E Mafai o Maua ne Koe te Fakatuanaki Tonu
I te taimi ko 19 ei a tausaga o Sarah Jayne kae fatoā iloa aka ne ia me ko kenisa tena moegā tamā. I te otiga o tena tipiga kae ne lagona ne ia te malosi kae fakamoemoe me ka ‵lei eiloa a ia. Ona ko tena loto talitonu tenā i te taimi ne 20 ei ana tausaga ne sai ei tena feagaiga kae ne kamata foki loa i ei o fakatokatoka ki tena fakaipoipoga. I te tausaga eiloa tenā ne toe maua a ia ne te kenisa kae iloa aka ne ia me e fia fua ana vaiaso e ‵toe ke ola ei a ia. Ne mate atu a Sarah Jayne i a Iuni 2000, i te taimi ko 21 ei ona tausaga.
A TE mea telā ne ofo i ei a tino kolā ne asi atu ki a Sarah Jayne i te fa‵kaimasaki ko tena loto talitonu ki aso mai mua, fakatasi mo tena fakatuanaki ki te Atua mo tena Muna ko te Tusi Tapu. Faitalia a te tulaga faigata ko fepaki mo ia, kae ne mautinoa eiloa i a ia a te fakamoemoega ki te toetuga—ke toe fetaui i ei a ia mo ana taugasoa katoa. (Ioane 5:28, 29) Ne fai mai tou fafine penei: “Ka toe fetaui tatou katoa i te lalolagi fou a te Atua.”
Ne seki talia ne nisi tino a te vaegā fakatuanaki tenei kae fai ne latou me se mea se tonu. Ne fesili mai a Ludovic Kennedy, penei: “Se a foki la te olaga mai tua o te mate tenā? Mea na se talitonuga o tino sē tokagamalie penei: Kafai ko tagi mai a te pu fakaoti ka fai a mea fakafia‵fia kae maua atu a ika momona kae fakalogologo ki pese fakatagi‵tagi kolā e ‵gali ki a latou, kae ka fia‵fia fakatasi latou mo tino kolā ko oti ne ‵mate pelā foki mo tino kolā ka mate fakamuli i se kogā koga e pelā mo Etena.” Ona ko te fakamatalaga tenā e ‵tau o fesili ifo tatou me tonu te mea tenei io me ikai. Tefea te fakamatalaga e ‵tau o talia ne tatou—ko te talitonu me “i te olaga nei ko te gataga eiloa ki te ola. Kae e ‵tau o fakaaogā ne tatou a mea katoa i ei,” e pela mo pati a Kennedy, io me ke tali‵tonu tatou ki te Atua mo tena fuafuaga ki te toetuga? Ne filifili aka ne Sarah Jayne a te manatu fakaoti i ei. Ne maua pefea ne ia a te fakatuanaki tenā?
“‵Sala Atu ki te Atua” Kae Maua Foki a Ia
Ko te mea ke maua ne koe te fakatuanaki kae ke talitonu foki koe ki se tino, e manakogina ke iloa ‵lei ne koe a ia kae ke iloa foki ne koe ana mafaufauga mo ana faifaiga. Kae manakogina ke tuku tonu atu tou loto mo tou mafaufau ke fai koe penā. E ‵pau eiloa te faiga tenā ke maua ei te fakatuanaki tonu ki te Atua. E manakogina ke iloa ‵lei ne koe a ia, ke tauloto koe ki ana uiga totino kae ke iloa foki ne koe me i a ia se Atua e mafai o fakatalitonugina kae e mafai o fakalagolago ki a ia ona ko mea katoa ne faipati a ia ki ei mo mea katoa kolā ne fai ne ia. —Salamo 9:10; 145:1-21.
