Ieova—Te ‵Toe Fakaakoakoga Sili o te Aga‵lei
“Tuku atu te fakafetai ki te Aliki Malosi [ko Ieova], me i a ia e agalei.”—IELEMIA 33:11.
A IEOVA TE ATUA e ‵lei katoatoa. “Ko oko eiloa i te gali kae lei o te fenua!” ko pati a te pelofeta ko Sakalia. (Sakalia 9: 17) A te ‵tonuga loa, ne fakaasi mai ne te Atua tena aga‵lei i mea katoa kolā ne faite ne ia i te lalolagi nei ke fia‵fia ei tatou. (Kenese 1:31) E se mafai eiloa o malama‵lama tatou i tulafono liki‵liki katoa a te Atua kolā ne fakaaogā i te faitega ne ia a te lagi mo te lalolagi. (Failauga 3: 11; 8:17) Kae e fakamalosi aka ne te iloaga foliki telā e iloa ne tatou ke avatu i ei a vikiga ona ko mea ‵lei kolā e fai ne te Atua.
2 Se a te aga‵lei? Ko amioga ‵lei ‵ki io me ko uiga ‵lei. E se gata fua i te seai o se tulaga masei i ei. A te uiga ‵lei telā se fuataga e tasi o te agaga, se uiga telā e iku atu ki te faiga o mea ‵lei kae aogā. (Kalatia 5:22, 23) E fakaasi atu ne tatou a te aga‵lei māfai e fai ne tatou a faifaiga ‵lei kae aogā ki nisi tino. I te fakanofonofoga o mea konei, e ‵kilo sāle atu a nisi tino ki mea ‵lei e pelā me ne mea ma‵sei. Kafai e ma‵nako tatou ke filemu kae fia‵fia, e ‵tau eiloa o tasi te tulaga o te aga‵lei. Ko oi la e ‵tau o fakaasi atu ne ia te uiga tonu o te aga‵lei?
3 E fakaasi atu ne te Atua a mea kolā e aofia i te aga‵lei. I te kamataga o tala fakasolopito o tagata, ko Ieova eiloa telā ne fakatonu atu ki te tagata muamua, penei: “E mafai ne koe o kai a fuaga o so se lakau i loto i te fatoaga, kae tapu koe e kai ki fuaga o te lakau tela e fai ne ia te tino ke iloa te lei mo te masei. E se tau eiloa mo koe o kai ki fuaga o te lakau tena, me kafai e kai koe ki ei, a koe e mate eiloa i te taimi tena.” (Kenese 2: 16, 17) E tonu, e ‵tau o fakalago‵lago a tagata ki te Atua ke maua ne latou a te iloaga o te ‵lei mo te masei.
Te Fakaasiatuga o te Aga‵lei ki Tino sē ‵Lei Katoatoa
4 A te fakamoemoega o tino ke mafai o ola latou mo te fiafia ki te se gata mai ne fakamakosugina i te taimi ne agasala ei a Atamu kae ita ma talia ne ia a tulaga ‵lei o te Atua. (Kenese 3: 1-6) A koi tuai o fa‵nau mai a tama a Atamu e pelā me ne tino ko maua ne latou a te agasala mo te mate, kae ko leva ne ‵valo mai ne te Atua a te saemaiga o te Fanau ‵lei katoatoa. A te ‵tonuga loa, i te faipatiatuga ki te “gata taumua,” ko Satani te Tiapolo, ne folafola mai penei a Ieova: “Ka fai ne au a koulua mo te fafine ke fai fili; a tau fanau mo tena fanau ka fai fili faeloa. Ka tuki pala ne te fanau a te fafine a tou ulu, kae ka u ne koe olotou vae.” (Fakaasiga 12:9; Kenese 3:15) Ko te loto eiloa o Ieova ke fakasaoloto ne ia a tino mai te agasala. A te tonuga loa ko oti ne fakatoka ne Ieova a te fakaolataga mō latou kolā e fakagalue aka ne latou a te fakatuanaki ki tena Tama fagasele e pelā me se taulaga togiola faitalia te sē ‵lei katoatoa o latou.—Mataio 20:28; Loma 5:8, 12.
