E Fai ne te Fakamanuiaga a Ieova ke Mau‵mea Tatou
“Ko te fakamanuiaga a Ieova e fai ne ia koe ke maumea, kae e se fakaopoopo atu ne ia te logo‵mae ki ei.”—FAATAOTO 10:22, NW.
A TE kausaki atu ki mea faka-te-lalolagi e pule atu ki te olaga o te fia miliona o tino i aso nei. Kae e mata, e fai ne mea faka-te-foitino ke fia‵fia latou? “E seki masaua aka eiloa ne au se isi taimi aka telā ne fanoa‵noa malosi ei a tino e uiga ki olotou vaegā olaga e pelā mo te taimi nei,” e fai mai te Australian Women’s Weekly. E fakaopoopo mai, penei: “Se mea tonu eiloa! Ko ma‵natu aka a tino me i Ausetalia ko te ‵toe fenua ‵lei eiloa i mea tau tupe, kae e sili atu i te gali te olaga nei i lo so se isi taimi aka. . . . Kae koi fanoa‵noa malosi eiloa te atufenua kātoa. E iloa foki ne tāgata mo fāfine me e isi se mea e galo mai i olotou olaga kae e se mafai o maua aka ne latou te mea tenā.” Ko tafaga la te ‵tonu o te Tusi Tapu i te fakasino atu ki te manatu me e se maua te fiafia io me ko te ola mai i mea faka-te-foitino kolā e maua ne tatou!—Failauga 5:10; Luka 12:15.
2 E akoako mai ne te Tusi Tapu me i te fiafia lasi e māfua mai i fakamanuiaga a te Atua. I te feitu tenei, e fai mai te Faataoto 10:22 (NW), penei: “Ko te fakamanuiaga a Ieova e fai ne ia koe ke maumea, kae e se fakaopoopo atu ne ia te logo‵mae ki ei.” E masani sāle o maua a logo‵maega mai i te taumafai mo te matakanokano ke maua a koloa faka-te-lalolagi. E fetaui ‵lei eiloa mo te fakailoamaiga penei a Paulo: “Ka ko tino kola e ma‵nako ke maumea latou, ko paku atu latou ki te fakaosoosoga, ka ko maleigina foki latou ne te uke o manatu va‵lea mo manako ma‵sei, kola e ‵futi ne latou ki lalo o fakamasei kae fakamalepe valevale. Me i te manako ki tupe, ko te mafuaga tena o mea ma‵sei katoa. A nisi tino ko oko eiloa i te ma‵nako ke maua ne latou, ka ko olo foki keatea mai te fakatuanaki, ka ko fatifati nei olotou loto i puapuaga e uke.”—1 Timoteo 6:9, 10.
3 I te suā feitu, e oko atu a fakamanuiaga e aunoa mo logo‵maega ki tino katoa kolā e ‘fakalogo ki a Ieova te Atua.’ (Teutelonome 28:2) Kae kāti ka fesili mai a nisi tino, penei, ‘Kafai e seai ne logo‵maega e fakaopoopo atu ki fakamanuiaga a Ieova, kaia la e logo‵mae ei a tavini a te Atua e tokouke?’ E fakaasi mai ne te Tusi Tapu me e talia ne te Atua ‵tou tofotofoga kae e māfua tonu mai eiloa i a Satani, tena lalolagi masei, mo ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa. (Kenese 6:5; Teutelonome 32:4, 5; Ioane 15:19; Iakopo 1:14, 15) A Ieova ko te māfuaga o “mea ‵lei katoa kola e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi.” (Iakopo 1:17) Tela la, e se mafai ei o fakalogo‵mae mai ana fakamanuiaga. Ke na mafau‵fau la tatou ki nisi meaalofa ‵lei katoatoa a te Atua.
