E Mata, e Talitonu Eiloa Koe ki te Tala ‵Lei?
“Ka ko te Malo o te Atua ko pili mai! Ke sala‵mō koutou ki otou agasala, kae tali‵tonu ki te Tala ‵Lei.”—MALEKO 1:15.
I TE 30 T.A., ne fanatu ei a Iesu Keliso i tena malaga talai i Kalilaia. Ne talai atu ne ia “te Tala ‵Lei mai te Atua,” kae ne fakamalosi aka ei a tino Kalilaia e tokouke ona ko ana pati, penei: “Ko oko nei ki te taimi tonu, ka ko te Malo o te Atua ko pili mai! Ke sala‵mō koutou ki otou agasala, kae tali‵tonu ki te Tala ‵Lei!”—Maleko 1:14, 15.
2 Ne ‘oko atu ki te taimi tonu’ ke kamata ne Iesu tena galuega kae ke fai foki ne tino se filifiliga telā ka fakafiafia atu ki te Atua. (Luka 12:54-56) Ne fai pelā me ne ‘pili mai te Malo o te Atua’ me ne nofo atu a Iesu i konā e pelā me ko te tino telā ka fai fakamuli mo fai te Tupu. Ne fakamalosi aka ne tena galuega talai a tino loto fakamaoni ke sala‵mō. Kae ne mafai pefea ne latou, penā foki loa mo tatou, o fakaasi atu te ‵tou “tali‵tonu ki te Tala ‵Lei”?
3 Ne fakamalosi atu te apositolo ko Petelu ki tino ke sala‵mō, e pelā mo mea kolā ne fai ne Iesu. I te taimi ne faipati atu ei a ia ki tino Iutaia i Ielusalema i te Penitekoso i te 33 T.A. ne fai atu a Petelu, penei: “Sala‵mō katoa koutou ki otou agasala, kae ke papatisogina foki koutou i te igoa o Iesu Keliso, ko te mea ke fakamagalogina otou agasala; ke maua foki ne koutou te meaalofa a te Atua ko te Agaga Tapu.” Ne sala‵mō te fia afe o tino, kae ne fai latou mo fai ne soko o Iesu. (Galuega 2:38, 41; 4:4) Kae i te 36 T.A., ne fai foki penā a tino sala‵mō mai fenua fakaa‵tea. (Galuega 10:1-48) I ‵tou aso nei, ko fakamalosi aka te fia afe o tino ne te tali‵tonu ki te tala ‵lei ke sala‵mō latou ki olotou agasala, ke tuku atu olotou ola ki te Atua kae ke papatiso foki. Ko oti ne talia ne latou te tala ‵lei o te fakaolataga kae ko tali‵tonu foki nei latou ki te taulaga togiola a Iesu. E se gata i ei, ko amio‵tonu latou kae ko ‵kau atu foki latou ki te Malo o te Atua.
4 Kae se a la te fakatuanaki? Ne tusi mai te apositolo ko Paulo, penei: “A te fakatuanaki, ko te talitonu ki mea e fakamoe‵moe tatou ki ei, ko te talitonu fakamaoni foki ki mea e se matea ki mata.” (Epelu 11:1) E fakamalosi aka ‵tou tali‵tonu ne te fakatuanaki me ka fakataunu eiloa ne te Atua a mea katoa kolā ne folafola mai ne ia i tena Muna. E fai pelā me se tusi manafa telā e fakamaoni aka i ei me e isi eiloa ne ‵tou manafa. E fai foki te fakatuanaki e pelā me ko “te talitonu fakamaoni,” io me se fakamaoniga ki mea kolā e se mafai o lavea. E fakamaoni aka ‵tou malamalama fakatasi mo ‵tou loto fakafetai me e ‵tonu eiloa a mea konā faitalia me e seki lavea atu ne tatou.—2 Kolinito 5:7; Efeso 1:18.
E ‵Tau o Maua ne Tatou te Fakatuanaki!