5 Ona ko te agasala a Atamu, ko oko mai ei ki a tatou a mafaufauga sē ‵lei. (Kenese 8:21) Kae se mea fakafiafia me e fesoasoani mai a Ieova ke fakaasi atu ne tatou a te aga‵lei. Mai te tumau i te tauloto ki mea tāua i loto i tusitusiga tapu ka se ‘aumai fua ki a tatou a te poto telā e takitaki ei ki te fakaolataga’ kae e fai ke lava ‵tou uta e fai ei ne tatou so se galuega ‵lei’ kae ke mafai foki ne tatou o fai a mea kolā e ‵lei i tena kilokiloga. (2 Timoteo 3:14-17) Ko te mea ke maua ne tatou a mea tāua mai tulafono faka-te-Tusi Tapu kae ke fakaasi atu foki i ei a te aga‵lei, e ‵tau o maua ne tatou te kilokiloga a te faisalamo telā ne usu atu penei: “Ko oko eiloa i tou lei mo tou mata alofa, akoako mai au ki au fakatonuga.”—Salamo 119:68.
Ko Tavaegina a te Aga‵lei o Ieova
6 Ne amanaia te tupu o Isalaelu mua ko Tavita ki te aga‵lei o te Atua kae ne ‵sala atu foki ki Tena fakatakitakiga. Ne fai mai a Tavita penei: “A te Aliki e amiotonu kae ‵lei, e akoako ne ia a tino agasala ki te auala e ‵tau o tautali i ei.” (Salamo 25:8) E aofia i fakatonuga a te Atua kolā ne tuku atu ki te kau Isalaelu ko tulafono tāua e sefulu—ko Tulafono e Sefulu—kolā ne tusi i mā tusitusi e lua kae tausi i te pusa tapu telā e fakaigoa ko te pusa o te feagaiga. Mai tua o te aumaiga ne Tavita a te Pusa ki Ielusalema, ko te laumua o Isalaelu, ne usu atu ne te kau Levi se pese kae aofia i ei a pati konei: “Tuku atu te fakafetai ki te Aliki, me i a ia e aga‵lei; a tena alofa [“kaimalie,” NW] e tumau.” (1 Nofoaiga Tupu 16:34, 37-41) Ko tafaga la te fakafiafia loto ke lagona atu a pati konā mai gutu o te kau usu pese mai te matakāiga o Levi!
7 Ne lauiloa a pati o te pese tenā i te fakaulufalega o te faletapu o Ieova telā ne faite ne te tama a Tavita ko Solomona. I te tukuifoga o te pusa o te feagaiga i te Potu Tafasili i te Tapu o te faletapu fou telā ne fatoa faite, ne viki atu a te kau Levi ki a Ieova, “Tavae atu ki te Aliki, me ‵lei a ia, ka ko tena alofa [“kaimalie,” NW] e tumau.” I te taimi eiloa tenā i se auala fakavavega ne ‵fonu ei a te faletapu i se kaumana telā ko te fakaasiatuga o te ‵kau fakatasi mai o Ieova. (2 Nofoaiga Tupu 5:13, 14) I te otiga o te talo o te fakaulufalega telā ne fai ne Solomona, “ko te afi eiloa ko vau mai i te lagi o sunu te taulaga tela ko oti ne ofo atu.” I te kiloatuga ki te mea tenei, “ne fakasiga ifo latou ki lalo mo olotou mata e fuli ki lalo i te laukele, kae tapuaki atu ki te Atua o tavae tena aga‵lei mo tena alofa [“kaimalie,” NW] tumau.” (2 Nofoaiga Tupu 7:1-3) I te otiga o te fakamanatuga tenā i aso e 14, ne toe ‵foki atu a te kau Isalaelu ki olotou fale kae “ko oko eiloa i te fiafia o latou i fakamanuiaga kola ne aumai ne te Aliki ki tino Isalaelu, ki a Tavita, pela foki ki a Solomona.”—2 Nofoaiga Tupu 7:10.
