalosiakaga o se kinauga. (Faataoto 31:12) A Carlos, se tino e tokotasi i te kāiga Peteli, e fakamatala mai ne ia te auala ne manumalo ei tena mātua i ‵tekemaiga ma‵losi a tena tamana, mai i te tumau i te atafai mo te tausi faka‵lei atu ki te fale. “Ne fakamalosi ne ia matou, tamaliki, ke fakaasi atu faeloa te āva ki tou tagata. Ne fakamalosi mai faeloa tou fafine ke ta‵fao sāle māua mo tou tagata i te tafaoga ko te boules faitalia me e se ko te tafaoga telā e fiafia malosi au ki ei. Kae ne fai ne te mea tenā ke fiafia tou tagata.” Fakamuli ifo, ne kamata o sukesuke a ia ki te Tusi Tapu kae ne papatiso foki. E pelā mo te ‘puke ‵mau ki te mea ‵lei i mata o tino katoa,’ ko oti ne manumalo a Molimau a Ieova i te sē fakailoga tino mai i te fesoasoani atu ki olotou tuakoi māfai ko tupu se fakalavelave.
Te Fakaseaogaga o ‵Tekemaiga ki “Malala ‵Ka”
5, 6. (a) Se a te uiga ke tuku atu a “malala ‵ka” ki luga i te ulu o se fili? (e) Ke taku mai se tala telā e fakaasi mai i ei me e maua a ikuga ‵lei māfai e fakagalue aka a pati fakatonutonu i te Loma 12:20.
5 Faitau te Loma 12:20. I te filifiliga o pati kolā ne fakamau i te fuaiupu tenei, e seai se fakalotolotolua me ne siki mai ne Paulo a pati kolā e fai‵tau ne tatou i te Faataoto 25:21, 22: “Kafai e fiakai tou fili, fagaigina; kafai e fiainu, fainugina. [“Ka tuku atu i ei ne koe a malala ‵ka ki luga i tena ulu,” Tusi Paia, Samoa], kae ka aumai ne te Aliki [ko Ieova] se taui ‵lei ki a koe.” I te mafaufau ki ana pati fakatonutonu i te Loma mataupu e 12, ne seki mafai eiloa o fakauiga a Paulo me i malala ‵ka fakatusa ne ‵tau o tuku atu i ei se fakasalaga io me fakamasiasi i ei se tino ‵teke. I lō te fai penā, a te faataoto—e pelā foki mo pati tai ‵pau a Paulo ki te kau Loma—e foliga mai me ne fakasino atu ki se faifaiga i aso mua telā ne fakaaoga ke fakavai‵vai ei a fiti. Ne fai mai ne se faiakoga i te ‵gana palagi poto i te 19 senitenali ko Charles Bridges: “E tuku ne latou mai luga kae mai lalo o se fiti malosi; kae e se tuku atu fua ne latou mai luga i te afi, kae laku atu a malala ‵ka e uke ki luga i ei. E isi ne nai loto e ma‵keke, kae ne mafai o fakamalūlū aka ki te kufaki, te fa‵ki, mo te alofa tonu.”
6 E pelā mo “malala ‵ka,” e mafai o fakamalū ne faifaiga atafai a loto o tino ‵teke kae kāti e fakagata aka foki ei olotou faifaiga fakasaua ki tavini a te Atua. A faifaiga atafai e mafai o fakamalosi atu ki tino ke maua ne latou se kilokiloga ‵lei ki tino o Ieova mo te fekau telā e talai atu ne latou. Ne tusi mai a te apositolo ko Petelu: “E ‵tau o ‵lei otou amio i mua o tino pouliuli, i te mea manafai e fakamasei ne latou a koutou e pelā me ne tino amio ma‵sei; kae kafai e ‵kilo ki otou amioga ‵lei, ko ‵viki ei latou ki te Atua i te Aso e vau ei a ia.”—1 Petelu 2:12.
‘Ke Maua te Olaga Filemu mo Tino Katoa’
7. Se a te filemu telā ne tuku atu ne Keliso ki ana soko, kae se a te mea e ‵tau o fakamalosi mai ne te mea tenā ke fai ne tatou?