Te Muna a te Atua—Se Meaalofa Tāua ‵Ki
4 E uiga ki te ‘taimi o te gataga,’ e fai mai penei te valoaga a Tanielu: ‘Ka lava kae ‵toe te iloaga tonu.’ Kae e fakamaoni mai a te mea tenei ne pati konei: “A tino amio ma‵sei ka se malamalama, kae ka tumau faeloa olotou amioga ma‵sei; ko tino poto fua e malamalama i ei.” (Tanielu 12:4, 10) Mafaufau ki te mea tenā! A te Muna a te Atua—kae maise eiloa a valoaga i ei—e fakaasi mai te vaegā poto faka-te-Atua telā e se mafai o malama‵lama a tino ma‵sei i te uiga tonu, faitalia eiloa me e malamalama i ei a tino o Ieova. Ne ‵talo atu te Tama a te Atua, penei: “Toku Tamana, te Aliki o te lagi mo te lalolagi! Au e fakafetai atu ki a koe, i te mea ko fakaasi ne koe ki tino seki akoakogina, a mea kola ne ‵funa ne koe mai tino ‵poto mo tino kola ne a‵koga.” (Luka 10:21) Ko tafaga te fakamanuiaga ke maua a te meaalofa tāua ko te Muna tusia a te Atua, ko te Tusi Tapu, kae ke ‵kau fakatasi foki mo tino kolā ne avatu ki ei ne Ieova te malamalama faka-te-agaga!—1 Kolinito 1:21, 27, 28; 2:14, 15.
5 E se mafai eiloa o maua fua ne tatou te malamalama faka-te-agaga māfai e se maua foki “te poto mai te lagi.” (Iakopo 3:17) A te poto ko te atamai ke fakaaogā a te iloaga mo te malamalama ke faka‵lei aka ei a fakalavelave, ke ‵kalo keatea mai mea fakama‵taku, ke kausaki ki fakamoemoega, io me ke tuku mai a pati polopoloki aogā. E mafai pefea o maua ne tatou a te poto faka-te-Atua? E fai mai te Faataoto 2:6, penei: “Ko te Aliki [ko Ieova] e aumai ne ia te poto; a te atamai mo te malamalama e o‵mai katoa mai i a ia.” E tonu, ka fakamanuia tatou ne Ieova ki te poto māfai e tumau tatou i te ‵talo atu mō te mea tenā, e pelā eiloa mo te tukuatuga ne ia ki te Tupu ko Solomona a “te poto mo te malamalama.” (1 Tupu 3:11, 12; Iakopo 1:5-8) Ke maua te poto, e ‵tau foki o tumau tatou i te fakalogo‵logo atu ki a Ieova mai i te tumau i te sukesuke mo te fakagaluegāga o tena Muna i ‵tou olaga.
6 A fakaakoakoga mua o te poto faka-te-Atua e maua i tulafono mo akoakoga a te Tusi Tapu. E aogā a mea konei ki a tatou i auala katoa—i te feitu faka-te-foitino, feitu faka-te-mafaufau, feitu tau lagonaga, mo te feitu faka-te-agaga. E fetaui te pese o te faisalamo mo manatu konā, penei: “E tonu katoatoa te tulafono a te Aliki, e maua mai i ei te malosi fou. A fakatonuga foki a te Aliki e fakatuagagina, e aumai ne ia te poto ki a latou kola e valea. E tonu faeloa tulafono a te Aliki e fia‵fia faeloa a latou kola e tausi ki ei. A fakatonuga a te Aliki e ‵tonu katoatoa, kae fakamaina ne ia te mafaufau. E ‵lei katoatoa te tapuakiga ki te Aliki; kae tumau ki te se gata mai. E tonu foki ana fakamasinoga; kae se fakapito. E sili atu te lotou manakogina i lo te aulo tafasili i te ‵ma.”—Salamo 19:7-10; 119:72.