8 Se mea fakafanoanoa me ne seki tumau a te kau Isalaelu i te ola e ‵tusa mo olotou pese o tavaega ki te Atua. Seki leva kae “e seai ne uiga” o muna a tino Iutaia. (Isaia 29:13) I lō te fakaakoako atu o latou ki faifaiga ‵lei o te Atua ne kamata o fai ne latou a mea ma‵sei. Kae ne a mea ne aofia i olotou mea ma‵sei konā? Ne ifo latou ki tupua, ne fai a amioga masei, ne fakasaunoa atu ki tino mativa, kae ne fai a nisi agasala matagā aka foki! Kae ne iku atu ki te fakamaseiga o Ielusalema kae ne puke fakapagota a te kau Iuta o ave ki Papelonia i te 607 T.L.M.
9 Ne fakasala eiloa ne te Atua ana tino. E auala i te pelofeta ko Ielemia, ne ‵valo mai ne ia me ka lagona ne latou se leo i Ielusalema e fai penei: “Tuku atu te fakafetai ki te Aliki [ko Ieova] Malosi, me i a ia e agalei kae tumau foki tena alofa [“kaimalie,” NW]!” (Ielemia 33:10, 11) Kae ne tupu eiloa a te mea tenā. Mai tua o te fakamaseiga tenā i te 70 tausaga, i te 537 T.L.M., ne toe ‵foki atu i ei a te ‵toega o te kau Iutaia ki Ielusalema. (Ielemia 25:11; Tanielu 9: 1, 2) Ne toe faite ne latou a te fatafaitaulaga i te koga telā ne tu i ei a te faletapu i te Mauga ko Molia kae ne kamata o ofo atu ne latou olotou taulaga. Ne faite a te fakavae o te faletapu i te lua tausaga mai tua ifo o te lotou fokiatuga. Ko tafaga la te fakafiafia loto te vaitaimi tenā! Ne fai mai a Esela, penei: “I te kamataga o fakatakato a te fakavae o te Faletapu ne te kau galue, ka ko faitaulaga kola e pei mai ki olotou gatu loa e tu mai i olotou tulaga mo pu i olotou lima, ka ko te kau sa Levi i te kaukaiga o Asafo e tu foki i kona mo olotou sumepalo. Ne vikia ne latou te Aliki e pela eiloa mo fakatonuga i aso o te Tupu ko Tavita. Ne usu ne latou te vikiga o te Aliki, kae fakafokifoki ne latou a te tali o te pese a latou penei: ‘A te Aliki e aga‵lei, ka ko tena alofa [“kaimalie,” NW] mō Isalaelu e se gata mai.’ ”—Esela 3:1-11.
10 Ne ‵sae aka foki a tavaega tai ‵pau e uiga ki te aga‵lei o Ieova i nisi salamo. E aofia i ei ko te Salamo e 118, telā ne usu ne te kau Isalaelu ke fakaoti ki ei a te ‵kaiga o te Paseka. E kamata kae fakaoti a te salamo tenā ki pati konei: “Fakafetai atu koutou ki te Aliki me aga‵lei, a tena alofa [“kaimalie,” NW] foki e se gata mai.” (Salamo 118:1, 29) E se taumate konei eiloa a toe pati o tavaega kolā ne usu fakatasi ne Iesu Keliso mo ana apositolo fakamaoni i te po mai mua o tena mate i te 33 T.A.—Mataio 26:30.
