Fakamafanafanaga Mai te Iloaga e Uiga ki te Atua
E ‵SAE aka a fesili faiga‵ta i mafaufauga o nisi tino ona ko pati a te Tusi Tapu e uiga ki te alofa mo te loto fakamagalo o te Atua. E fesili mai latou, penei: Kafai e tonu me e manako te Atua ke fakaseai atu a mea ma‵sei, e iloa ne ia o fai te mea tenā, kae e isi foki sena malosi ke fai penā, kaia la e tumau ei a mea ma‵sei? A te ‵tonuga loa, e ma‵nako latou ke fakafetaui aka a mea e tolu konei: (1) e malosi katoatoa a te Atua; (2) e alofa kae ‵lei a te Atua; mo te (3) e tumau eiloa a fakalavelave. E fakasako‵sako mai latou me ona ko te mea e se mafai o fakafiti te tolu o mea, ko tena uiga e ‵se eiloa se mea e tasi mai nisi mea aka e lua. E mafau‵fau latou me e se mafai ne te Atua o fakaseai atu a mea ma‵sei io me e se fia saga mai a ia ki ei.
I nāi aso mai tua ifo o te fakamaofaga o te World Trade Center i Niu Ioki, ne fai mai se takitaki lotu lauiloa i te Iunaite Sitete, penei: “Ko fesili fakafia mai . . . ki a au e uiga ki te pogai ne talia ei ne te Atua a fakalavelave mo logo‵maega. Ne ‵tau o taku ‵tonu atu me e se iloa ‵lei katoatoa ne au te tali, kae e se mafai foki eiloa o malie katoatoa au ki ei.”
I te tali atu ki te fakamatalaga tenei, ne tusi mai se polofesa i te akoga fakafaifeau me ne ofo a ia “i fakamatalaga ‵lei” ne talai atu ne te takitaki lotu tenā. Ne lotomalie foki a ia ki te kilokiloga a se tino sukesuke telā ne tusi mai, penei: “A te sē mafai o malamalama i te pogai o logo‵maega e māfua mai i te sē malamalama i mea e uiga ki te Atua.” Kae e mata, e se mafai eiloa o malamalama i te pogai e talia ei ne te Atua a mea ma‵sei?
Te Māfuaga o Mea Ma‵sei
E ‵kese mo pati kolā e fai atu ne takitaki lotu, e se fakaasi mai ne te Tusi Tapu me e se mafai o malama‵lama tatou i te pogai e talia ei ne te Atua a mea ma‵sei. E tasi te auala e malama‵lama ei tatou i te tali ki te fesili e uiga ki mea ma‵sei ko te taliaga o te manatu me ne seki faite ne Ieova se lalolagi masei. Ne faite ne ia te tauavaga ‵lei katoatoa muamua, e aunoa mo se agasala. Ne onoono atu a Ieova ki ana mea ne faite, telā ne “fiafia malosi” ei a ia. (Kenese 1:26, 31) Ne manako a ia ke faka‵solo atu ne Atamu mo Eva a te Palataiso i Etena ki te lalolagi kātoa kae ke faka‵fonu te lalolagi ki tino fia‵fia kolā ka pule katoatoa atu a ia ki ei mo te alofa.—Isaia 45:18.
Ne kamata mai a mea ma‵sei i se tino faka-te-agaga telā ne manako ke tapuaki atu a tino ki a ia, faitalia me ne fakamaoni muamua a ia ki te Atua. (Iakopo 1:14, 15) Ne lavea atu eiloa i te lalolagi nei tena ‵tekeatuga i te taimi ne fakamalosi atu ei ki te tauavaga muamua ke ‵kau atu ki a ia i te ‵teke atu ki te Atua. I lō te faka‵logo ki te fakatonuga manino a te Atua ke mo a ma ‵kai ki fuaga o te lakau o te iloaga o te ‵lei mo te masei, ne ‵kai a Atamu mo Eva ki ei. (Kenese 3:1-6) I te faiga penā, e se gata fua i te seki faka‵logo o laua ki te Atua kae ne fakaasi atu foki i ei te lā fia ‵tu tokotasi mai i a ia.
Ne Sae Aka se Kinauga e Uiga ki te Pulega
Ne sae aka se kinauga e uiga ki te pulega ona ko te ‵tekeatuga tenei i Etena, se mea telā e tāua ki tino katoa. Ne fakafesiligina ei ne tino ‵teke konei a te ‵lei o te pulega a Ieova ki luga i mea ola katoa. E mata, e ‵tau o faka‵logo katoatoa a tino ki te Atua telā ne faite ne ia latou? E mata, e ‵lei atu māfai e ola eiloa a tino e aunoa mo te Atua?
Ne faka‵lei aka ne Ieova te ‵tekeatuga tenei ki tena pulega i se auala telā ne fakaasi atu ei te paleni ‵lei o tena alofa, fakamaoni, poto, mo tena malosi. Ne mafai fua o fakaaogā ne ia tena malosi ke fakaseai fakavave atu ei a tino ‵teke. E mafai o foliga mai me e ‵lei te faifaiga tenā, me e maua ne te Atua te aiā ke fai penā. Kae ko te faiga penā, ka se tali faka‵lei mai ei te kinauga e uiga ki tena pulega telā ne sae aka. I te suā feitu, ne mafai fua o fakamagalo ne te Atua te agasala tenā. Kāti e foliga mai te mea tenā ki nisi tino e pelā me se faifaiga alofa. Kae e se mafai foki o tali atu i ei ki pati a Satani me e ‵lei atu a tino māfai e pule atu ki a latou eiloa. E se gata i ei, e mata, ka se fakamalosi atu ne te faifaiga tenā a nisi tino ke olo keatea mai te auala o Ieova? Ka iku atu ei ki logo‵maega se-gata-mai.