5 Ne fa‵nau mai tatou mo te manakoga ke maua a mea faka-te-agaga kae e seki fa‵nau mai tatou mo te fakatuanaki. A te tonuga loa, e “se ko tino katoa e tali‵tonu ki te talaiga.” (2 Tesalonia 3:2) Tela la, e ‵tau o maua ne Kelisiano te loto talitonu ko te mea ke maua ne latou a folafolaga a te Atua. (Epelu 6:12) Mai tua o tena fakasino atu ki fakaakoakoga a nisi tino fakatuanaki e tokouke, ne tusi mai a Paulo, penei: “Kae penei mo tatou, ko sio fakatamilo ne akoakoga ‵lei a tino tali‵tonu fakamaoni i aso ko ‵teka. Tela la, ke tiakina ne tatou a mea ‵mafa katoa kolā e fakalavelave mai, mo agasala kolā e ‵piki ‵mau ki luga i a tatou, kae ke ‵tele tatou mo te loto fai ki mua ke maua te manumalo i te fakatau‵telega tenei e takato mai i mua o tatou. Ke tumau te ‵tou ‵kilo atu ki a Iesu, telā e fakavae ki ei te ‵tou fakatuanaki.” (Epelu 12:1, 2) Se a te ‘agasala telā e ‵piki ‵mau mai ki a tatou’? Ko te sē lava o te fakatuanaki, ke oko foki eiloa ki te galo atu o te loto talitonu. E ‵tau o ‘‵kilo atu tatou ki a Iesu’ kae tau‵tali atu ki tena fakaakoakoga ko te mea ke tumau tatou i te fakatuanaki. E ‵tau foki mo tatou o ‵teke atu ki amioga finalalolagi, taua atu ki manakoga faka-te-foitino, kae ‵kalo keatea mai te fia maumea, te poto faka-te-lalolagi mo tū mo aganū kolā e se fetaui mo te Tusi Tapu. (Kalatia 5:19-21; Kolose 2:8; 1 Timoteo 6:9, 10; Iuta 3, 4) Tela la, e ‵tau o tali‵tonu tatou me e fakatasi mai eiloa te Atua ki a tatou kae e aogā ‵ki eiloa a pati fakatonutonu i tena Muna.
6 E se mafai eiloa o maua ne tatou te fakatuanaki i a tatou eiloa. A te fakatuanaki se vaega o fuataga o te agaga tapu o te Atua io me ko tena ‵mana. (Kalatia 5:22, 23) Tela la, ne a ‵tou mea ka fai māfai ko ‵tau o fakamalosi aka ‵tou fakatuanaki? Ne fai mai Iesu, penei: “Kafai koutou e . . . tuku atu a mea ‵lei ki otou tama‵liki, e se sili atu la te otou Tamana i te lagi, i te fia tuku atu o te Agaga Tapu ki tino kolā e fakamolemole atu ki a ia?” (Luka 11:13) E tonu, ke ‵talo atu tatou mō te agaga tapu, me e mafai o fakamalosi aka i ei te loto talitonu telā e ‵tau o maua ne tatou ke fai te loto o te Atua mai lalo i tofotofoga faiga‵ta.—Efeso 3:20.
7 Se mea ‵tau ke ‵talo atu ke fakamalosi aka ei ‵tou fakatuanaki. I te taimi ko pili ei o ‵tuli keatea ne Iesu te temoni mai i se tamaliki tagata, ne fakamolemole atu te tamana o te tamaliki, penei: “E isi soku fakatuanaki, ka ko te mea e se lava. Fesoasoani mai ki a au!” (Maleko 9:24) Ne fai atu a soko o Iesu, penei: “Fakalasi ake te motou fakatuanaki.” (Luka 17:5) Tela la, ke ‵talo atu tatou ke maua te fakatuanaki mo te loto talitonu, me ka tali mai eiloa ne te Atua a vaegā ‵talo penā.—1 Ioane 5:14.
