E Tapuaki Atu a Kelisiano i te Agaga mo te Munatonu
“A te Atua ko te Agaga eiloa, ko tino kola e tapuaki ki a ia, e ‵tau o tapuaki i te agaga mo te munatonu.”—IOANE 4:24, NW.
NE FAKAASI faka‵lei mai ne te tama fagasele e tokotasi a Ieova, ko Iesu Keliso, a te tapuakiga telā e fakafiafia atu ki tena Tamana faka-te-lagi. I te talaiatuga ke fakamalosi atu ki te fafine Samalia i te vaikeli i tafa o te fa‵kai ko Sukala, ne fai atu a Iesu, penei: “A koutou e tapuaki mo te se iloa, ka ko matou e tapuaki mo te iloa, i te fakaolataga ne alatu mai i tino Iutaia. Ko oko nei ki te taimi, ka oko foki eiloa ki ei. Tela la, ko latou kola e tapuaki fakamaoni, ka tapuaki ki te Tamana i te agaga mo te munatonu. Ko vaega tino penei e manako ki ei te Atua ke tapuaki atu ki a ia. A te Atua ko te Agaga eiloa, ko tino kola e tapuaki ki a ia, e tapuaki i te agaga mo te munatonu.” (Ioane 4:22-24, NW) Se a te mea e fakaasi mai ne pati konei?
2 Ne ‵se a talitonuga faka-te-lotu a te kau Samalia. Ne talia fua ne latou a tusi muamua e lima o te Tusi Tapu e pelā me ne tusi mai te Atua, kae mai te lotou ‵fuliga eiloa. Ne taku ne latou a tusi konā e pelā me ko te Penitatiuka Samalia. Ne seki iloa ‵lei ne te kau Samalia a te Atua, kae ne tuku atu ki te kau Iutaia a te iloaga e uiga ki te Tusi Tapu. (Loma 3:1, 2) Ne mafai ei o maua ne tino Iutaia fakamaoni e pelā foki mo nisi tino a te taliaga a Ieova. Kae se a te mea e ‵tau o fai ne latou?
3 Se a te mea ne ‵tau o fai ne tino Iutaia, Samalia mo nisi tino i aso mua ke fakafiafia atu ki a Ieova? Ne ‵tau o tapuaki atu latou “i te agaga mo te munatonu.” Kae e ‵tau foki o fai tatou penā. E tiga eiloa e ‵tau o tavini atu tatou ki te Atua i te agaga io me ko te loto finafinau, telā e māfua mai i te alofa mo te fakamaoni, a te tapuaki atu ki te Atua i te agaga e manakogina malosi i ei ke maua ne tatou tena agaga tapu kae ke talia foki ke takitaki ne ia tatou. E auala i te faiga o sukesukega mo te tautali ki te Muna a te Atua, e ‵tau o fakafetaui aka ‵tou mafaufau ki te takitakiga a te agaga o te Atua. (1 Kolinito 2:8-12) E ‵tau o tapuaki atu ki a Ieova i te munatonu, ko te mea ke talia ei ne ia ‵tou tapuakiga. E ‵tau o fetaui ‵lei mo mea kolā e fakaasi mai i te Muna a te Atua ko te Tusi Tapu, e uiga ki a ia mo ana fuafuaga.
E Mafai o Maua te Munatonu
4 Ko oti ne fakaiku aka ne nisi tino ‵poto i akoakoga faka-te-lalolagi me e se mafai o maua ne tāgata te munatonu. A te ‵tonuga loa, ne tusi mai a te tino tusitala ko Alf Ahlberg mai Suiteni, penei: “E se mafai o maua a tali ‵tonu ki fesili e uiga ki manatu o tino ‵poto i akoakoga faka-te-lalolagi.” E mata, e tonu te manatu o nisi tino me e se ‵tau o ‵pau a te munatonu ki tino katoa? Ne seki mafaufau penā a Iesu Keliso.
5 Ke fakaataata i ‵tou mafaufau me ko ‵kilo atu nei tatou ki te mea tenei: Ko te kamataga o te tausaga i te 33 T.A., kae ko tu atu a Iesu i mua o te Kovana Loma ko Ponitio Pilato. E fai atu a Iesu ki a Pilato, penei: “Tena te mea ne fanau mai ei au, kae vau foki ei au ki te lalolagi nei, ke molimau au ki te munatonu.” Ne fesili atu a Pilato, penei: “Se a te munatonu?” Kae ne seki faka‵tali a ia ki se tali mai i a Iesu.—Ioane 18:36-38.