7 I te suā feitu, a tino kolā e manatu māmā ki tulaga amio‵tonu a te Atua e se maua ne latou a te fiafia mo te saolotoga telā e taumafai latou ki ei. I se taimi se mautinoa i aso mai mua nei, ka iloa aka ei ne latou me e se mafai o fakaloiloigina te Atua, me ka tau eiloa ne se tino a mea kolā e ‵toki ne ia. (Kalatia 6:7) E lau i miliona a tino kolā e manatu māmā ki akoakoga fakavae a te Tusi Tapu kae ko maua ne latou a vaegā ikuga fakama‵taku e pelā mo te faitama kae seki avaga, masaki fakama‵taku, io me ko te umiti faeloa ki mea sē ‵lei. Vaganā ke sala‵mō kae ‵fuli olotou olaga, ka takitaki fakamuli atu ei latou ki te mate kae kāti ki te fakaseaiga ne te Atua.—Mataio 7:13, 14.
8 Kae ko tino kolā e a‵lofa ki te Muna a te Atua kae fakaaogā te Muna tenā i olotou olaga ka maua nei ne latou a fakamanuiaga e uke mo aso mai mua nei. E maua ne latou te lagonaga me ne fakasaolotogina latou ne te tulafono a te Atua, e fia‵fia tonu, kae fakatali‵tali mo te loto naunau ki te taimi telā ka fakasaoloto ei latou mai te agasala mo tena ikuga ko te mate. (Loma 8:20, 21; Iakopo 1:25) E fakatalitonugina te fakamoemoega tenei me e fakalagolago ki te ‵toe meaalofa sili a te Atua ki tino—ko te taulaga togiola a tena tama eiloa e tokotasi, ko Iesu Keliso. (Mataio 20:28; Ioane 3:16; Loma 6:23) E fakamautinoa mai ne te vaegā meaalofa tafasili i te ‵lei penā a te ‵poko o te alofa o te Atua mō tino kae e tuku atu i ei a fakamanuiaga se-gata-mai ki tino katoa kolā e tumau i te fakalogo‵logo atu ki a Ieova.—Loma 8:32.
E Loto Fia‵fia Tatou mō te Meaalofa o te Agaga Tapu
9 A te suā meaalofa gali a te Atua telā e ‵tau o fakaasi atu te loto fiafia ki ei, ko te agaga tapu. I te aso o te Penitekoso i te 33 T.A., ne fakamalosi atu a te apositolo ko Petelu ki te vaitino tokouke kolā ne maopoopo atu i Ielusalema: “Sala‵mo katoa koutou ki otou agasala, kae ke papatisogina foki koutou i te igoa o Iesu Keliso, ko te mea ke fakamagalogina otou agasala; ke maua foki ne koutou te meaalofa a te Atua ko te Agaga Tapu.” (Galuega 2:38) I aso nei, e tuku atu ne Ieova te agaga tapu ki ana tavini fakaekegina kolā e ‵talo atu mō te mea tenā mo tino kolā e ma‵nako ke fai tena loto. (Luka 11:9-13) I taimi mua, a te ‵toe malosi sili i te lagi mo te lalolagi—ko te agaga tapu o te Atua, io me ko te malosi galue—ne fakamalosi atu ki tāgata mo fāfine fakatuanaki, e aofia i ei a Kelisiano mua. (Sakalia 4:6; Galuega 4:31) E mafai foki o fai penā ki a tatou, faitalia me kāti ka fe‵paki tatou mo fakalavelave fakama‵taku io me ko mea faiga‵ta e pelā me ne tino o Ieova.—Ioelu 2:28, 29.
10 Mafaufau ki te fakaakoakoga a Laurel, telā ne poko ne te poliō kae ne ola i se māmā fiti mō tausaga e 37.a Faitalia a fakanofonofoga faiga‵ta ‵ki, ne tavini atu tou fafine ki te Atua mo te loto finafinau ke oko eiloa ki tena mate. I te fia o tausaga, ne oko atu faeloa a fakamanuiaga e uke a Ieova ki a Laurel. E pelā mo te mafai ne ia o fesoasoani atu ki tino e toko 17 ke maua ne latou a te iloaga tonu e uiga ki te munatonu i te Tusi Tapu, faitalia me ne tuku atu a ia ki tena masini i te 24 itula i aso takitasi! Ne fakamasaua mai ne tena tulaga a pati a te apositolo ko Paulo, penei: “Kafai ko vaivai au i te feitu faka te foitino ona ko mea konei, kae malosi eiloa au i te feitu faka te Agaga.” (2 Kolinito 12:10) E tonu, so se manuia e maua ne tatou i te talaiatuga o te tala ‵lei, e se māfua mai i ‵tou atamai mo te malosi, kae mai te fesoasoani o te agaga tapu, telā e tuku atu ne ia ki tino kolā e tumau i te fakalogo‵logo ki tena leo.—Isaia 40:29-31.