E Tāua te Tali‵tonu ki te Muna a te Atua
8 Mai mua faeloa o tena mate, ne fai atu a Iesu ki ana soko, penei: “Sa manava‵se koutou. Fakatuanaki ki te Atua, kae fakatuanaki mai foki ki a au.” (Ioane 14:1) E pelā me ne Kelisiano, e fakatuanaki tatou ki te Atua mo tena Tama. Kae e a te Muna a te Atua? E mafai ne te Muna tenā o fakamalosi aka tatou ke fai a mea ‵lei kolā e aogā ki ‵tou olaga māfai e sukesuke kae fakagalue aka ne tatou mo te talitonu katoatoa me ka maua mai i ei a pati fakatonutonu mo takitakiga kolā e aogā malosi ki a tatou.—Epelu 4:12.
9 E ‵fonu ‵tou olaga i fakalavelave ona ko tatou ne tino sē ‵lei katoatoa. Kae e mafai o fesoasoani mai a te tali‵tonu ki te Muna a te Atua. (Iopu 14:1) Kae e a māfai ko se iloa ne tatou o faka‵lei aka se fakalavelave? E tuku mai ne te Muna a te Atua te fakatonutonuga tenei: “Kafai se tino o koutou e se maua ne ia te poto, e ‵tau mo ia o ‵talo ki te Atua, me ko ia tenā ka tuku mai ne ia ki a ia; me i te Atua e tuku mai fua ne ia te poto ki tino katoa i te agaga alofa mo te kaimalie. E ‵tau mo koutou o ‵talo mo te fakatuanaki, kae sa fakalotoloto lua; me ko so se tino e fakalotoloto lua, e ‵pau eiloa a ia mo se peau o te moana, e ave sāle kae fepeipeiaki ne te matagi. Ko te vaegā tino penā, ke se ‵tau eiloa mo ia o mafaufau pelā me ka maua ne ia se mea e tasi mai i te Aliki, i te mea i a ia e fakalotoloto lua, kae se toka tona mafaufau i ana faifaiga katoa.”—Iakopo 1:5-8.
10 Ka se taku fakamasei tatou ne Ieova te Atua ona ko te sē lava o ‵tou poto mo te ‵talo atu faeloa e uiga ki ei. I lō te fai penā, ka fesoasoani mai a ia ke maua se kilokiloga tonu ki te fakalavelave tenā. E mafai o maua ne tatou a tusi siki fesoasoani mai ‵tou taina tali‵tonu io me i te taimi e suke‵suke ei tatou ki te Tusi Tapu. Io me e takitaki atu tatou ne te agaga o Ieova i nisi feitu. Ka tuku mai ne te ‵tou Tamana i te lagi a te poto ke fakafesagai atu tatou ki fakalavelave māfai e ‘‵talo atu tatou mo te fakatuanaki e aunoa mo te fakalotolotolua.’ Kafai e fai tatou pelā me ne peau e fepeipeiaki ne te matagi, e se ‵tau o fakamoe‵moe tatou ke maua se fakamanuiaga mai te Atua. Kaia? Me e mafai o fakauiga i ei me e fakalotolotolua tatou i te faiga o ‵tou ‵talo io me i nisi auala aka foki kae aofia foki ei te ‵tou loto tali‵tonu ki te Atua. Tela la, e ‵tau o tali‵tonu katoatoa tatou ki te Muna a te Atua mo te takitakiga telā e tuku mai i ei. Ke mafau‵fau nei tatou ki nāi fakaakoakoga ki te auala e tuku mai i ei a fesoasoani mo fakatakitakiga.
Te Fakatuanaki mo te Tausiga o te Olaga
11 E a māfai ko seai se koga mo ‵tou ‵nofo io me ko se lava foki a mea‵kai? A te fakatuanaki ki te Muna a te Atua ka fai ei tatou ke tali‵tonu me ka tausi mai eiloa a Ieova ki ‵tou manakoga i aso takitasi kae ka tuku mai foki ne ia a mea kolā e lava kae ‵toe ki tino katoa kolā e a‵lofa ki a ia, i te lalolagi fou. (Salamo 72:16; Luka 11:2, 3) Se mea fakamalosi loto ke mafau‵fau ‵loto tatou ki te auala ne tuku atu ei ne Ieova a mea‵kai ki te pelofeta ko Elia i te taimi o te oge. Fakamuli ifo, ne tuku fakavavega atu ne te Atua a falaoa mo sinu olive ke tausi atu i ei ki se fafine mo tena tama, penā foki eiloa mo Elia. (1 Tupu 17:2-16) Ne tausi foki eiloa ne Ieova a te pelofeta ko Ielemia i te taimi ne fakamasei ei ne te kau Papelonia a Ielusalema. (Ielemia 37:21) E ui eiloa ne seki lava a mea‵kai a Ielemia mo Elia, ne tausi eiloa laua ne Ieova. E fai foki eiloa a ia penā ki tino kolā e fakatuanaki ki a ia i aso nei.—Mataio 6:11, 25-34.