6 Ne fakamatala mai a te “munatonu” e pelā me ko “te tuku fakatasiga o mea ‵tonu, mea ne ‵tupu mo fakamatalaga ‵tonu.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) E mata, ne molimau atu fua a Iesu ki te munatonu e uiga ki mea masani kolā ne ‵tupu i te olaga? Ikai. E isi loa se munatonu fakapito ne fakauiga a ia ki ei. Ne fakatonu atu a ia ki ana soko ke folafola atu a te munatonu, i ana pati konei: “Ke fai a tino i ei mo oku soko; papatiso foki latou i te igoa o te Tamana, te Tama mo te Agaga Tapu. Akoako atu foki latou ke faka‵logo ki mea katoa kola ne fakatonu atu ne au ki a koutou.” (Mataio 28:19, 20) A koi tuai o oko atu ki te gataga o te olaga masei tenei, e ‵tau o folafola atu ne soko ‵tonu o Iesu a te munatonu e uiga ki “te tala ‵lei” ki te lalolagi kātoa. (Kalatia 2:14) Ka fai te mea tenei ke fakataunu i ei a pati a Iesu, penei: “A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo, e fakamatala atu ki te lalolagi katoa, mo fai te molimau ki tino katoa; ko oko mai ei te gataga.” (Mataio 24:14) Tela la, se mea tāua ke iloa ne tatou a tino kolā e akoako atu ne latou a te munatonu ki fenua katoa e auala i te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo.
Te Auala ke Tau‵loto ei Tatou ki te Munatonu
7 A Ieova ko te Mafuaga o te munatonu faka-te-agaga. A te ‵tonuga loa, ne taku ne te faisalamo ko Tavita a Ieova e pelā me ko ‘te Atua o te munatonu.’ (Salamo 31:5; 43:3) Ne iloa ne Iesu me e ‵tonu a pati a tena Tamana, kae ne folafola mai foki a ia, penei: “Ko oti ne tusi ne Pelofeta penei: ‘Ka akoako latou katoa ne te Atua.’ Tela la, ko tino katoa e faka‵logo ki te Tamana kae tauloto mai i a ia, ka o‵mai latou ki a au.” (Ioane 6:45; 17:17; Isaia 54:13) Tenā la, e fakaasi faka‵lei mai ei me i tino kolā e ‵sala ki te munatonu e ‵tau o akoako ne Ieova, te ‵Toe Faiakoga Sili. (Isaia 30:20, 21) A tino kolā e fia maua ne latou te munatonu e ‵tau o ‘tauloto e uiga ki te Atua.’ (Faataoto 2:5) Kae ko oti ne akoako io me ne fakaasi atu ne Ieova mo te alofa a te munatonu i auala kese‵kese.
8 E auala i te kau agelu, ne tuku atu ei ne te Atua a te Tulafono ki te kau Isalaelu. (Kalatia 3:19) Ne fai atu foki ana folafolaga e auala i moemiti ki toeaina ma‵tua ko Apelaamo mo Iakopo. (Kenese 15:12-16; 28:10-19) Ne faipati mai foki a te Atua mai te lagi i te taimi ne papatiso i ei a Iesu, kae ne lagona atu ana pati ‵gali konei i te lalolagi: “Tenei eiloa taku Tama fagasele e fiafia au ki ei.” (Mataio 3:17) E ‵tau o loto fia‵fia foki tatou me ne fakaasi mai ne te Atua a te munatonu e auala i tino kolā ne fakaaogā ne ia ke tusi te Tusi Tapu. (2 Timoteo 3:16, 17) Kafai e tau‵loto tatou ki te Muna a te Atua, ka mafai ei o maua ne tatou a “te fakatuanaki ki te mea tonu.”—2 Tesalonia 2:13.