11 Kafai e lagona ne tatou kae faka‵logo foki ki te Atua, ka fakamalosi aka ne tena agaga i loto i a tatou a uiga o te alofa, te fiafia, te filemu, te kufaki, te mataalofa, te ‵lei, te fakatuanaki, te loto maulalo, mo te loto pulea. (Kalatia 5:22, 23) A ‘fua konei o te agaga’ ne vaega o “te foitino fou” telā e ‵tau o ‵pei ki ei a Kelisiano ke fakafesagai atu ki so se matāsele, mo uiga ma‵sei kolā ne fai muamua ne latou. (Efeso 4:20-24; Isaia 11:6-9) A te ‵toe fuataga tafasili i te tāua ko te alofa, “tela e fusi fakatasi ei ne ia a mea katoa ke ‵lei.”—Kolose 3:14.
Te Alofa Kelisiano—Se Meaalofa ke Fakatāua
12 A te alofa Kelisiano ko te suā meaalofa gali mai i a Ieova—ko te mea e tasi telā e ‵tau o fakatāua ne tatou. E fakavae te alofa tenā ki fakatakitakiga ‵lei, kae e malosi ‵ki te lagonaga e maua i ei me e fai ei a tino tali‵tonu ke momea aka te lotou ‵pili i lō kāiga faka-te-foitino. (Ioane 15:12, 13; 1 Petelu 1:22) E pelā mo Tapita, se fafine Kelisiano ‵lei i te senitenali muamua. “Ne fakamaumau a te ukega ona taimi i te faiga o galuega alofa ki tino ma‵tiva,” maise ki fafine ko ‵mate olotou avaga i te fakapotopotoga. (Galuega 9:36) Kāti e isi ne kāiga faka-te-foitino o fāfine konei, kae ne manako eiloa a Tapita ke fai ne ia te mea e mafai ne ia o fai ke fesoasoani kae fakamalosi atu ki fafine konā. (1 Ioane 3:18) Ko tafaga la te ‵lei o te fakaakoakoga ne tuku mai ne Tapita! Ko te alofa fakataina ne fakaosofia ei a Pisila mo Akuila ke maua te lagonaga o te fia “tuku atu o la ola” mō Paulo. Ne fakaosofia foki a Epafala, Luka, Onesefolo, mo nisi tino aka ke fesoasoani atu ki te apositolo i te taimi ne falepuipuigina ei a ia i Loma. (Loma 16:3, 4; 2 Timoteo 1:16; 4:11; Filemoni 23, 24) E tonu, a vaegā Kelisiano penā i aso nei kolā e ‘fakatau a‵lofa latou,’ se meaalofa gali mai te Atua telā e fakailoga ei latou e pelā me ko soko ‵tonu o Iesu.—Ioane 13:34, 35.
13 E mata, e fakatāua ne koe a te alofa telā ne fakaasi mai i te fakapotopotoga Kelisiano? E mata, e loto fakafetai tatou mō te kautaina i te feitu faka-te-agaga, telā e maua atu i te lalolagi kātoa? A mea konei ne fakamanuiaga mo meaalofa tāua mai luga. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou me e fakatāua ne tatou a mea konei? Mai i te tukuatuga o te taviniga tapu ki te Atua, mai te ‵kau atu ki fakatasiga Kelisiano, mo te fakaasiatuga o te alofa mo nisi fuataga o te agaga o te Atua.—Filipi 1:9; Epelu 10:24, 25.
