Fakamafanafanaga i Taimi Faiga‵ta
E SEAI lele eiloa se fakamafanafanaga e maua mai tala e uiga ki mea kolā e ‵tupu i aso nei. Ne tusi mai se tino e tokotasi, penei: “Ko oko eiloa i te fakafanoanoa o mea ‵tupu i aso nei, telā ko se mafai sāle ne tatou o fakaiku aka me e lava ‵tou loto ‵toa ke onoono ki tala o te lalolagi i te Televise i te ono i te afiafi io me ikai.” Ko ‵fonu te lalolagi i taua, faifaiga fakama‵taku, logo‵maega, amioga solitulafono, mo masaki—ko mea matagā kolā kāti ko pili o oko ‵tonu mai ki a tatou io me ko oti ne pokotia tatou i ei.
Ne ‵valo tonu mai eiloa ne te Tusi Tapu a te tulaga tenei. I te fakamatalamaiga e uiga ki ‵tou aso nei, ne fai mai a Iesu me ka ‵tupu a taua, famai, ogegā meakai, mo mafuie. (Luka 21:10, 11) Ne tusi mai foki a te apositolo ko Paulo e uiga ki tino kolā ka mata kaitaua, kaima‵nako, kae e ita foki ki te ‵lei i “taimi faiga‵ta.” Ne taku ne ia te vaitaimi tenā ki “aso fakaoti.”—2 Timoteo 3:1-5.
Tela la, i te fakamatalamaiga o fakanofonofoga i te lalolagi, e tai ‵pau a mea kolā e fakaasi mai i tala o te lalolagi mo mea kolā ne ‵valo mai ne te Tusi Tapu. Kae konā fua a mea e ‵pau ei. E fakaasi mai ne te Tusi Tapu se kilokiloga telā e se mafai o fakaasi mai ne tala o te lalolagi. E auala i te Muna a te Atua, e mafai ei o malama‵lama tatou i te pogai ko uke katoa ei penei a mea ma‵sei mo mea foki kolā ka ‵tupu i aso mai mua.
Te Kilokiloga a te Atua ki Amioga Ma‵sei
E fakamatala mai ne te Tusi Tapu a te kilokiloga a te Atua ki tulaga faiga‵ta i aso nei. E tiga eiloa ko leva ne ‵valo mai ne ia a fakalavelave konei, e se fiafia io me se talia foki ne ia ke ‵tupu a mea konā ki te se-gata-mai. Ne tusi mai te apositolo ko Ioane, penei: “Me i te Atua ko te alofa eiloa a ia.” (1 Ioane 4:8) E atafai malosi eiloa a Ieova ki ana tino kae takalialia foki ki mea ma‵sei katoa. Se mea ‵lei eiloa ke ‵fuli atu tatou ki te Atua mō se fakamafanafanaga, me e ‵lei kae atafai a ia, e isi sena ‵mana kae e manako foki ke fakagata atu a mea ma‵sei i te lalolagi. Ne tusi mai te faisalamo, penei: “E fakasao ne [te Tupu fakaekegina a te Atua i te lagi] a tino ma‵tiva kola e ka‵laga ki a ia, mo latou foki kola e puapuagatia kae se amanaia ne tino. E alofa a ia ki tino vaivai mo tino ma‵tiva; e fakasao foki ne ia a olotou ola. E fakaola ne ia latou mai tino saua mo tino matamua; e tafasili te taua o olotou ola i tena mafaufau.”—Salamo 72:12-14.
E mata, e alofa koe ki tino kolā e logo‵mae? Kāti la e alofa eiloa koe ki ei. A te alofa se uiga telā ne tuku mai ne Ieova ki ‵tou loto, me ne faite ne ia tatou ki tena fakatusa. (Kenese 1:26, 27) Tela la, e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me i te Atua e se manako ke logo‵mae a tino. A Iesu, telā e sili atu ana mea e iloa e uiga ki a Ieova i lō so se isi tino aka, ne akoako mai me e fiafia malosi a Ieova ki tino kae e ‵fonu foki a ia i te alofa tauanoa.—Mataio 10:29, 31.
E fakamaoni mai foki eiloa ne mea kolā ne faite me e atafai a te Atua ki tino. Ne fai mai a Iesu me i te Atua “e fakamaina mai ne ia a tena la ki tino amio ma‵sei mo tino amio ‵lei, e faka‵to foki ne ia a te vaiua ki tino amiotonu mo tino amio ma‵sei.” (Mataio 5:45) Ne fai atu a te apositolo ko Paulo ki tino i Lusa, penei: “Ne seki tuku tiaki ne [te Atua] koutou e aunoa mo te fakamaoniga o tona uiga ‵lei, tela ne tuku sale mai ei ne ia a vaiua mai te lagi, mo tau aoga e uke mea e maua i ei, e fakama‵lie ei otou loto i meakai mo te fiafia.”—Galuega 14:17.
Ko oi e ‵Tau o ‵Losi ki ei?
Se mea tāua me ne fai atu foki a Paulo ki tino i Lusa, penei: “I kautama taumua, ne tuku faitalia ne [te Atua] a fenua katoa ke sasale eiloa latou i auala e loto latou ki ei.” Tela la, e ‵tau o ‵losi malosi atu ki atufenua—io me ko tino foki eiloa mō te ukega o fakalavelave kolā e fe‵paki mo latou. E se ‵tau o ‵losi atu ki te Atua.—Galuega 14:16.
Kaia ne talia ei ne Ieova ke ‵tupu a mea ma‵sei? E mata, e isi ne mea ka fai ne ia ki ei? E maua fua a tali ki fesili konei i te Muna a te Atua. E fai penā ona ko te mea e aofia i te tali, a te suā tino faka-te-agaga mo te kinauga telā ne fakasae aka ne ia i te lagi.
[Te Fakamatalaga o Ata i te itulau e 4]
E loto a‵lofa a tino. E mata, e se fia saga mai a te Atua ki logo‵maega o tino?
[Ata i te itulau e 3]
Upper left, Croatia: UN PHOTO 159208/S. Whitehouse; starving child: UN PHOTO 146150 BY O. MONSEN