Te Munatonu mo te Tama a te Atua
9 Kae sili atu i ei, ne fakaaogā ne te Atua tena Tama, ko Iesu Keliso ke fakaasi mai ne ia a te munatonu ki tino. (Epelu 1:1-3) A te ‵tonuga loa, e seai eiloa se tagata ne ‵pau tena faipati e uiga ki te munatonu e pelā mo Iesu. (Ioane 7:46) Ke oko foki loa ki te taimi ne fanaka ei a ia ki te lagi, ne fakaasi atu ne ia te munatonu ki tena Tamana. E pelā mo te apositolo ko Ioane ne tuku atu ki a ia “a mea kolā ne fakaasi ne Iesu Keliso. Ne tuku atu ki a ia a mea konei ne te Atua, ko te mea ke fakaasi ne ia ki tavini a te Atua a mea ka ‵tupu fakavave i se taimi pili mai.”—Fakaasiga 1:1-3.
10 Ne fai atu a Iesu ki a Ponitio Pilato me ne vau a ia ki te lalolagi o molimau atu ki te munatonu. I te faiga o tena taviniga, ne fakaasi atu ne Iesu me ne aofia i te munatonu tenā a te faka‵malūga o te pulega a Ieova e auala i te Malo o te Atua mo te faiga o Keliso e pelā me ko te Tupu. Kae e uke atu a mea ne fai ne Iesu i te molimau atu ki te munatonu i lō te talai mo te akoako atu fua. Ne fakamaoni aka ne Iesu a te tonu o te munatonu tenā mai te fakataunuga ne ia. E ‵tusa mo te mea tenā, ne tusi mai a te apositolo ko Paulo, penei: “Ke seai se tino e fakamasino atu ki a koutou i feitu e uiga ki meakai mo meainu, io me ko te feitu ki aso fakamanatu, mo aso fiafia o te masina sae io me ko te Sapati. A mea nei ne ata fua o mea ka oko mai, ka ko te mea tonu ko Keliso.”—Kolose 2:16, 17.
11 A te auala e tasi ne fakamaoni aka ei a te ‵tonu o te munatonu tenā ko te fanaumaiga a Iesu i Peteleema telā ne ‵valo mai. (Mika 5:2; Luka 2: 4-11) A te suā auala ne fakamaoni aka ei te ‵tonu o te munatonu ko te taimi ne fakataunu ei a te valoaga a Tanielu e uiga ki te saemaiga o te Mesia i te fakaotiga o te 69 ‘vaiaso o tausaga.’ Ne taunu a te mea tenā i te taimi ne ofo atu ei ne Iesu a ia eiloa ki te Atua e auala i tena papatisoga kae ne fakaeke foki ki te agaga tapu i te 29 T.A. (Tanielu 9:25; Luka 3:1, 21, 22) A te galuega tāua a Iesu e pelā me se tino talai o te Malo ne fai foki mo fai se fakamaoniga ki te ‵tonu o te munatonu. (Isaia 9:1, 2, 6, 7; 61:1, 2; Mataio 4:13-17; Luka 4:18-21) Ne fai foki tena mate mo tena toetuga mo fai se fakamaoniga ki te ‵tonu o te munatonu.—Salamo 16:8-11; Isaia 53:5, 8, 11, 12; Mataio 20:28; Ioane 1:29; Galuega 2:25-31.
12 Ona ko te mea ne fakavae a te munatonu ki a Iesu Keliso, ne fai mai a ia, penei: “Ko au te auala, te munatonu mo te ola. E seai se tino e fanatu ki te Tamana manafai e se alatu mai i a au.” (Ioane 14:6) E fakasaolotogina a tino i te feitu faka-te-agaga māfai ko fakagalue aka ne latou “te munatonu” kae talia foki te tulaga o Iesu i fuafuaga a te Atua. (Ioane 8:32-36; 18:37) Kafai e talia ne tino ‵lei a te munatonu kae tau‵tali atu mo te fakatuanaki ki a Keliso, ka maua ne latou a te ola-se-gata-mai.—Ioane 10:24-28.
13 A muna ‵tonu katoa kolā ne tuku mai ne Iesu mo ana soko kolā ne fakatonu ne te Atua ko te fakavae o talitonuga o Kelisiano katoa. A tino kolā ne “talia ne latou te muna” ne “tumau i te mea tonu.” (Galuega 6:7; 3 Ioane 3, 4) Tela la, ko oi a tino e sa‵sale atu i te munatonu i aso nei? Ko oi a tino e akoako atu ne latou a te munatonu ki fenua katoa? Ke tali aka a fesili konei, ke mafaufau faka‵lei tatou ki Kelisiano i aso mua kae iloilo faka‵lei aka a te munatonu i te Tusi Tapu e uiga ki olotou (1) talitonuga, (2) te auala e tapuaki atu ei latou, mo te (3) faifaiga totino.