Tino Kolā e Fai Pelā me ne Meaalofa
14 E maua ne tāgata Kelisiano kolā e ma‵nako ke tavini atu latou ki olotou taina tapuaki e pelā me ne toeaina io me ne tavini fakafaifeau, se fakamoemoega ‵lei. (1 Timoteo 3:1, 8) Ke fetaui ‵lei olotou olaga mo tauliaga konei, e ‵tau mo se taina o fai mo fai se tagata telā e malosi i te feitu faka-te-agaga, e poto i te fakaaogāga o te Tusi Tapu kae loto finafinau i te galuega talai. (Galuega 18:24; 1 Timoteo 4:15; 2 Timoteo 4:5) E ‵tau o fakaasi atu ne ia a te loto maulalo, te agamalū, mo te onosai, me e se tuku mai a fakamanuiaga a te Atua ki tino fakamaua‵luga, fakamata‵mata, mo te fia fai tofi. (Faataoto 11:2; Epelu 6:15; 3 Ioane 9, 10) Kafai se tino avaga, e ‵tau o fai a ia mo fai se ulu o te kāiga alofa telā e mafai o tausi faka‵lei atu ki tena kāiga kātoa. (1 Timoteo 3:4, 5, 12) Ona ko te mea e fakatāua ne ia a koloa faka-te-agaga, ka maua ne se vaegā tagata penā a fakamanuiaga a Ieova.—Mataio 6:19-21.
15 Kafai e fakaoti ne tino kolā e tavini atu e pelā me ne toeaina i te fakapotopotoga olotou mafi e pelā me ne tino talai, tausi mamoe, mo faiakoga, e tuku mai i ei ki a tatou a pogai ‵lei ke fakatāua a vaegā ‘tino kolā e fai pelā me ne meaalofa.’ (Efeso 4:8, 11, NW) Kāti ka se fakaasi atu faeloa ne tino kolā e maua ne latou a mea aogā mai i te lotou taviniga alofa a te lotou loto fakafetai, kae e lavea ne Ieova a mea katoa e fai ne toeaina fakamaoni. E se mafai o puli i a ia a te alofa ne fakaasi atu ne latou mō tena igoa mai te tavini atu ki ana tino.—1 Timoteo 5:17; Epelu 6:10.
16 Mafaufau ki se toeaina galue malosi telā ne āsi atu ki se tamaliki fafine Kelisiano telā ka ‵tipi aka tena faiai. Ne tusi mai se taugasoa o te kāiga, penei: “Ko oko eiloa tena ‵lei, fesoasoani, kae atafai mai. Ne fanoi mai a ia ke ‵talo fakatasi atu matou ki a Ieova. I te taimi ne ‵talo atu ei tou tagata, a te tamana [e se se Molimau a Ieova] ne tagi, kae ne ‵sali ifo a loimata mai i mata o tino katoa i te potu o te fa‵kaimasaki. Ko oko eiloa i te fakaalofalofa o te ‵talo a te toeaina tenā, kae ko oko foki eiloa i te alofa o Ieova ke uga atu tou tagata i se vaegā taimi eiloa penā!” Ne fai mai a te suā Molimau masaki e uiga ki toeaina kolā ne āsi atu ki a ia, penei: “I te taimi ne ‵mai ei latou ki toku moega i te potu telā e tuku i ei a tino ma‵saki ma‵losi, ne iloa ne au me faitalia me se a te mea ne tupu mai te taimi tenā o vau ki mua, e mafai eiloa o fa‵ki au i ei. Ne gasolo o loto malosi kae tokagamalie toku mafaufau.” E mata, e mafai ne se tino o ‵togi mai se vaegā alofa atafai penā? Ikai! Se meaalofa mai te Atua, telā ne tuku mai e auala i te fakapotopotoga Kelisiano.—Isaia 32:1, 2.