12 A te fakatuanaki mo te fakagaluegāga o fakatakitakiga i te Tusi Tapu, ka se fai i ei tatou ke mau‵mea, kae ka fesoasoani mai ei ke mafai o maua ne tatou a mea e lava mo tausi ‵tou olaga. E pelā me se fakaakoakoga: E polopoloki mai te Tusi Tapu ke fai te mea tonu, ke atamai kae ke ga‵lue malosi foki tatou. (Faataoto 22:29; Failauga 5:18, 19; 2 Kolinito 8:21) Ke mo a eiloa ma manatu mā‵mā tatou ki te tāua ke lauiloa tatou e pelā me se tino telā e galue mo te fakamaoni. Ke oko foki eiloa ki kogā koga kolā e se uke a galuega i ei, e ola ‵lei faeloa a tino kolā e fai mea ‵tonu, e ata‵mai kae ga‵lue malosi foki i lō nisi tino. E ui eiloa e se uke olotou kope faka-te-foitino, e maua eiloa ne tino penā a mea kolā e ‵tau o maua mō te olaga kae e lotomalie foki ke ‵kai ki fua o olotou galuega.—2 Tesalonia 3:11, 12.
E Fesoasoani Mai te Fakatuanaki ke Fa‵ki i te Fanoanoa
13 E fakaasi ‵tonu mai i te Muna a te Atua me e fanoa‵noa eiloa tatou māfai ko mate se ‵tou tino pele. Ne fanoanoa te tagata fakamaoni ko Apelaamo i te taimi ne mate ei tena avaga pele, ko Sala. (Kenese 23:2) Ne fanoanoa malosi a Tavita i te logoga i te mate o tena tama ko Apisaloma. (2 Samuelu 18:33) Ke oko foki eiloa ki te tagata ‵lei katoatoa ko Iesu, ne tagi fanoanoa a ia i te mate o tena taugasoa ko Lasalo. (Ioane 11:35, 36) Kafai ko mate atu se tino pele, kāti ka fanoa‵noa malosi tatou, kae ka fesoasoani mai te fakatuanaki ki te Muna a te Atua ke fa‵ki tatou i te vaegā fanoanoa tenā.
14 Ne fai mai a Paulo, penei: ‘E isi soku fakamoemoega ki te Atua, me ka faka‵tu ne ia a tino ‵lei mo tino sē ‵lei mai te mate.’ (Galuega 24:15) E ‵tau o tali‵tonu tatou ki te fakatokaga a te Atua me ka faka‵tu ne ia a tino e tokouke ki te ola. (Ioane 5:28, 29) E aofia i a latou konā, a Apelaamo, Sala, Isaako mo Lepeka, Iakopo mo Lea—kolā ko ‵moe atu nei i te mate kae fakatalitali ke toe faka‵tu mai latou ki te lalolagi fou a te Atua. (Kenese 49:29-32) Ka se faka‵tau eiloa te ‵tou fia‵fia māfai ko toe faka‵tu aka ‵tou tino pele mai te mate ke ola i te lalolagi nei! (Fakaasiga 20:11-15) Ka se ave keatea ne te fakatuanaki a mea fakafanoa‵noa katoa i te vaitaimi nei, ka ko te fakatuanaki ka fai ei tatou ke fakapili‵pili atu ki te Atua telā ka fesoasoani mai ke fa‵ki i te mate o se tino pele.—Salamo 121:1-3; 2 Kolinito 1:3.