“Fakaasi Tonu Mai Aka te Mainaga o Koe ke Matea ne Au”
11 Ne sae muamua mai a te fetaui ‵lei o te aga‵lei o Ieova mo tena alofa kaimalie mai mua o taimi o Esela. Mai tua malie ifo o te taimi ne tapuaki atu ei a te kau Isalaelu ki te pulumakau aulo i te koga lavaki mo te fakaseaiga foki o tino fai mea ‵se, ne fakamolemole atu a Mose ki a Ieova: “Fakaasi tonu mai aka te mainaga o koe ke matea ne au.” Ona ko te iloaga me e se mafai ne Mose o kilo atu ki Ana foliga kae ola, ne fai atu penei a Ieova: “Ka fakaasi atu ne au ki ou mua a toku aga‵lei kātoa.”—Esoto 33:13-20.
12 Tela la, ne fakaasi atu i ei ne Ieova a tena aga‵lei i mua o mata o Mose i te suā aso i te Mauga o Sinai. I te taimi eiloa tenā ne maua ne Mose se tamā ata fua o te ‵mana o te Atua kae lagona ne ia te folafolaga tenei: “Ko au ko te Aliki, ko te Atua tela e fonu i te alofa mo te kaimalie, e tuai o ita kae lasi tena alofa mo tena fakamaoni. E tausi ne au taku feagaiga i afe o tupulaga, e fakamagalo fua ne au agasala mo amioga masei katoa; kae e fakasala eiloa ne au a olotou tama mo tama a olotou tama, ke oko eiloa ki te tolu mo te fa o tupulaga ona ko agasala a olotou matua.” (Esoto 34:6, 7) E fakaasi mai ne pati konei me e fetaui eiloa a te aga‵lei o Ieova mo tena alofa kaimalie mo nisi uiga totino o ia. A te mafaufau ‵mafa ki mea konei ka fesoasoani mai ei ke fakaasi atu ne tatou a te aga‵lei. Ke na onoono muamua tatou ki te uiga o te Atua telā ne sae fakalua mai i te folafolaga fakaofoofogia tenei e uiga ki tena aga‵lei.
“Te Atua . . . e Lasi Tena Alofa”
13 “Ko au [ko Ieova], ko te Atua e lasi tena alofa [“kaimalie,” NW] . . . , e tausi ne au taku feagaiga i te afe o tupulaga.” A te pati Epelu telā e ‵fuli ki te “alofa kaimalie” e fakauiga foki ki te “alofa fakamaoni.” A te alofa ko te uiga fua e tasi telā ne sae fakalua mai i te folafolaga a te Atua ki a Mose. E pefea te fetaui ‵lei, ona ko te uiga tu ‵kese o Ieova ko tena alofa! (1 Ioane 4:8) A te tugāpati lauiloa telā e ‵viki atu ei ki a Ieova, penei: Me i a ia e “aga‵lei, a tena alofa [“kaimalie,” NW] se-gata-mai” e faka‵mafa mai ei tena uiga tāua tenā.
14 A te fakaasiga e tasi o te aga‵lei o Ieova me ko ‘fonu a ia i te alofa kaimalie.’ A te mea tenei ko te fakamaoniga e tasi o tena atafai ki ana tavini tukugina atu kae fakamaoni. (1 Petelu 5: 6, 7) E molimau atu a Molimau a Ieova ki tena ‘alofa kaimalie’ ki tino kolā e a‵lofa kae tavini atu ki a ia. (Esoto 20:6) Ne fakagata ne Ieova tena alofa kaimalie, io me ko tena alofa fakamaoni ki te fenua o Isalaelu me ne ‵teke atu latou ki tena Tama. Kae ka tumau eiloa ki te se-gata-mai a te aga‵lei mo te alofa fakamaoni o te Atua ki Kelisiano fakamaoni i fenua katoa.—Ioane 3:36.