Te Meaalofa o te Galuega Talai
17 E seai se fakaaloaloga e mafai o tuku atu ki so se tino i lō te tavini atu ki a Ieova, te Tino Tafasili i te Maluga. (Isaia 43:10; 2 Kolinito 4:7; 1 Petelu 2:9) E tiga eiloa te feitu tenā, e ‵tala mai faeloa a te tauliaga ke ‵kau atu ki te galuega talai ki tino katoa—tama‵liki mo tino ma‵tua, tāgata mo fāfine—kolā e ma‵nako tonu ke tavini atu ki te Atua. E mata, e fakaaogā faka‵lei ne koe a te meaalofa tāua tenei? Kāti ko fakatalave a nisi tino ona ko te mafaufau me e se lava te lotou malosi, kae masaua me e tuku mai ne Ieova te agaga tapu ki tino kolā e tavini atu ki a ia, kae e fesoasoani mai a ia i feitu kolā e vāi‵vāi ei tatou.—Ielemia 1:6-8; 20:11.
18 Ko oti ne faitofigina ne Ieova ana tavini loto maulalo ke fai te galuega talai o te Malo, kae e se ko tino kolā e fakamata‵mata kae fakalago‵lago ki olotou atamai. (1 Kolinito 1:20, 26-29) E iloa ne tino loto maulalo kae agamalū a tapulā ki mea e mafai ne latou o fai kae fakalago‵lago latou ki te fesoasoani o te Atua i te taimi e ‵kau atu ei latou ki te galuega talai. E fakatāua foki ne latou a te fesoasoani e tuku mai ne ia e auala i “te tavini fakamaoni kae poto.”—Luka 12:42-44; Faataoto 22:4.
Te Olaga Faka-te-Kāiga Fiafia —Se Meaalofa ‵Lei
19 A te fakaipoipoga mo se olaga faka-te-kāiga fiafia, ne meaalofa foki mai te Atua. (Luta 1:9; Efeso 3:14, 15) A tama‵liki foki ne “meaalofa mai te Aliki [ko Ieova],” me e avatu i ei a te fiafia ki mātua kolā e manuia i te fakaakoakoga o uiga faka-te-Atua i loto i a latou. (Salamo 127:3) Kafai koe se mātua, ke tumau i te fakalogologo ki te leo o Ieova mai te akoakoga o otou tama‵liki e ‵tusa mo tena Muna. A tino kolā e fai penā e mautinoa eiloa me ka maua ne latou te fesoasoani mo fakamanuiaga e uke a Ieova.—Faataoto 3:5, 6; 22:6; Efeso 6:1-4.
20 Faitalia a taumafaiga mo te fakamaoni a mātua amio Atua, kāti e isi ne tamaliki mai i olotou tama‵liki e filifili aka ke ‵fuli keatea latou mai te tapuakiga tonu i te taimi ko ma‵tua ei latou. (Kenese 26:34, 35) E mafai ne te mea tenei o fai a mātua ke loto māfatia. (Faataoto 17:21, 25) Kae i lō te manatu aka me e se toe ai se fakamoemoega, kāti e aogā atu ki a latou ke masaua a te tala fakatusa a Iesu e uiga ki te tama fakamāumāu mea. E tiga eiloa ne tiakina ne te tama tenā a te fale kae kausaki atu ki se auala fakalogogātā, ne toe foki fakamuli atu a ia ki te fale o tena tamana, telā ne talia ne ia tou tagata i se auala fakafiafia kae alofa. (Luka 15:11-32) Faitalia me se a te mea e tupu, e mafai o tali‵tonu a mātua Kelisiano fakamaoni me e malamalama Ieova, e alofa atafai a ia, kae e se fakagata tena fesoasoani mai.—Salamo 145:14.