E Fakamalosi Aka ne te Fakatuanaki a Tino Loto Vāi‵vāi
15 E fakaasi mai foki i te Muna a te Atua me e mafai foki o loto vāi‵vāi a tino kolā e tali‵tonu ki te Atua. Ne mafaufau ifo a Iopu me ko tiakina a ia ne te Atua i te taimi ne tofotofo ei a ia. (Iopu 29:2-5) Ne loto vāivāi foki a Neemia i te tulaga masei ne oko ki Ielusalema mo ana ‵pui. (Neemia 2:1-3) Ne loto vāivāi foki a Petelu i te taimi ne fakafiti ei ne ia a Iesu, telā ne “tagi mautuutu” ei a ia. (Luka 22:62) Kae ne fakamalosi atu a Paulo ki taina tali‵tonu i te fakapotopotoga i Tesalonia ke “fesoasoani atu ki tino vāi‵vāi.” (1 Tesalonia 5:14) Tela la, e se se mea fou ke loto vāi‵vāi a tino kolā e tali‵tonu ki te Atua i aso nei. Se a la te mea e ‵tau o fai ne tatou ke fakafesagai atu ki te loto vāivāi?
16 Kāti ka loto vāi‵vāi tatou ona ko fakalavelave faiga‵ta e uke e fe‵paki mo tatou i te taimi e tasi. I lō te ‵kilo atu ki ei e pelā me se matugā fakalavelave lasi ‵ki, kāti e mafai ne tatou o faka‵lei malielie aka a fakalavelave takitatasi mai te fakagaluegaga o fakatakitakiga mai te Tusi Tapu. E se taumate ka fesoasoani mai a te mea tenā ke se loto vāi‵vāi malosi tatou. A te paleni ‵lei o au galuega e fai mo te lava o taimi malō‵lō ka fesoasoani malosi mai foki. E tasi te mea mautinoa tenei: E fakamalosi aka ne te fakatuanaki ki te Atua mo tena Muna ‵tou lagonaga ‵lei i te feitu faka-te-agaga me e momea aka foki i ei te ‵tou loto tali‵tonu ona ko tena alofa ki a tatou.
17 E tuku mai ne Petelu a te fakamafanafanaga mautinoa tenei: “Tela la, ke loto ma‵lalo koutou mai lalo o lima ‵mafi o te Atua, ko te mea ke siki ake ne ia koutou ki luga i te taimi ‵tau. Fakaeke katoa ki luga i a ia a mea e manava‵se ei koutou, me e atafai atu eiloa ki a koutou.” (1 Petelu 5:6, 7) Ne usu mai te faisalamo, penei: “E fesoasoani a ia [Ieova] ki a latou katoa kolā e puapuagatia; e faka‵tu ake ne ia latou katoa kolā e pa‵kū.” (Salamo 145:14) Ona ko te mea e ‵sae mai eiloa a fakamaoniga konei i loto i te Muna a te Atua, e ‵tau o tali‵tonu tatou ki ei. E tiga eiloa e loto vāi‵vāi tatou, e pefea te fakamalosi loto ke iloa atu me e mafai o fakamatala atu ki te ‵tou Tamana i te lagi a mea e manava‵se tatou ki ei!
Te Fakatuanaki mo Nisi Tofotofoga
18 E mafai o tofotofogina te ‵tou fakatuanaki māfai ko ma‵saki malosi tatou io me ko ‵tou tino pele. E tiga eiloa e seki tusi mai i te Tusi Tapu a te faka‵leiga fakavavega o nisi Kelisiano e pelā mo Epafeloti, Timoteo mo Tolofimo e mautinoa eiloa me ne fesoasoani atu a Ieova ki a latou ke maua te loto kufaki. (Filipi 2:25-30; 1 Timoteo 5:23; 2 Timoteo 4:20) E se gata i ei, e fai mai foki te faisalamo me ko “latou kolā e ‵saga ki tino ma‵tiva . . . a te Aliki ka fesoasoani ki a latou manafai e ma‵saki a latou, kae toe fakafoki ne ia te malosi ki a latou.” (Salamo 41:1-3) E fesoasoani mai pefea a pati a te faisalamo ke fakamafanafana atu ki taina tali‵tonu kolā e ma‵saki?
