Te Atafai ki Nisi Tino—Se Akoakoga Lauiloa
“E pela mo te mea e ma‵nako koutou ke fai atu ne nisi tino ki a koutou, ke fai foki eiloa ne koutou pena ki a latou.”—Mataio 7:12.
A PATI konei ne fai atu ne Iesu i tena Lauga lauiloa i luga i te Mauga i te lua afe tausaga ko ‵teka. I senitenali fakamuli ifo, e uke ‵ki a mea ne faipatigina kae ne tusigina foki ki lalo e uiga ki te fakamatalaga faigofie tenei. Ne fakaasi atu i ei te tāua o te fakamatalaga tenā i pati konei ko “te fakavae o te Tusi Tapu,” “se fakamatalaga toetoe o te tiute faka-Kelisiano o te tino ki tena tuakoi,” kae se “akoakoga fakavae ‵lei.” Ona ko tena lauiloa ko oti ne fakasino atu ki ei i te ‵gana Peletania e pelā me ko te Golden Rule.
E se gata fua i tino kolā e taku pelā me ne Kelisiano e ma‵natu aka me e ‵lei te akoakoga e uiga ki te atafai ki nisi tino. Ko oti ne talia ne tino Iutaia, tino lotu Puta, mo tino poto i akoakoga faka-Eleni a te fakamatalaga tenei e pelā me se akoakoga ke takitaki ei olotou amioga i auala kese‵kese. Kae e pelā mo tino i Asia ne lauiloa i a latou a te akoakoga a Confucius telā ne fakaaloalo ki ei a te kau mai Asia e pelā me ko te ‵toe faiakoga poto. E maua i te tolu o tusi mai i te Four Books a Confucius, ko The Analects me e fakamatala fakatolu mai i ei a te manatu tenā. Ne tali atu fakalua a Confucius ki fesili a tama‵liki a‵koga, penei: “Ke se fai a te mea telā e se manako koe ke fai mai ne se tino ki a koe.” I se taimi e tasi ne faipati fakamatamata mai ei se tamaliki akoga e tokotasi ko Zigong, penei: “A te mea telā e se manako au ke fai mai ne se tino ki a au, e se manako foki au ke fai a te mea tenā ki a latou,” kae ne tali faka‵lei atu a te faiakoga, penei, “E tonu la koe, kae e se mafai ne koe o fai a te mea tenā.”
Kafai e fai‵tau tatou ki pati konei, e lavea atu ne tatou me tai ‵kese te akoakoga a Confucius mo pati a Iesu me e seai ne faifaiga mautinoa e aofia i ei. E manino i ei me e tai ‵kese te akoakoga telā ne fai mai ne Iesu e uiga ki te atafai ki nisi tino me e manakogina a faifaiga ‵lei ke fai atu ki nisi tino. Moi ola atu nei a tino e ‵tusa mo te akoakoga mautinoa a Iesu tenei, e atafai atu kae e fesoasoani atu ki nisi tino mai i te ola e ‵tusa mo te akoakoga tenei i aso katoa, e mata, ka fai te lalolagi tenei e pelā me se koga ‵lei ke ‵nofo i ei? Ka seai eiloa se fakalotolotolua i ei me ka fai eiloa penā.
Ko oti ne fakatāua ne tino i taimi kese‵kese, i koga kese‵kese mo itukāiga kese‵kese a te akoakoga e uiga ki te atafai ki nisi tino faitalia a vaegā fakamunaga kolā e fakaaogā ki ei. E fakaasi mai ne te mea tenei me i te akoakoga a Iesu i tena Lauga i te Mauga se akoakoga lauiloa telā ne oko ‵tonu atu ki olaga o tino i koga kese‵kese.
Ke fesili ifo ki a koe eiloa penei: ‘E mata, e manako au ke āva, ke se fakailoga tino kae ke fakamaoni mai faeloa a faifaiga a tino ki a au? E mata, ka fiafia au o ola i se lalolagi telā e seai se fakailoga tino, amioga ma‵sei mo taua i ei? E mata, ka fia ola au i se kāiga telā e fakaasi atu i ei ne tino taki tokotasi a te amanaia ki lagonaga mo te ‵lei o nisi tino?’ A te ‵tonuga loa, ko oi te tino ka se fia ola i se vaegā olaga penā? Se mea tonu eiloa me ne nāi tino fua e maua ne latou a fakanofonofoga konei. E mafau‵fau a te tokoukega o tino me e seai se aogā ke kausaki atu ki se vaegā olaga penā.
Ko Fakasēaogā te Akoakoga e Uiga ki te Atafai ki Tino
I tala fakasolopito e isi ne amioga solitulafono kolā ne fakasēaogā ei a saolotoga o tino. E aofia i mea konei, ko te pukega o te kau Afelika e pelā me ne pologa, ko falepuipui a te kau Nasi kolā e iku atu ki te mate, te sōnafai o tama‵liki mo te fakatau tamatega o te tokoukega o tino i koga valevale. Kae e mafai o uke atu a mea e aofia i te fakasologa o mea matagā konei.
I aso nei, e ma‵natu fakapito a tino i te ‵tou lalolagi tenei telā e fonu i poto ‵fou valevale. E manatu mā‵mā fua a te tokoukega o tino ki nisi tino māfai ko fakalavelavegina olotou olaga faigofie io me ko te lotou saolotoga. (2 Timoteo 3:1-5) Kaia ko kaiū, amio ma‵sei, loto ‵fika kae ma‵natu fakapito ei te tokoukega o tino? E pogai mai a mea konā i te sē fia ‵saga atu o tino ki te akoakoga e uiga ki te atafai ki nisi tino me e ma‵natu aka latou me se mea ko leva kae sē aogā foki, faitalia me koi lauiloa nei, i ne? Se mea fakafanoanoa me tenei eiloa te mea e tupu ki tino e tokouke kolā e fai mai me e tali‵tonu latou ki te Atua. Kae mai te kilokilo atu ki te olaga o tino, e foliga mai me ka gasolo aka eiloa o sili atu te ma‵natu fakapito o tino.
Tela la, konei eiloa a fesili tāua ke mafau‵fau ki ei: Ne a mea e aofia i te ola e ‵tusa mo te akoakoga ke atafai ki nisi tino? E mata, koi isi eiloa ne tino e ola e ‵tusa mo te akoakoga tenei? E mata, ka isi se taimi telā ka mafai ei o ola a te tokoukega o tino e ‵tusa mo te akoakoga e uiga ki te atafai ki nisi tino? Ke maua ne koe a tali ‵tonu ki fesili konei, fakamolemole ke na faitau ki te mataupu telā e ‵soko mai.
[Ata i te itulau e 3]
Ne akoako atu ne Confucius mo nisi tino a manatu e tai ‵pau mo te akoakoga e uiga ki te atafai ki nisi tino