21 Ke na fakaiku aka ne tatou taki tokotasi a mea kolā e tāua ‵tonu i ‵tou olaga. E mata, e kausaki atu tatou mo te matakano‵kano ki mea faka-te-lalolagi e uke, telā e maua i ei ne tatou mo ‵tou kāiga a logo‵maega io me e kausaki atu tatou ki ‘meaalofa ‵lei katoa kolā e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi’ kolā e māfua mai i te “Tamana o te mainaga tela e tumau kae seai sona mafuliga foliki”? (Iakopo 1:17) A Satani, ‘te tamana o te ‵loi,’ e manako ke kausaki faeloa tatou ki koloa faka-te-lalolagi kae ke galo atu te fiafia mo te ola. (Ioane 8:44; Luka 12:15) E manako a Ieova ki te ‵toe mea ‵lei mō tatou. (Isaia 48:17, 18) Tela la, ke na tumau tatou i te fakalogo‵logo ki ‵tou Tamana faka-te-lagi alofa kae ke ‘‵sala faeloa tou manuia’ ki a ia. (Salamo 37:4) Kafai e kausaki atu tatou ki se vaegā olaga penā, ka fai ne meaalofa tāua a Ieova mo ana fakamanuiaga kolā e lava kae ‵toe, ke mau‵mea tatou—kae e tuku mai a mea konā e aunoa mo te fakaopoopomaiga o logo‵maega.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke onoono ki te Awake! i a Ianuali 22, 1993, te itulau e 18-21.
E Masaua ne Koe?
• Tefea te koga e mafai o maua i ei te ‵toe fiafia sili?
• Ne a nisi meaalofa kolā e tuku mai ne Ieova ki ana tino?
• Kaia e fai ei a te galuega talai mo fai se meaalofa?
• Ne a mea e mafai o fai ne mātua ke maua ei a te fakamanuiaga a te Atua i te taimi e puti aka ei olotou tama‵liki?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Kaia e se maua ei te fiafia mai i koloa faka-te-lalolagi?
3. Kaia e fe‵paki ei a tavini a te Atua mo tofotofoga?
4. Se a te fakamanuiaga mo te meaalofa tāua e maua ne tino o Ieova i te ‘taimi tenei o te gataga’?
5. Se a te poto, kae e mafai pefea o maua ne tatou te poto tenā?
6. Kaia e fai ei te tautali ki tulafono mo akoakoga fakavae a te Atua i ‵tou olaga mo fai te auala poto?
7. Ne a ikuga o te manatu māmā ki tulaga amio‵tonu o te Atua?
8. Kaia e fia‵fia ei a tino kolā e a‵lofa ki te Muna a te Atua?
9, 10. E maua pefea ne tatou a mea aogā mai te meaalofa a Ieova ko te agaga tapu? Ke tuku mai se fakaakoakoga.
11. Ne a uiga e fakamalosi aka ne te agaga o te Atua i tino kolā e ‵pei ki “te foitino fou”?
12. Ne fakaasi atu pefea ne Tapita mo nisi Kelisiano i aso o te kau apositolo te alofa?
13. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou me e fakatāua malosi ne tatou ‵tou kautaina Kelisiano?
14. Ne a mea e manakogina ke fai ne se Kelisiano māfai e tavini atu a ia e pelā me se toeaina io me se tavini fakafaifeau?
15, 16. Ko oi e fakaasi mai ne latou me i a latou ne “tino kolā e fai pelā me ne meaalofa”? Ke tuku mai ne fakaakoakoga.
17, 18. (a) Ne a meaalofa i te taviniga ko oti ne tuku mai ne Ieova ki ana tino katoa? (e) Se a te fesoasoani ko oti ne tuku mai ne te Atua ko te mea ke mafai o fakataunu ‵tou galuega?
19. Ne a mea e mafai o iku atu ki te manuia i te putiakaga o tama‵liki?
20. Ne a mea e mafai o fesoasoani atu ki mātua kolā ne ‵fuli atu keatea olotou tama‵liki mai te tapuakiga tonu?
21. Ko oi e ‵tau o faka‵logo tatou ki ei, kae kaia?
[Ata i te itulau e 14]
E mata, e fakaasi atu ne koe te amanaia ki te meaalofa a te Atua ko tena Muna tusia?
[Ata i te itulau e 15]
Faitalia tena tulaga faigata, ne tavini atu a Laurel Nisbet ki te Atua mo te loto finafinau
[Ata i te itulau e 16]
E pelā mo Tapita, e lauiloa a Kelisiano i aso nei mō olotou faifaiga a‵lofa
[Ata i te itulau e 17]
E a‵lofa atafai a toeaina Kelisiano ki olotou taina tali‵tonu