19 A te auala e tasi e mafai ei o fesoasoani atu tatou i te feitu faka-te-agaga ko te ‵talo mō latou kolā e ma‵saki kae ke ‵talo fakatasi foki mo latou. E ui eiloa e se fakamolemole atu tatou ki faka‵leiga fakavavega i aso nei, e mafai o akai atu tatou ke tuku atu ne te Atua a te loto malosi ke kufaki latou i olotou ma‵saki mo te malosi faka-te-agaga ke mafai o fa‵ki i te taimi e ma‵saki ei latou. Ka fesoasoani atu a Ieova ki a latou kae ka fakamalosi aka foki latou ne te lotou fakatuanaki ke ‵kilo atu ki te taimi telā “ka seai eiloa se tino i luga i te ‵tou fenua e tagi i a ia e masaki.” (Isaia 33:24) E pefea la te fakamafanafana mai ke iloa atu me ka maua ne tino faka‵logo a te saolotoga mai te agasala, masaki mo te mate e auala i a Iesu Keliso telā ne toetu aka, penā foki loa mo te Malo o te Atua! Ona ko mea ‵gali katoa konei, e fakafetai atu ei tatou ki a Ieova telā ka ‘faka‵lei foki ne ia ‵tou ma‵saki katoa.’—Salamo 103:1-3; Fakaasiga 21:1-5.
20 E fesoasoani mai foki a te fakatuanaki ke kufaki i “aso ka toeaina ei koutou” māfai ko gasolo ifo eiloa ki lalo te ‵tou malosi. (Failauga 12:1-7) Tela la, e mafai o ‵talo atu a ‵tou tino ma‵tua e pelā mo te faisalamo telā ne usu mai, penei: “Te Aliki, ko koe fua toku fakamoemoega . . . ke se tiakina au ne koe i a au ko toeaina, sa tiakigina au manafai au ko vāivāi.” (Salamo 71:5, 9) Ne manako te faisalamo ki te fesoasoani o Ieova e pelā eiloa mo Kelisiano e tokouke kolā ko leva ‵ki ne tavini atu ki te Atua kae nei la ko ma‵tua. Ona ko te lotou fakatuanaki, e tali‵tonu faeloa latou me e ‵lago atu eiloa a Ieova ki a latou.—Teutelonome 33:27.
Ke Tumau i te Tali‵tonu ki te Muna a te Atua
21 Ka fesoasoani mai a te talitonu ki te tala ‵lei mo te Muna a te Atua ke fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova. (Iakopo 4:8) E tonu, i a ia ko te ‵tou Aliki Sili kae e fai foki a ia e pelā me ko ‵tou Atua mo te Tamana telā ne faite ne ia tatou. (Isaia 64:8; Mataio 6:9; Galuega 4:24) Ne usu mai foki a te faisalamo, penei: “A koe ko toku tamana mo toku Atua; a koe foki ko toku ‵puiga mo toku fakaola.” (Salamo 89:26) Kafai e tali‵tonu tatou ki a Ieova mo tena Muna, e mafai foki o ‵kilo atu tatou ki a ia e pelā me ko te ‘ ‵Tou ‵Puiga mo te ‵tou Fakaola.’ Mā‵faga o tauliaga gali!
22 A Ieova ko te Tamana o Kelisiano fakaekegina fakatasi mo olotou taugasoa kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi nei. (Loma 8:15) Ka se mafai eiloa o fanoa‵noa tatou māfai e tali‵tonu tatou ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi. Ne fai mai a Tavita, penei: “E mafai ne toku tamana mo toku matua o tiakina au, ka ko te Aliki ka tausi ne ia a au.” (Salamo 27:10) E se gata i ei, e maua foki ne tatou te fakamaoniga tenei: “E se mafai ne ia [Ieova] o tiakina koutou, me ko oti ne filifili a ia ke fai koutou mo ona tino ‵tonu.”—1 Samuelu 12:22.