E mafau‵fau aka a nisi tino me e se mafai eiloa o fai penā. E fai mai a nisi tino me kafai e ola a te Atua—ko tō ‵mao katoa a ia kae fui iloa foki. Ne fesili mai se tino sē talitonu penei: “Kafai a te Atua se tino tonu eiloa ki vaegā Kelisiano e pelā mo Sarah Jayne, kaia la e se fai ei penā ki nisi tino e penei mo tatou?” Kae e mata, e tō ‵mao a te Atua kae se mafai foki o ‵sala aka ki ei? I tena lauga ki faiakoga mo tino ‵poto i Atenai, ne fai atu a te apositolo ko Paulo me “i te Atua tela ne faite ne ia a te lalolagi mo mea katoa i ei” ko oti ne tuku mai ne ia a mea e manakogina ke “‵sala atu latou ki [a ia]. . . i te fakamoemoe ka maua ne latou a ia.” A te ‵tonuga loa ne fai mai penei a Paulo: “Ka ko ia foki e se ‵mao mai i a tatou takitokotasi.” —Galuega 17:24-27.
E mafai la pefea ne koe o ‘‵sala atu ki te Atua . . . kae maua foki a ia’? Ko oti ne ‵sala ne nisi tino a te Atua mai te onoono atu ki te lagi mo te lalolagi i olotou tafa. Ko oti ne maua ne te tokoukega o tino a fakamaoniga ke fakatalitonu atu ki a latou me e ‵tau eiloa o isi se Mafuaga.a (Salamo 19:1; Isaia 40:26; Galuega 14: 16, 17) E ‵pau olotou lagonaga mo lagonaga kolā ne oko ifo ki a Paulo me i “te uiga se lavea o te Atua, tela ko tona mana mo tona uiga fakaatua, ko oti eiloa ne fakaasi faka‵lei mai e alatu i te faitega o te lalolagi.” —Loma 1: 20; Salamo 104:24
E Manakogina ne Koe te Tusi Tapu
Ke maua a te fakatuanaki tonu ki te ‵tou Mafuaga e manakogina ne koe se isi mea aka telā ko oti ne fakatoka mai ne ia. Se a te mea tenā? Ko te Tusi Tapu—ko te Muna fakaosofia a te Atua, telā e fakaasi mai ne ia i ei a tena loto mo ana fuafuaga. (2 Timoteo 3:16, 17) Kāti ka fai mai se tino “Faka‵tali mua, e mafai pefea o talitonu koe ki mea kolā e fakaasi mai i te Tusi Tapu māfai e lavea atu ne koe a mea ma‵sei konei e fai ne tino kolā e taku atu me e tau‵tali atu latou ki te Tusi Tapu?” E tonu, ko oti ne fai ne Lotu Kelisiano ‵Se a faifaiga fakaloiloi, faifaiga fakasāua, mo amioga ma‵sei. Kae e mafai eiloa o lavea atu ne tino kolā e ‵lei olotou mafaufauga me e tau‵tali fua a Lotu Kelisiano ‵Se ki fakatakitakiga i te Tusi Tapu i se auala fakaloiloi. —Mataio 15:8.
Ne fakatonu mai te Tusi Tapu me e tokouke a tino ka fai atu me e tapuaki atu latou ki te Atua kae tela la e “fakafiti ne latou te Pule tela ne fakaola ne ia latou.” Kae ne fai mai te apositolo ko Petelu penei: “Mai luga i olotou faiga kona ko faifai muna ei a tino e uiga ki te Ala tonu.” (2 Petelu 2:1, 2) Ne fai mai a Iesu me i tino konei ne “tino amio ma‵sei” kolā ka mafai o laveagofie atu mai olotou fua. (Mataio 7:15-23) Kafai e ‵teke atu se tino ki te Muna a te Atua ona ko te ma‵sei o amioga a Lotu Kelisiano ‵Se e fai a ia pelā me e ‵pei atu keatea ne ia se tusi telā ne maua ne ia mai sena taugasoa pele ona fua ko te sē fia talitonu o ia ki te tino telā ne fakaoko mai ne ia te tusi.