I tena poto, ne tuku faitalia atu eiloa ne Ieova a tino mō se vaitaimi. E tiga eiloa ne talia a mea ‵masei ke tumau mō se vaitaimi, ne maua i ei ne tino te avanoaga ke fakaasi atu me e mafai eiloa o manuia latou māfai e ‵tu tokotasi mai te Atua, kae ola e ‵tusa mo olotou tulaga ki mea ‵lei mo mea ma‵sei. Se a te ikuga? Ko lauiloa faeloa a taua, faifaiga sē fakamaoni, puapuagā, mo logo‵maega i tala fakasolopito o tino. A te sē magoi o te ‵tekeatuga ki a Ieova, ka faka‵lei aka ei ki te se-gata-mai a kinauga kolā ne ‵sae aka i Etena.
Nei la, ko oti ne fakaasi mai ne te Atua tena alofa e auala i te tukumaiga o tena Tama, ko Iesu Keliso, telā ne mate e pelā me se taulaga togiola. Ne mafai ne te mea tenei o fakasaoloto a tino faka‵logo mai te ‵nofo pologa ki te agasala mo te mate telā ne iku mai i te sē fakamaoni o Atamu. Ne ‵tala mai ne te togiola a te auala ki te ola se-gata-mai mō tino katoa kolā e fakatuanaki ki a Iesu.—Ioane 3:16.
E maua ne tatou te fakatalitonuga fakamafanafana mai i a Ieova me e se tumau a logo‵maega o tino. Ne tusi mai te faisalamo, penei: “E se toe leva nei, ka galo atu ei a tino amio ma‵sei; ka salasala ne koe latou, kae se maua ne koe; ka ko latou kola e loto malalo, ka fai mo latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa.”—Salamo 37:10, 11.
Ka Maua te Tokagamalie mo te Fiafia i Aso Mai Mua
E fakaasi mai ne te fakataunuga o valoaga i te Tusi Tapu me ko pili mai te taimi ka fakaseai atu ei ne te Atua a masaki, te fanoanoa, mo te mate. Mafaufau la ki te tamā ata gali o mea ka ‵tupu i aso mai mua kolā ne tuku atu ki te apositolo ko Ioane i se fakaasiga. Ne tusi mai a ia, penei: “Ne matea ne au a te lagi fou mo te lalolagi fou. A te lagi mua mo te lalolagi mua mo tai, ko palele atu katoa a mea kona. . . . A te Atua ka fakatasi eiloa mo [tino], . . . Ka se toe iai ne loimata i olotou mata. Ka se toe iai se mate, se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae. Ko palele atu a mea mua.” I se fakamatalaga telā e faka‵mafa mai i ei a te ‵tonu o folafolaga konei, ne fai atu ki a Ioane, penei: “Tusi a mea konei, i muna konei e tonu kae aoga.”—Fakaasiga 21:1-5.
Kae e pefea la te fia piliona o tino ‵lei kolā ne ‵mate ona ko te ‵tekeatuga i Etena? Ne tauto mai a Ieova me ka toe faka‵foki mai ne ia ki te ola a tino kolā ko ‵moe nei i te mate. Ne fai mai te apositolo ko Paulo, penei: “E pau faeloa omotou fakamoemoega . . . me i tino ‵lei mo tino se ‵lei, ka faka‵tu mai katoa mai te mate.” (Galuega 24:15) Ka maua ne tino konei a te fakamoemoega ke ola i se lalolagi telā “e nofo i ei a te amiotonu.”—2 Petelu 3:13.
Ka talia ne se tamana alofa ke ‵tipi tena tama, telā ka logo‵mae malie ei, māfai e iloa ne ia me ka maua i ei a mea aogā tumau, kae e penā foki te talia ne Ieova ke oko mai ki tino a mea ma‵sei mō se taimi sē tumau i te lalolagi nei. Kae e fakatalitali mai eiloa a fakamanuiaga se-gata-mai ki tino katoa kolā e taumafai o fai te loto o te Atua. Ne fakamatala mai penei ne Paulo: “Me ko fakatakavale a mea katoa ne faite ke se aoga, e se i tena loto eiloa, ka ko te Atua ne manako ke pena. Kae isi eiloa se fakamoemoega tenei: me ka fakasaoloto a mea katoa ne faite mai te pologa mo te iku vale, ki te kau fakatasi i te saolotoga ‵malu o te fanau a te Atua.”—Loma 8:20, 21.
Tenei eiloa te tinā tala—e se ko vaegā tala kolā e lavea ne tatou i televise io me e fai‵tau ne tatou i nusipepa, kae se tala ‵lei eiloa. Ko te ‵toe tala ‵lei eiloa mai “te Atua o fakamafanafanaga katoa,” telā e atafai ‵tonu mai eiloa ki a tatou.—2 Kolinito 1:3.
[Ata i te itulau e 6]
E fakaasi mai ne mea kolā ne ‵tupu me e se mafai o pule ifo a tino ki a latou eiloa mo te manuia māfai e ‵tu tokotasi mai te Atua
[Te Fakamatalaga]
Somalian family: UN PHOTO 159849/M. GRANT; atom bomb: USAF photo; concentration camp: U.S. National Archives photo