7 Faitau te Loma 12:18. I te ‵toe po telā ne fakamāumāu ne Iesu fakatasi mo ana apositolo, ne fai atu a ia ki a latou: “E avatu ne au ki a koutou te filemu; ko toku filemu eiloa tenei e avatu ei ne au.” (Ioane 14:27) A te filemu telā e tuku atu ne Keliso ki ana soko ko te filemu telā e maua māfai e lagona ne latou me e alofagina kae talia foki latou ne Ieova te Atua mo tena Tama fagasele. E ‵tau o fakamalosi aka tatou ne te filemu tenei ke maua te olaga filemu mo nisi tino. A Kelisiano ‵tonu ne tino filemu kae faka‵tupu filemu foki.—Mataio 5:9.
8. E mafai pefea o fai tatou e pelā ne tino fakatupu filemu i te kāiga mo te ‵tou fakapotopotoga?
8 E tasi te auala e fai ei koe mo tino fakatupu filemu i loto i te kāiga ko te faka‵lei fakavave o kinauga i lō te tuku fua ke gasolo aka eiloa o masei. (Faataoto 15:18; Efeso 4:26) E aoga foki te fakatokaga tenei i loto i te fakapotopotoga Kelisiano. Ne ‵soko tasi ne te apositolo ko Petelu a te kausaki atu ki te filemu mo te taofiofi o te gutu. (1 Petelu 3:10, 11) Ne tusi mai foki a Iakopo, mai tua o te tukuatuga o pati fakatonutonu mautinoa ki te fakaaogaga faka‵lei o te gutu mo te manakoga ke ‵kalo keatea mai i te loto masei mo te uiga fakataufai, ana muna: “Ka ko te poto mai te lagi, se poto e tulaga muamua i te ‵ma, e filemu, e loto maulalo, e maliegofie; e ‵fonu foki i te alofa kae fakatupu foki ne ia a galuega ‵lei e uke; e fuafua ‵lei ana mea e fai, e se fakatupu masei foki. A te amiotonu ko te fuataga e maua mai i fuaga ne ‵toki i te agaga o te filemu ne tino fakatupu filemu.”—Iakopo 3:17, 18.
9. Kafai e taumafai tatou ke ‘maua te olaga filemu mo tino katoa,’ ne a mea e ‵tau o masaua ne tatou?
9 I ana fakamatalaga kolā ne fakamau i te Loma 12:18, ne seki fakasino atu fua a Paulo ki te mauaga o se olaga filemu i loto i te kāiga mo te fakapotopotoga. E fai mai a ia me e ‵tau mo tatou o ‘maua te olaga filemu mo nisi tino katoa.’ E aofia i te mea tenā a tuakoi, tino kolā e ga‵lue fakatasi tatou, tama‵liki akoga, mo tino kolā e fetaui mo tatou i te ‵tou galuega talai. Kae ne fakamaoni mai ne te apositolo a te ‵tonu o ana pati fakatonutonu, ana muna: “Fai te mea e mafai ne koutou, ko te mea ke maua te olaga filemu i te va o koutou mo nisi tino.” E fakauiga te mea tenā ki te faiga ne tatou o te mea e mafai o fai ke “maua te olaga filemu” mo tino katoa kae e se ko te gutugutulua ki tulaga amio‵tonu o te Atua.
I a Ieova Eiloa te Taui ma Sui
10, 11. Se a te auala e “tuku atu eiloa ne tatou te taui ma sui ki te Atua,” kae kaia e fetaui ‵lei ei te mea tenei?