E aunoa mo te Muna a te Atua, e se mafai eiloa ne tatou o fakamalosi aka a te fakatuanaki tonu. E auala fua i itulau i loto i te Tusi Tapu e fakamatala mai ei ne Ieova a tena tulaga. E tuku mai ne ia te mainaga ki vaegā fesili kolā e fui tali aka e pelā mo te fesili me kaia ne talia ei ne ia a fakasauāga mo logo‵maega, kae ne ana mea ka fai ki te tulaga tenā. (Salamo 119:105; Loma 15:4) Ne talitonu a Sarah Jayne me i te Tusi Tapu ko te Muna fakaosofia a te Atua. (1 Tesalonia 2:13; 2 Petelu 1:19–21) E pefea la? E se ona ko te mea ne fai atu ne ana matua, kae ona ko te mea ne fakamāumāu ne ia ona taimi ke iloilo aka faka‵lei ne ia a fakamaoniga katoa kolā e fakaasi mai ei me i te Tusi Tapu se fakaasiga tu ‵kese mai te Atua. (Loma 12:2) Ne lavea atu ne ia a te malosi o te Tusi Tapu ki luga i olaga o tino kolā e ‵piki ‵mau ki ana fakatakitakiga. Fakatasi mo te fesoasoani o nisi tusi e pelā mo The Bible—God’s Word or Man’s?b ne iloilo aka foki ne ia a te fia o fakamaoniga mai i loto eiloa i te Tusi Tapu kolā e fakatalitonu aka me ne fakaosofia ne te Atua a te tusi tenā.
‘A te Fakatuanaki e Maua Mai Mea Kolā ne Lagona’
E se lava fua i te puke atu ki te Tusi Tapu io me ke talitonu fua koe me i te tusi tenā se tusi fakaosofia. Ne fai mai te apositolo ko Paulo, penei: “A te fakatuanaki e maua mai te lagona.” E maua te fakatuanaki māfai e fakalogo‵logo tatou ki te Tusi Tapu, kae e se ko te puke atu fua ki ei. E “lagona” ne koe a mea kolā e fai mai ne te Atua māfai e faitau ki ei kae tauloto foki ki ei. Ke oko foki eiloa ki talavou e mafai ne latou o fai penā. Ne fai mai a Paulo me talu mai tena “folikiga” ne akoakogina a Timoteo ki “Tusitusiga Tapu” ne tena matua mo tena tupuna fafine. E mata, e fakaasi mai i ei me ne faimalōgina a Timoteo ke fai penā? Ikai! Ne seki faimalōgina io me ne fakaloiloigina a Timoteo. Ne fakamalosigina a ia ke “tumau . . . i te talitonu faka‵lei” ki mea kolā ne lagona kae ne faitau foki a ia ki ei. —2 Timoteo 1:5; 3:14, 15
Ne fakatalitonu atu foki ki a Sarah Jayne i te auala foki eiloa tenā. E pelā mo te kau Pelea i te senitenali muamua ne maua ne ia a te “talaiga [mai ana matua mo nisi faiakoga o ia] mo te loto finafinau.” I te taimi ne foliki ei a ia, e seai se fakalotolotolua me ne talitonu katoatoa a ia ki mea kolā ne fai atu ne ana matua. Fakamuli ifo, i tena gasoloakaga o matua ne seki talia valevale fua ne ia so se mea telā ne akoako atu ki a ia. Ne “sukesuke malosi” a ia ki te Tusi Tapu i aso takitasi, ke fakatalitonu aka ei me ‵tonu a fakamatalaga konā. —Galuega 17:11.
E Mafai o Maua ne Koe a te Fakatuanaki Tonu
E mafai o maua ne koe a te fakatuanaki tonu—ko te fakatuanaki telā ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo i tena tusi ki Kelisiano Epelu. Ne fai mai a ia me i te vaegā fakatuanaki tenā “ko te talitonu ki mea e fakamoemoe tatou ki ei, ko te talitonu fakamaoni foki ki mea e se matea ki mata.” (Epelu 11:1) A te mauaga o se vaegā fakatuanaki penā, e aofia i ei ko te talitonu katoatoa o koe me i mea katoa kolā e fakamoemoe koe ki ei, e aofia i ei ko te folafolaga a te Atua ki te toetuga ka fakataunugina eiloa. Ka talitonu eiloa koe me i vaegā fakamoemoega penā e fakavae mai eiloa mai fakamaoniga tonu kae se fakavae fua ki mafaufauga. Ka iloa i ei ne koe me ne fakamaoni eiloa a Ieova i te tausiga ki tena folafolaga. (Iosua 21:45; 23:14; Isaia 55:10, 11; Epelu 6:18) Ka fai eiloa a te folafolaga gali a te Atua e pelā eiloa me se mea tonu ‵kisi ki a koe. (2 Petelu 3:13) Kae ka lavea ‵lei foki eiloa ne koe ki mata o te fakatuanaki me i a Ieova te Atua, Iesu Keliso, mo te Malo o te Atua ne mea ‵tonu eiloa kae se ne mea fua fakaloiloi.