Ieova—e Alofa Fakamagalo Kae e Uiga Kaimalie
15 Ne kamata mai penei a pati i te folafolaga telā ne lagona ne Mose i te Mauga o Sinai: “Ko au ko te Aliki, ko te Atua tela e fonu i te alofa [“fakamagalo,” NW] mo te [“uiga,” NW] kaimalie.” A te pati Epelu telā e ‵fuli ki te “alofa fakamagalo” e mafai o fakauiga ki “gakau” kae e tai pili foki tena fakauigaga ki te pati ko te “moegātama.” Tela la, e aofia i te pati ko te alofa fakamagalo a lagonaga loto alofa i loto o te tino. Kae e uke atu a mea e aofia i te alofa fakamagalo i lō te manatu aka me e fakaalofa se tino. E fakagasue aka i ei tatou ke fai ne tatou a mea kolā ka fesoasoani atu ki logo‵maega e fepaki mo nisi tino. E pelā mo toeaina Kelisiano a‵lofa e lavea ne latou a te manakoga ke fakaasi atu te a‵lofa fakamagalo ki olotou taina tali‵tonu, ‘mai te faiga o galuega a‵lofa mo te loto fiafia’ māfai e mafai.—Loma 12:8; Iakopo 2: 13; Iuta 22, 23.
16 E fakaasi mai foki ne Ieova tena aga‵lei mai tena uiga kaimalie. A te tino uiga kaimalie e “laveagofie ona ko tena atafai ki nisi tino” kae e fakaasi atu foki ne ia ‘a te alofa ki tino kolā e se taulia.’ A Ieova ko te ‵toe fakaakoakoga ‵lei eiloa o te uiga kaimalie i te fakafesagai atu ki ana tavini fakamaoni. Kae ona ko te uiga kaimalie o te Atua, ne fakaaogā ne ia a agelu ke fakamalosi aka ei a te pelofeta matua ko Tanielu kae ne fakailoa atu foki me ka oko atu ki te taupou ko Malia se tauliaga ke fanau mai ne ia a Iesu. (Tanielu 10:19; Luka 1:26-38) E pelā me ne tino o Ieova, e loto fakafetai tatou ona ko tena uiga kaimalie ke tuku mai a mea gali i loto i te Tusi Tapu. E tavae ne tatou a ia mo te fakaasimaiga ne ia o tena aga‵lei kae e taumafai tatou ke fakaasi atu foki te uiga kaimalie i ‵tou faifaiga ki nisi tino. Kafai e fakamalosi atu ne latou kolā e ma‵losi i te feitu faka-te-agaga se taina talitonu “i te agaga o te loto malalo,” e taumafai latou ke fai a te mea tenā i te uiga filemu mo te uiga kaimalie.—Kalatia 6:1.
Se Atua e Tuai o Ita
17 “Te Atua . . . e tuai o ita.” E faka‵mafa mai ne pati konei kae fakaasi mai foki i ei a te suā fakaasimaiga o te aga‵lei o Ieova. E kufaki ne Ieova a mea ‵se kae tuku mai ne ia a te avanoaga ke manumalo tatou i ‵tou vāivāiga kae ke gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga. (Epelu 5:12–6:3; Iakopo 5:14, 15) E aogā foki a te loto kufaki o te Atua ki a latou kolā e seki fai mo fai ne ana tino tapuaki. Koi maua eiloa ne latou a te avanoaga ke ‵saga tonu atu ki te fekau o te Malo kae ke sala‵mō. (Loma 2:4) E ui eiloa e loto kufaki a Ieova, kae i nisi taimi e fai ne tena aga‵lei ke fakaasi mai ei ne ia a tena kaitaua, e pelā mo te taimi ne tapuaki atu ei a te kau Isalaelu ki te pulumakau aulo i te Mauga o Sinai. Ko pili mai fua te taimi ka fakaasi faka‵sau mai ei a te kaitaua o te Atua i te taimi ka fakagata i ei ne ia a te fakanofonofoga masei a Satani.—Esekielu 38:19, 21-23.