10 Faitau te Loma 12:19. Ke oko foki loa ki “‵tou fili” kolā e se fia‵fia ki te ‵tou galuega mo te ‵tou fekau, e aofia i ei a tino kolā e ‵teke malosi mai, e ‵tau eiloa mo tatou o “kufaki” kae gasuesue “i te loto maulalo.” (2 Timoteo 2:23-25) Ne polopoloki atu a Paulo ki Kelisiano ke mo a ma taui ma sui kae “tuku eiloa ki te taui ma sui a te Atua.” I a ai te taui ma sui ne fakasino atu ki ei a Paulo? Ne seki fakauiga eiloa a ia me e ‵tau o seai se tapula ki ‵tou kaitaua. E manino ‵lei, me e tuku atu eiloa ne tatou te taui ma sui a te Atua. E pelā me ne Kelisiano, e iloa ne tatou me e se i a tatou te tiute ke taui atu. Ne tusi mai te faisalamo: “Sa manavase io me kaitaua; me e ‵taki fua ne ia koe ki fakalavelave.” (Salamo 37:8) Kae ne polopoloki mai a Solomona: “Sa taumafai o taui ne koe te mea ‵se a te suā tino ne fai atu ki a koe. Talitonu ki te Aliki [ko Ieova], kae ka fakatonu ne ia a mea katoa.”—Faataoto 20:22.
11 Kafai e fakalogo‵mae tatou ne tino ‵teke, a te ‵toe auala ‵lei ko te tuku atu o te mea tenā ki a Ieova ke fakasala ne ia latou māfai ko oko ki te taimi tonu e fai ei ne ia a te mea tenā. I te fakaasi mai me ne masaua ne ia te kaitaua o Ieova, ne toe fai mai a Paulo: “Muna a te Aliki [ko Ieova], e a aku te taui ma sui, kae e a aku foki e toe ‵togi atu.” (Fakatusa ki te Teutelonome 32:35.) Kafai e taumafai tatou o taui ma sui, ko fakaasi atu ne tatou a te uiga fakamaualuga, mai te faiga o te mea telā e ‵tau fua o fai ne Ieova tokotasi. E se gata i ei, e fakaasi atu ne tatou a te sē lava o te fakatuanaki ki te folafolaga a Ieova: “E a aku foki e toe ‵togi atu.”
12. Ko te taimi fea ka fakaasi mai ei te kaitaua o Ieova, kae e pefea la?
12 Mai mua o tena tusi ki te kau Loma, ne fai mai a Paulo: “Ne fakaasi mai ei foki te fakasalaga a te Atua mai te lagi ki te sē amio Atua mo te amio ma‵sei o tino, i te mea ko tekeia ne te lotou amio ma‵sei ke se iloa ne latou te mea tonu.” (Loma 1:18) Ka fakaasi mai te kaitaua o Ieova mai i te lagi e auala i tena Tama i te taimi o te ‘fakalavelave lasi.’ (Fakaasiga 7:14) E fai eiloa te mea tenā e pelā me se “fakatalitonuga o te fakamasinoga amiotonu a te Atua,” e pelā mo te fakamatalaga a Paulo i tena suā tusi telā ne fakaosofia ne te agaga: “Tenei a te fakatalitonuga o te fakamasinoga a te Atua, me i te taui o mea katoa konei, ko te tāua o koutou i tena Malo, telā ko ala ei o puapuagatia koutou. Me i te Atua e fai eiloa ne ia a te mea tonu: e tuku atu ne ia a puapuaga ki luga i a latou kolā e fakapuapuagatia ki a koutou, kae tuku atu foki ne ia ki a koutou konā e puapuagatia se malōlōga, pelā foki mo matou. E fai ne ia manafai e foki mai te Aliki ko Iesu mai te lagi mo ana agelu ‵malu. E o‵mai mo te afi ‵ka ulaula o ‵sunu ki ei a latou kolā e se iloa ne latou a te Atua, mo latou foki kolā e se faka‵logo ki te Tala ‵Lei e uiga ki te ‵tou Aliki ko Iesu.”—2 Tesalonia 1:5-8.
Te Fakatakavalega o te Masei ki te ‵Lei
13, 14. (a) Kaia e se ofo ei tatou māfai ko fe‵paki tatou mo ‵tekemaiga? (e) E mafai pefea o fakamanuia atu tatou ki tino kolā e fakasaua mai?