Te Munatonu mo Talitonuga
14 Ne tāua ‵ki a te Muna tusia a te Atua ki Kelisiano i aso mua. (Ioane 17:17) Tenā eiloa te fakavae mō olotou talitonuga mo faifaiga. Ne fai mai a Clement mai Alexandria telā ne ola i te lua mo te tolu o senitenali, penei: “A tino kolā e taumafai malosi ke maua te munatonu ka se gata eiloa te lotou suke‵suke ki ei, seiloga ko maua ne latou a fakamaoniga e uiga ki te munatonu mai loto i te Tusi Tapu.”
15 E pelā mo Kelisiano i aso mua, e fakatāua foki ne Molimau a Ieova a te Tusi Tapu. E tali‵tonu latou me “i Tusitusiga Tapu katoa ne aumai mai te Atua, kae aoga ki te akoakoga o te mea tonu.” (2 Timoteo 3:16) Tela la, ke na onoono aka tatou ki nisi talitonuga o Kelisiano i aso mua kae faka‵tusa ki mea kolā ne tauloto ne Molimau a Ieova i aso nei ona ko te fakaaogāga ne latou a te Tusi Tapu e pelā me ko te fakavae o olotou akoakoga.
Te Munatonu e Uiga ki te Agaga
16 Ona ko te lotou tali‵tonu katoatoa ki mea e fakaasi mai i te Tusi Tapu, ne akoako atu ne Kelisiano i aso mua a te munatonu e uiga ki te agaga. E iloa ne latou me i te agaga e se se mea i loto i te tino telā e tumau i te ola māfai ko mate se tino kae ko te malosi ola telā e fakaolaola ne ia a te foitino kae seai sena mea e mafai o fai māfai ko mavae keatea mo te foitino. (Iakopo 2:26) E iloa foki ne latou me ‘e seai se mea a tino mate e iloa.’—Failauga 9:5, 10.
17 Ne tali‵tonu katoatoa a soko o Iesu i aso mua me ka toe faka‵tu aka ne te Atua a tino ‵mate ki te ola. Ne fakamatala faka‵lei mai ne Paulo a te talitonuga tenei, i ana pati konei: “E pau faeloa omotou fakamoemoega ki te Atua mo latou, me i tino ‵lei mo tino se ‵lei, ka faka‵tu katoa mai te mate.” (Galuega 24:15) Fakamuli ifo ne tusi mai a Minucius Felix, telā ne fai mai i a ia se Kelisiano, penei: “Ko oi te tino valea e mafai o talitonu me e se mafai o toe fakaola a tino ‵mate ne te Atua telā ne faite ne ia latou?” E pelā mo Kelisiano i aso mua, e taofi ‵mau eiloa a Molimau a Ieova ki te munatonu i te Tusi Tapu e uiga ki te agaga o te tino, te ‵mate mo te ‵toetuga. Ke mafau‵fau nei tatou ki fakamatalaga e uiga ki te Atua mo Keliso.
Te Munatonu mo te Tolutasi
18 Ne seki ‵kilo a Kelisiano mua ki te Atua, Keliso mo te agaga tapu e pelā me se Tolutasi. E fai mai a te Encyclopædia Britannica, penei: “E se maua a te pati Tolutasi io me se fakamatalaga tonu e uiga ki ei i te Feagaiga Fou, io me ne taumafai a Iesu mo ana soko o ‵teke atu ki te Shema [se ‵talo i te ‵gana Epelu] i te Feagaiga Mua telā ne fai mai penei: ‘Tino Isalaelu: A te Aliki te Atua ko te Atua fua e tokotasi’ (Teu. 6:4).” Ne seki tapuaki atu foki a Kelisiano ki te atua tolutasi a te kau Loma io me ko nisi atua aka. Ne talia katoatoa ne latou a pati a Iesu me i a Ieova ko te Atua tokotasi fua telā e ‵tau o tapuaki atu ki ei. (Mataio 4:10) E se gata i ei, ne tali‵tonu foki latou ki pati a Keliso, penei: “Me sili toku Tamana i a au.” (Ioane 14:28) E ‵pau eiloa a te talitonuga a Molimau a Ieova i aso nei.