18 “A Ieova se Atua tela e . . . lasi . . . tena fakamaoni.” E ‵kese ‵ki a Ieova mai takitaki o tino i aso nei kolā e folafola atu ne latou olotou fuafuaga lasi ‵ki kae e se mafai ne latou o fakataunu! E ‵kese mai ei, e tali‵tonu a tino tapuaki a Ieova me e ‵tonu a mea katoa kolā e fakaasi mai i loto i tena Muna fakaosofia. Ona ko te mea e fonu a te Atua i te fakamaoni, e tali‵tonu faeloa tatou ki ana folafolaga. Mai i tena aga‵lei, e tali mai faeloa te ‵tou Tamana faka-te-lagi ki ‵tou talo mai te tukumaiga ne ia a munatonu faka-te-agaga.—Salamo 43:3; 65:2.
19 “A Ieova se Atua . . . e fakamagalo ne [ia] agasala mo amioga masei katoa.” Ona ko tena aga‵lei, e toka faeloa a Ieova o fakamagalo a tino agasala kolā e sala‵mō. E seai se fakalotolotolua me e loto fakafetai faeloa tatou me ko oti ne fai ne te ‵tou Tamana alofa faka-te-lagi a fakatokaga ke fakamagalo i ei a ‵tou agasala e auala i te taulaga a Iesu. (1 Ioane 2:1, 2) E tonu, e fia‵fia eiloa tatou, me ko so se tino telā e fakaasi te fakatuanaki ki te togiola ka maua eiloa ne ia se va ‵lei mo Ieova, mo te fakamoemoega ke maua foki ne ia te ola-se-gata-mai i te lalolagi fou. Ko tafaga la te ‵tu ‵kese o manatu konei ke tavae atu ki a Ieova ona ko te fakaasimaiga ne ia o tena aga‵lei ki tino!—2 Petelu 3:13.
20 “Kae e fakasala eiloa ne [Ieova] a olotou tama.” Tenei foki eiloa te suā pogai e tasi ke viki atu i ei ki a Ieova ona ko tena aga‵lei. Kaia? Me e aofia te mea tāua e tasi i te aga‵lei a te sē talia o so se mea masei. E se gata i ei, “kafai e foki mai te Aliki ko Iesu mai te lagi mo ana agelu ‵malu” ka oko atu ki “a latou kola e se iloa ne latou a te Atua, mo latou foki kola e se faka‵logo ki te Tala ‵Lei” a te taui ma sui. Ka “puapuagatia latou i te fakasalaga se gata mai.” (2 Tesalonia 1:6-9) A tino tapuaki a Ieova kolā ka ‵sao ka mafai o fia‵fia e aunoa mo ne fakalavelave mai tino sē amioatua, kolā e “e ita ki te ‵lei.”—2 Timoteo 3:1-3.
Ke Fakaakoako Atu ki te Aga‵lei o Ieova
21 E seai se fakalotolotolua me uke ‵ki a pogai e ‵tau ei o tuku atu ne tatou a tavaega mo te loto fakafetai ki a Ieova mo tena aga‵lei. E pelā me ne ana tavini, e ‵tau mo tatou o fai a te ‵toe mea e mafai ke fakaasi atu i ei a te uiga tenei, i ne? Ao, me ne fakamalosi mai ne te apositolo ko Paulo a taina Kelisiano, penei: “Ona ko koutou ko fanau atafai a te Atua, e ‵tau ke pela koutou mo ia.” (Efeso 5:1) E fakaasi faeloa mai ne te ‵tou Tamana faka-te-lagi a te aga‵lei, kae e ‵tau foki mo tatou o fai penā.
22 Kafai e tuku katoatoa atu ne tatou a tatou eiloa mo te loto kātoa ki a Ieova, e mautinoa eiloa me ka ma‵nako eiloa tatou ke fakaakoako atu ki tena aga‵lei. Ona ko tatou ne fanau a te tagata agasala ko Atamu, e sē faigofie faeloa ke fai ne tatou a mea kolā e ‵lei. I te suā mataupu ka onoono tatou ki te pogai e mafai ei ne tatou o fakaasi atu a te aga‵lei. Ka onoono foki tatou ki nisi auala aka kolā e mafai ei ne tatou o fakaakoako atu ki a Ieova—te ‵toe fakaakoakoga sili o te fakaasiatuga o te aga‵lei.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te aga‵lei?