13 Faitau te Loma 12:14, 21. Ona ko te talitonu katoatoa me ka fakataunu ne Ieova ana fuafuaga, e mafai o ‵saga tonu atu tatou mo te tokagamalie ki ‵tou taumafaiga katoa ki te galuega telā ko oti ne tuku mai ne ia ke fai ne tatou—ko te talaiatuga o te “tala ‵lei tenei e uiga ki te Malo . . . ki te lalolagi kātoa.” (Mataio 24:14) E iloa ne tatou me i te galuega faka-Kelisiano tenei ka fai ei ke kaitaua mai ‵tou fili, me ne fakailoa mai penei a Iesu: “E puke fakapagota koutou ne tino o ave o fakasala, kae tamate foki. E takalia‵lia a fenua katoa ki a koutou, ona ko toku igoa.” (Mataio 24:9) Tela la, e se ‵poi io me e loto vāi‵vai tatou māfai ko fe‵paki tatou mo ‵tekemaiga. Ne tusi mai a te apositolo ko Petelu: “Oku taugasoa pele, sa ‵poi otou loto i te tofotofoga faigata tenā ko fetaui mo koutou, e pelā me se mea fou fatoā oko atu ki a koutou. Kae e ‵tau mo koutou o fia‵fia i te mea e ‵kau fakatasi koutou ki puapuaga o Keliso.”—1 Petelu 4:12, 13.
14 I lō te kaitaua o tatou ki tino kolā e fakasaua mai, e taumafai tatou ke akoako atu ki a latou, ona ko te iloa atu me e fai latou penā ona ko te sē iloa. (2 Kolinito 4:4) E taumafai tatou ke faka‵logo ki pati fakatonutonu a Paulo: “Fakamanuia atu ki a latou kolā e fakasaua mai ki a koutou: fakamanuia atu kae sa fetugina latou.” (Loma 12:14) A te auala e tasi ke fakamanuia atu ki tino ‵teke ko te ‵talo atu mō latou. Ne fai atu a Iesu i tena Lauga i luga i te Mauga: “A‵lofa ki outou fili, fai faka‵lei ki tino kolā e takalia‵lia ki a koutou, fakamanuia atu ki tino kolā e fetū ki a koutou, kae ‵talo foki mo tino kolā e fai mea sē ‵lei mo koutou.” (Luka 6:27, 28) Ne iloa ne te apositolo ko Paulo mai i mea ne ‵tupu ki a ia me e mafai o fai se tino fakasaua mo fai se soko fakamaoni o Keliso mo se tavini loto finafinau a Ieova. (Kalatia 1:13-16, 23) I te suā tusi, ne fai atu a Paulo: “Kafai ko fetūgina matou, e fakamanuia atu matou ki ei; kae kafai foki ko fakasauagina matou, e kufaki matou. Kafai foki ko muna maseigina matou, kae tali atu matou ki muna ‵lei.”—1 Kolinito 4:12, 13.
15. Se a te ‵toe auala ‵lei ke fakatakavale ei te masei ki te ‵lei?
15 E pelā eiloa mo te Kelisiano tonu e fakalogo ki te fuaiupu fakaoti o te Loma mataupu e 12: “Ke se fakatakavale koe ne te masei; ka ke fakatakavale ne koe te masei ki te ‵lei.” A te pogai o mea ma‵sei katoa ko Satani te Tiapolo. (Ioane 8:44; 1 Ioane 5:19) I te fakaasiga ne tuku atu ki te apositolo ko Ioane, ne fakaasi atu ne Iesu me i ana taina fakaekegina ko oti ne “manumalo . . . [i a Satani] ona ko te toto o te Tamā Mamoe telā ko Iesu pelā foki mo te muna tonu ne folafola ne latou.” (Fakaasiga 12:11) E fakaasi mai i te mea tenei me i te ‵toe auala ‵lei ke fakatakavale ei a Satani mo ana fakamalosiga ma‵sei i te olaga tenei ko te faiga o te mea ‵lei mai i te ‵tou galuega ko te molimau atu, te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo.