19 Ne maina ‵lei a soko o Iesu i te ‵kese o te Atua, Keliso mo te agaga tapu. A te ‵tonuga loa, ne papatiso ne latou a soko i (1) te igoa o te Tamana, (2) te igoa o te Tama, mo (3) te igoa o te agaga tapu, kae se ko te igoa o te Tolutasi. E akoako atu foki ne Molimau a Ieova a te munatonu i te Tusi Tapu kae fakaasi atu i ei me e ‵kese foki a te Atua, tena Tama, mo te agaga tapu.—Mataio 28:19.
Te Munatonu mo te Papatisoga
20 Ne fakatonu ne Iesu ana soko ke olo o fai a soko mai te akoako atu o te munatonu ki tino. Ko te mea ke toka latou mō te papatisoga, e ‵tau o maua ne latou a akoakoga fakavae mai te Tusi Tapu. E ‵tau o talia ne latou a tulaga mo pulega o te Tamana mo tena Tama, ko Iesu Keliso. (Ioane 3:16) E ‵tau foki mo tino kolā e fia papatiso o malamalama me i te agaga tapu e se se tino kae ko te malosi galue o te Atua.—Kenese 1:2.
21 Ne papatiso fua ne Kelisiano mua a tino kolā ne akoako faka‵lei, ko oti ne salamo kae tuku katoatoa atu a latou eiloa ke fai te loto o te Atua. Ko leva ne iloa ne tino Iuta mo tino kolā fatoā ‵fuli mai fenua fakaatea a tusitusiga Epelu i te taimi ne maopoopo ei latou i Ielusalema i te Penitekoso i te 33 T.A. I te taimi ne lagona ei ne tino a te apositolo ko Petelu e faipati atu e uiga ki a Iesu te Mesia, e ‵tusa mo te 3,000 o tino ne “talitonu ki tena lauga” kae “papatiso ei latou.”—Galuega 2:41; 3:19–4:4; 10:34-38.
22 A te papatisoga faka-Kelisiano e fai fua mō tino tali‵tonu. Ne talia ne tino Samalia a te munatonu, kae “ko Filipo ne folafola fua ne ia a te Tala ‵Lei o te Malo o te Atua mo te igoa o Iesu Keliso, kae ne talitonu foki a tino ki a ia. Ne papatiso katoa latou, tagata mo fafine.” (Galuega 8:12) Ne talitonu katoatoa te eunuka Aitiope telā ne ‵fuli, ki te iloaga e uiga ki a Ieova, kae ne talia muamua ne ia a fakamatalaga a Filipo ki te fakataunuga o te valoaga e uiga ki te Mesia kae ne papatiso ei a ia. (Galuega 8:34-36) Fakamuli ifo, ne fakamatala atu ne Petelu ki a Konelio mo tino mai nisi fenua me i “so se tino o so se fenua e mataku ki te Atua, kae amiotonu foki, e talia faeloa a ia ne te Atua” kae ko so se tino telā e fakatuanaki ki a Iesu Keliso ka fakamagalogina ana agasala. (Galuega 10:35, 43; 11:18) E fetaui ‵lei a mea katoa konei mo te fakatonuga a Iesu ke ‘fai a soko kae ke akoako atu foki ke faka‵logo ki mea katoa kolā ne fakatonu atu ne ia ke fai.’ (Mataio 28:19, 20; Galuega 1:8) E ‵pau eiloa te tulaga o Molimau a Ieova me e talia ne latou a te tino ke papatiso māfai ko iloa ne ia a akoakoga fakavae i te Tusi Tapu kae ko oti foki ne tuku katoatoa atu a ia ki te Atua.
23 A te ufi katoatoa ki te vai ko te auala tonu ke papatiso ei a tino tali‵tonu. I te otiga o te papatisoga a Iesu i te vaitafe ko te Iolitana, ne ‘fanake a ia mai te vai.’ (Maleko 1:10) Ne papatiso a te Aitiope i te “vai.” Ne olo ifo ei a ia fakatasi mo Filipo “ki te vai” kae oti ne ‘ovake ei laua mai te vai.’ (Galuega 8:36-40) E fakatusa ne te Tusi Tapu a te papatisoga o se tino ki te tanuga o se tino mate kae fakaasi mai ei me e ‵tau o ufi katoatoa a te tino ki te vai.—Loma 6:4-6; Kolose 2:12.
