Kaia e ‵Tau ei o Fakamanatu te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
“Ne maua ne au mai te Aliki a te akoakoga telā ne tuku atu ne au ki a koutou.”—1 KOLINITO 11:23.
I TE afiafi po o te Aso Fa i a Mati 31, i te 33 T.A., ne sulu gali mai te masina ki luga i Ielusalema kae ne ‵nofo fakatasi ei a te Tama fagasele a Ieova mo nisi tāgata e toko 11 kolā ne ‘‵kau fakatasi mo ia i ana tofotofoga.’ (Luka 22:28) Ne fatoā oti atu eiloa ne fakamanatu ne Iesu Keliso mo ana apositolo a te Paseka. Ko oti ne ‵tuli keatea a Iuta te Isikaliota, kae seki oko eiloa ki te taimi e ‵tau ei olo keatea a nisi tino. Kaia? Me ko pili o fai ne Iesu se mea tāua ‵ki eiloa. Se a te mea tenā?
2 Ne fakamatala mai ne Mataio, te tino tusi Evagelia e tokotasi, a te mea tenā, me ne nofo atu a ia i konā. Ne tusi mai a ia, penei: “Ne puke ne Iesu a te falaoa, kae fai te fakafetai, ko tofitofi ne ia, kae tufa atu ki ona soko, ana muna, ‘Puke, ‵kai, ko toku foitino tenei.’ Ne puke foki ne ia a te ipu, kae fai te fakafetai, tuku atu ei ki a latou, ana muna, ‘Inu katoa koutou ki ei; me ko toku toto tenei o te feagaiga, telā ne maligi mō te tokoukega e fakamagalo ei agasala.’ ” (Mataio 26:26-28) E mata, ne ‵tau fua o fakamanatu fakatasi te mea tenei? Kaia e tāua ei te fakamanatuga tenā? E mata, e aogā te mea tenā ki a tatou i aso nei?
“Ke Fai te Mea Tenei i Taimi Katoa”
3 Ne seki sōna fai ne Iesu Keliso te faifaiga tenā i te fakaafiafi o Nisani 14, i te 33 T.A. Ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo te mea tenā i tena tusi ki Kelisiano fakaekegina i Kolinito kolā ne tumau eiloa i te faiga o te fakamanatuga tenā i te 20 tausaga fakamuli ifo. E ui eiloa ne seki fakatasi atu a Paulo ki a Iesu mo apositolo e toko 11 i te 33 T.A., kae ne uke ‵ki a mea ne iloa ne ia mai tala a nisi apositolo e uiga ki mea kolā ne ‵tupu i te po tenā. E se gata i ei, ne maua foki ne Paulo a fakamaoniga o te faifaiga tenā e auala i fakaasiga mai te Atua. Ana muna: “I te mea ne maua ne au mai te Aliki a te akoakoga telā ne tuku atu ne au ki a koutou: me i te po eiloa telā ne fakalata ei a te Aliki, ne puke ne ia te falaoa, ko fakafetai, ne tofitofi ne ia, ana muna, ‘Ko toku foitino tenei ko tuku atu mō koutou, ke fai te mea tenei mo fakamanatuga ki a au.’ E penā foki i te ipu uaina i te otiga ne ‵kai, ana muna, ‘Ko te ipu tenei o te feagaiga fou i toku toto, ke fai te mea tenei i taimi katoa e inu koutou ki ei, mo fakamanatuga ki a au.’ ”—1 Kolinito 11:23-25.
4 Ne fakamaoni mai ne te suā tino tusi Evagelia, ko Luka, me ne fakatonu atu a Iesu, penei: “Ke fai [te mea tenei] mō fakamanatuga ki a au.” (Luka 22:19) I nisi ‵fuliga e fai penei: “Ke fai faeloa te mea tenei mō fakamasauaga ki a au.” (Today’s English Version) A te tonuga loa, e fakauiga sāle te faifaiga tenei ki te Fakamanatuga o te mate o Keliso. Ne fakaigoa foki ne Paulo a te fakamanatuga tenā ko te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi kae e fetaui ‵tonu te tugāpati tenā me ne fai te ‵kaiga tenei i te afiafi po. (1 Kolinito 11:20) Ne fakatonu atu ki Kelisiano ke fakamanatu ne latou te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi. Se a te pogai ne fai ei te fakamanatuga tenei?