23 E tonu, e ‵tau o tali‵tonu tatou ki te tala ‵lei kae talia ne tatou a te Tusi Tapu e pelā me ko te Muna a te Atua ko te mea ke maua ne tatou se va fealofani pili mo Ieova. (1 Tesalonia 2:13) E ‵tau o maua ne tatou a te loto talitonu katoatoa ki a Ieova kae ke fai tena Muna e pelā me se molī e fakamaina mai ki ‵tou auala. (Salamo 119:105; Faataoto 3:5, 6) Ka momea aka eiloa te lasi o ‵tou fakatuanaki māfai e ‵talo atu tatou mo te loto talitonu e uiga ki tena alofa atafai, tena loto fakamagalo mo tena fesoasoani.
24 Ne fakamalosi aka tatou ne te ‵tou loto tali‵tonu ke tuku atu tatou ki te Atua ki te se-gata-mai. Kafai e malosi te ‵tou loto talitonu ka fai ei tatou e pelā me ne tavini tukugina atu a te Atua mo te fakamoemoega ki te toetu, faitalia me e ‵mate tatou. Ao, “me e ola tatou io me ‵mate, ko tino o te Aliki tatou.” (Loma 14:8) Ke masaua faeloa ne tatou a te manatu fakamafanafana tenā i ‵tou loto i te taimi e tumau ei te ‵tou tali‵tonu ki te Muna a te Atua kae tali‵tonu faeloa tatou ki te tala ‵lei.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te fakatuanaki, kae kaia e ‵tau ei o maua ne tatou te uiga tenei?
• Kaia e tāua ei ke maua ne tatou te loto talitonu ki te tala ‵lei mo te Muna kātoa a te Atua?
• E fesoasoani mai pefea te fakatuanaki ke fakafesagai atu tatou ki tofotofoga kese‵kese?
• Ne a mea ka fesoasoani mai ke tumau ei tatou i te fakatuanaki?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. E fakamatala mai pefea ne koe te Maleko 1:14, 15?
3. Ne a mea ne fai ne tino ke fakaasi atu ei te lotou tali‵tonu ki te tala ‵lei?
4. Se a te fakatuanaki?
5. Kaia e tāua ‵ki ei te fakatuanaki?
6, 7. Kaia e ‵lei ei ke ‵talo atu ke maua ne tatou te fakatuanaki?
8. E fesoasoani mai pefea ki a tatou te fakatuanaki mo te tali‵tonu ki te Muna a te Atua?
9, 10. E fakamatala mai pefea ne koe a pati i te Iakopo 1:5-8 e uiga ki te fakatuanaki?
11. Se a te fakamaoniga e uiga ki te tausiga o ‵tou olaga telā e mafai o maua māfai e fakatuanaki tatou ki te Muna a te Atua?
12. E fesoasoani mai pefea te fakatuanaki ke maua ne tatou a mea e lava mo tausi ‵tou olaga?
13, 14. E fesoasoani mai pefea te fakatuanaki ke fa‵ki tatou i te fanoanoa?
15, 16. (a) Kaia e fai atu ei tatou me i te loto vāivāi e se se mea fou ki a latou kolā e fakatuanaki? (e) Ne a mea e mafai o fai ke fakafesagai atu ei ki te loto vāivāi?
17. E iloa pefea ne tatou me e alofa mai Ieova ki a tatou?
18, 19. E fesoasoani mai pefea a te loto talitonu ke kufaki tatou i masaki kae ke fakamalosi atu foki ki ‵tou taina kolā e ma‵saki?
20. Kaia e mafai ei o fai atu me e fesoasoani mai a te fakatuanaki ke kufaki i ‘aso e toeaina ei tatou’?
21, 22. Ka fai pefea te ‵tou va fakataugasoa mo te Atua māfai e fakatuanaki tatou?
23. Ne a mea e ‵tau o maua ko te mea ke tumau te va fealofani ‵pili o tatou mo Ieova?
24. Se a te manatu fakamafanafana e maua atu i te Loma 14:8?
[Ata i te itulau e 11]
Ne malosi ‵ki te loto tali‵tonu o Iopu, Petelu mo Neemia
[Ata i te itulau e 13]
E ‵tau o tali‵tonu katoatoa tatou ki te tala ‵lei ko te mea ke tumau te ‵tou va fealofani ‵pili mo Ieova