24 E fai mai a te Oxford Companion to the Bible, penei: “A te fakamatalaga i te Feagaiga Fou e uiga ki te papatisoga e fakaasi mai ei me i te tino telā e papatiso, e ufi ki lalo i te vai.” E ‵tusa mo te fakamatalaga i te French work Larousse du XXe Siècle (Paris, 1928), e fai mai me “ne papatiso a Kelisiano muamua mai te ufi katoatoa ki lalo i so se koga telā e isi ne vai i ei.” Kae e fai mai foki a te tusi ko te After Jesus—The Triumph of Christianity, penei: “A koi tuai o papatiso se tino, e ‵tau o taku ‵tonu atu ne ia tena fakatuanaki, kae ‵soko atu ki ei ko te ufi katoatoa ki te vai e alatu i te igoa o Iesu.”
25 A manatu konei e uiga ki talitonuga o Kelisiano mua kolā ne fakavae ki te Tusi Tapu mo olotou faifaiga kolā ne fatoā taku mai i te mataupu tenei ne nāi fakaakoakoga fua. E isi foki ne nisi fakamatalaga o mea kolā e ‵pau ei a Kelisiano i aso mua mo Molimau a Ieova. Ka sau‵tala tatou i te suā mataupu ki auala kolā e mafai ei o iloa ne tatou a tino kolā e akoako atu ne latou a te munatonu.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te vaegā tapuakiga telā e talia ne te Atua?
• Ne fakamaoni aka pefea ne Iesu a te ‵tonu o te munatonu?
• Se a te munatonu e uiga ki te agaga mo te mate?
• E fai pefea a te papatisoga o Kelisiano, kae ne a mea e ‵tau o fai ne tino kolā e fia papatiso?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Se a te vaegā tapuakiga telā e fakafiafia atu ki te Atua?
2. Se a te mea ne fakavae ki ei te tapuakiga a te kau Samalia?
3. Se a te mea e manakogina ko te mea ke tapuaki atu tatou ki te Atua “i te agaga mo te munatonu”?
4. Se a te kilokiloga a nisi tino ki te munatonu?
5. Kaia ne fanau mai ei a Iesu ki te lalolagi?
6. (a) Ne fakamatala mai pefea ne se tikisionale e tasi a te “munatonu”? (e) Se a te fakatonuga ne tuku atu ne Iesu ki ana soko?
7. E fakamaoni aka pefea ne koe me i a Ieova ko te Mafuaga o te munatonu?
8. I auala fea ne akoako kae fakaasi mai foki ei ne te Atua a te munatonu?
9. Ne fakaaogā pefea ne te Atua tena Tama ke fakaasi atu ei a te munatonu?
10, 11. (a) Ne a mea ne aofia i te munatonu telā ne talai atu ne Iesu? (e) Ne fakamaoni mai pefea ne Iesu a te ‵tonu o te munatonu?
12. Kaia ne mafai ei o fai mai a Iesu, penei, ‘Au ko te munatonu’?
13. Ne a vaega e tolu o te munatonu i te Tusi Tapu ka iloilo faka‵lei aka ne tatou?
14, 15. Se a tau faka‵tau e uiga ki te kilokiloga a Kelisiano i aso mua mo Molimau a Ieova ki te Tusi Tapu?
16. Se a te munatonu e uiga ki te agaga?
17. E fakamatala mai pefea ne koe a te fakamoemoega mō tino ‵mate?
18, 19. Kaia e mafai ei o fai atu me i te Tolutasi e se se akoakoga i te Tusi Tapu?
20. Se a te iloaga telā e ‵tau o maua ne tino kolā e fia papatiso?
21, 22. Kaia e talitonu ei koe me i te papatisoga e fai fua mō tino tali‵tonu?
23, 24. Se a te papatisoga tonu o Kelisiano?
25. Se a te mea ka tau‵loto ne tatou i te suā mataupu?
[Ata i te itulau e 14]
Ne fai atu a Iesu ki a Pilato, penei: ‘Au ne vau ki te lalolagi o molimau atu ki te munatonu’
[Ata i te itulau e 15]
E mafai o fakamatala mai ne koe te pogai ne fai atu ei a Iesu, penei: ‘Au ko te munatonu’?
[Ata i te itulau e 16]
Se a te munatonu e uiga ki te papatisoga o Kelisiano?