Ke Fiafia i te Fakamoemoega
16, 17. Se a te mea e akoako mai i te Loma mataupu e 12 e uiga ki (a) te auala e ‵tau ei o fakaaoga ‵tou olaga? (e) ‵tou amioga e ‵tau o fai i loto i te fakapotopotoga? (i) ‵tou faifaiga ki tino kolā e ‵teke mai ki ‵tou fakatuanaki?
16 A te ‵tou mafaufau malie ki te mataupu e 12 o te tusi a Paulo ki Kelisiano i Loma ko oti ne fakamasaua mai ki a tatou e uiga ki mea e uke. Ne iloa ne tatou me e pelā me ne tavini tukugina atu a Ieova, e ‵tau o talia ne tatou a mea faiga‵ta. Ona ko te agaga o te Atua, e talia ne tatou a mea faiga‵ta mo te loto fiafia ona ko te malosi o ‵tou mafaufau ne fakatalitonu mai me tenā eiloa te loto o te Atua. E ‵fonu tatou i te agaga kae fakaaoga ne tatou ‵tou atamai kese‵kese mo te loto finafinau. E tavini atu tatou i te loto maulalo mo te agamalu, mai i te faiga o te ‵toe mea e mafai o fai ke fakatumau aka ei te ‵tou fealofani faka-Kelisiano. E fakaasi atu ne tatou a te uiga talimalo kae fakaasi atu foki te alofa tonu fakataina.
17 E tuku mai foki ne te Loma mataupu e 12 a pati fakatonutonu e uke ki te auala e ‵tau o ‵saga atu ei tatou ki ‵tekemaiga. E se ‵tau o toe taui atu ne tatou ki te masei. E ‵tau o taumafai tatou ke ‵saga atu ki ‵tekemaiga mo faifaiga atafai. Ke fai te mea e mafai o fai, e aunoa mo te ‵teke atu ki akoakoga fakavae i te Tusi Tapu, e ‵tau o taumafai tatou ke maua se olaga filemu mo tino katoa. E fakasino atu te mea tenei ki loto i te kāiga, fakapotopotoga, tuakoi, galuega ‵togi, te akoga, mo te ‵tou galuega talai. Kafai foki e fe‵paki tatou mo ‵tekemaiga mo fakasauaga, e ‵tau o fai ne tatou te ‵toe mea ‵lei ke fakatakavale te masei ki te ‵lei, ona ko te mea e masaua ne tatou me i a Ieova te taui ma sui.
18. Ne a manatu fakatonutonu e tolu ne tuku mai i te Loma 12:12?
18 Faitau te Loma 12:12. I tafa o pati fakatonutonu poto kae aoga konā, ne tuku mai ne Paulo a nisi manatu fakatonutonu e tolu. Ona ko te mea e se mafai ne tatou o fai a mea katoa konei e aunoa mo te fesoasoani o Ieova, e fakamalosi mai te apositolo ke “‵talo i taimi katoa.” Ka fai ne te mea tenei ke mafai ne tatou o faka‵logo ki ana nisi pati fakatonutonu “ke kufaki koutou i otou puapuaga.” A ko te ‵toe mea, e ‵tau o tumau tatou i te ‵saga tonu atu ki te fakamoemoega i aso mai mua telā ko oti ne fakatoka ne Ieova mō tatou kae ‘ke fia‵fia i te otou fakamoemoega’ o te ola se-gata-mai, i te lagi io me ko te lalolagi.
Ke Toe Mafaufau ki ei
• E ‵tau o ‵saga atu pefea tatou ki ‵tekemaiga?
• Ne a feitu e ‵tau ei o taumafai tatou ke fai pelā me ne tino faka‵tupu filemu, kae e pefea la?
• Kaia e se ‵tau ei mo tatou o taui ma sui?
[Ata i te itulau e 15]
A te fesoasoani atu i se auala aoga ki ‵tou tuakoi e mafai o fesoasoani atu ke manumalo i te fakailoga tino
[Ata i te itulau e 16]
E mata, e taumafai koe o fai e pelā me se tino fakatupu filemu i te fakapotopotoga?