• Ne a fakamatalaga faka-te-Tusi Tapu kolā e fakaasi mai ei a te aga‵lei o te Atua?
• Ne a nisi fakaasiga o te aga‵lei o te Atua?
• Kaia e ‵tau ei o fakaakoako tatou ki te fakaakoakoga a Ieova e uiga ki tena aga‵lei?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Se a te mea e fakamalosi mai ki a tatou ke ‵viki atu ei ki a Ieova ona ko tena aga‵lei?
2. E fakamatala mai pefea ne koe a te uiga o te aga‵lei?
3. Se a te mea e fakaasi mai ne te Kenese 2:16, 17 e uiga ki te tulaga o te aga‵lei?
4. Se a te mea ne fai ne te Atua mō tino talu mai te taimi ne agasala ei a Atamu?
5. E tiga eiloa ko maua ne tatou a mafaufauga sē ‵lei, kaia e mafai ei ne tatou o fakaasi atu a te aga‵lei?
6. Mai tua ifo o te aumaiga ne te Tupu ko Tavita a te pusa o te feagaiga ki Ielusalema, ne a pati ne aofia i te pese a te kau Levi telā ne usu atu?
7. Se a te mea ne tupu mai tua o te avatuga o te Pusa ki loto i te Potu Tafasili i te Tapu kae mai tua foki o te talo o te fakaulufalega telā ne fai ne Solomona?
8, 9. (a) E ui eiloa ne tavae atu a te kau Isalaelu ki a Ieova ona ko tena aga‵lei, se a te auala telā ne tau‵tali fakamuli atu latou ki ei? (e) E auala i a Ielemia se a te mea telā ne ‵valo mai e uiga ki Ielusalema, kae ne fakataunu pefea te mea tenā?
10. Ne a pati tāua kolā ne kamata kae fakaoti ki ei a te Salamo e 118?
11, 12. I te taimi ne lavea ei ne Mose se ata foliki fua o te ‵mana o te Atua, se a te folafolaga ne lagona ne ia?
13. I te folafolaga e uiga ki te aga‵lei o te Atua, se a te uiga telā ne sae fakalua mai ei, kae kaia e fetaui ‵tonu ei a te faiga tenā?
14. Ko oi a tino e maua ne latou a fakamanuiaga ona ko te aga‵lei mo te alofa kaimalie o te Atua?
15. (a) Ne kamata mai pefea a te folafolaga telā ne lagona ne Mose i te Mauga ko Sinai? (e) Se a te mea e aofia i te alofa fakamagalo?
16. Kaia e mafai ei o fai atu tatou me i te Atua e uiga kaimalie?
17. Kaia e loto fakafetai ei tatou me e “tuai o ita” a te Atua?
18. E ‵kese pefea te fakamaoni o Ieova mo takitaki i aso nei?
19. Se a te fakaasiga tu ‵kese o te aga‵lei o Ieova ne fai ki tino agasala kolā e sala‵mō?
20. Ne a fakamaoniga e fakaasi mai ki a tatou me e se talia ne te Atua a amioga ma‵sei?
21. Kaia e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou a te aga‵lei?
22. Ne a mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te suā mataupu?
[Ata i te itulau e 10]
Ne fakasala ne Ieova ana tino i aso mua me ne seki ola latou e ‵tusa mo olotou pati tavae
[Ata i te itulau e 10]
Ne foki atu a te ‵toega o tino fakamaoni ki Ielusalema
[Ata i te itulau e 11]
Ne lagona ne Mose se folafolaga gali e uiga ki te aga‵lei o te Atua
[Ata i te itulau e 13]
E lavea ne tatou a te aga‵lei o Ieova i ana pati kolā e fai mai ki a tatou i te Tusi Tapu