E se maua ne koe te fakatuanaki e aunoa mo te fesoasoani. I tafa o te tukumaiga ne ia o tena Muna, ko oti foki ne fakatoka ne Ieova a tena fakapotopotoga faka-Kelisiano telā e tuku kātoatoa atu i ei a te fesoasoani ki tino loto ‵lei ke maua ne latou te fakatuanaki ki te Atua. (Ioane 17:20; Loma 10:14, 15) Ke na talia ne koe a te fesoasoani e tuku mai ne Ieova e auala i te fakapotopotoga tenā. (Galuega 8:30, 31) Kae ona la ko te fakatuanaki se fuataga e tasi o te agaga tapu o te Atua, ke ‵talo faeloa i taimi katoa ke maua ne koe a te agaga tenā ke fesoasoani atu ki a koe ke ati aka i ei a te fakatuanaki tonu.—Kalatia 5: 22.
Ke se loto vāi‵vāi tatou ona ko tino sē tali‵tonu kolā e fakatauemu mai ki so se tino telā e fai atu me e fakatuanaki a ia ki te Atua mo tena Muna. (1 Kolinito 1:18-21; 2 Petelu 3:3, 4) E tonu, a te fakatuanaki tonu se matugā mea tāua eiloa ke fakamalosi aka i ei tatou ke mafai o ‵teke atu ki vaegā fakatauemuga penā. (Efeso 6:16) Ne iloa ne Sarah Jayne a te ‵tonu o te mea tenā, kae ne fakamalosi faeloa ne ia so se tino telā ne asi atu ki a ia i te fa‵kaimasaki ke maua foki ne latou a te fakatuanaki. Ne fai sāle atu tou fafine penei: “Ke puke mau ki te munatonu. Tauloto ki te Muna a te Atua. Ke fakapilipili atu ki te fakapotopotoga a te Atua. Talo faeloa i taimi katoa. Tumau faeloa i te galuega a Ieova.” —Iakopo 2:17, 26.
Ona ko te lavea atu ne se nēsi tokotasi a tena fakatuanaki ki te Atua mo te toetuga, ne fai atu ei a ia penei: “E mau eiloa tou talitonu ki te mea tena, i ne?” I te taimi ne fakafesiligina ei a ia me se a te mea ne fai ei ke maua ne ia se kilokiloga ‵lei mō aso mai mua faitalia a te tulaga faigata ne nofo a ia i ei, ne tali mai tou fafine: “Ko te fakatuanaki ki a Ieova. E fai a ia mo fai toku taugasoa tonu, kae e alofa malosi foki eiloa au ki a ia.”
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke onoono ki te tusi ko te Is There a Creator Who Cares About You?, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
b Ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
[Ata i te itulau e 6]
Ne akoakogina a Timoteo ‘i tena folikiga’ ki “Tusitusiga Tapu” ne tena matua mo tena tupuna fafine
[Ata i te itulau e 6]
Ne fakamalō atu ki te kau i Pelea me ne suke‵suke latou ki te Tusi Tapu i aso takitasi
[Te Fakamatalaga]
From “Photo-Drama of Creation,” 1914
[Ata i te itulau e 7]
E maua te fakatuanaki i te lagona mo te tautali foki ki te Tusi Tapu kae se ko te puke atu fua ki ei
[Ata i te itulau e 7]
“Ka toe fetaui tatou katoa i te lalolagi fou a te Atua”