Te Pogai ne Fai ei te Fakamanatuga Tenei
5 Ne aofia te aogā o te mate o Iesu i te pogai e tasi ne fai ei te Fakamanatuga tenei. Ne mate a ia e pelā me se tino telā ne fakamaoni ki te pulega a tena Tamana i te lagi. Ne fakaasi mai i ei ne Keliso me i a Satani te Tiapolo se tino ‵loi telā ne ‵losi mai me e tavini atu fua a tino ki te Atua ona ko mea ‵lei kolā e maua ne latou mai i a ia. (Iopu 2:1-5) Ne fakatalitonu mai foki ne te fakamaoni o Iesu ke oko ki te mate a te ‵se o te ‵losiga tenei kae ne fakafiafia atu i ei ki a Ieova.—Faataoto 27:11.
6 A te suā pogai ne fai ei te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi ne fai penei, ke fakamasaua mai i ei ki a tatou me ne tuku mai ne Iesu tena ‘ola mō tino e tokouke’ e auala i tena mate e pelā me se tino ‵lei katoatoa. (Mataio 20:28) I te taimi ne agasala ei te tagata muamua, ne galo atu i ei a te ola ‵lei katoatoa mo fakamoemoega ‵gali katoa i ei. Ne fai mai foki Iesu, penei: “Me ne penā eiloa o alofa mai te Atua ki te lalolagi, ne tuku mai ei ne ia tena Tama e tokotasi, ko te mea ke se malaia so se tino e fakatuanaki ki a ia, kae ke maua ne ia te ola se gata mai.” (Ioane 3:16) E ‵tonu, “me i te taui o te agasala ko te mate ka ko te meaalofa faivasaga a te Atua; ko te ola se gata mai i a Keliso Iesu te ‵tou Aliki.” (Loma 6:23) A te fakamanatuga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi e fakamasaua mai i ei ki a tatou a te lasi o te a‵lofa o Ieova mo tena Tama e auala i te mate o Iesu. E ‵tau eiloa o loto fakafetai tatou ona ko te alofa tenā!
E Fakamanatu ki ei i te Taimi Fea?
7 Ne fai mai a Paulo e uiga ki te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi, penei: “Me ko te otou ‵kai sāle ki te falaoa tenei kae inu ki te ipu, e folafola atu ei ne koutou te mate o te Aliki ke oko ki tena oko mai.” (1 Kolinito 11:26) Ka ‵kai kae inu a Kelisiano fakaekegina ki te falaoa mo te uaina i te taimi o te Fakamanatuga ke oko eiloa ki te taimi e ‵mate ei latou. Tela la, ka fakaasi atu i ei ne latou i mua o Ieova te Atua mo tino katoa i te lalolagi nei a te lotou fakatuanaki ki te fakatokaga a te Atua ke mate a Iesu e pelā me se taulaga togiola.
8 E pefea te leva e ‵tau ei o fakamanatu sāle ne Kelisiano fakaekegina a te Fakamanatuga o te mate o Keliso? Ne fai mai a Paulo, penei: “Ke oko ki tena oko mai,” ko tena uiga e ‵tau o fai faeloa a te fakamanatuga tenei ke oko ki te taimi e vau ei a Iesu o ‵luku fakatasi ne ia ana soko fakaekegina kae ave latou ki te lagi e auala i te toe‵tuga i te taimi e “foki mai” ei a ia. (1 Tesalonia 4:14-17) E fetaui ‵tonu a te mea tenei mo pati a Iesu ki ana apositolo fakamaoni e toko 11, penei: “Kafai foki e fano au o fakatoka se koga e ‵nofo i ei koutou, au e toe foki mai, ko ave ei ne au a koutou, ko te mea ke iai koutou i te koga e nofo ei au.”—Ioane 14:3.
9 I te taimi ne fai ei ne Iesu te Fakamanatuga ne fakasino atu a ia ki te ipu uaina kae fai atu ki ana apositolo fakamaoni, penei: “E se toe inu eiloa au ki te uaina, ke oko ki te aso e inu ei au ki te uaina fou i te Malo o te Atua.” (Maleko 14:25) E ui eiloa e se inu tonu a Iesu ki te uaina i te lagi, e mautinoa eiloa me ne masaua faeloa ne ia te fiafia telā e fakaata mai i te uaina. (Salamo 104:15; Failauga 10:19) Ne kausaki malosi a ia fakatasi mo ana soko ke toe ‵kau fakatasi latou i te Malo o te Atua mo te fia‵fia.—Loma 8:23; 2 Kolinito 5:2.[6]
10 E mata, e ‵tau o fakamanatu te mate o Iesu i masina katoa, i vaiaso takitasi io me i aso katoa? Ikai. Ne kamata ne Iesu te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi kae ne tamate foki a ia i te aso o te Paseka telā ne fakamanatu sāle ki ei ke “fakamasaua” ei te fakasaolotoga o te kau Isalaelu mai te ‵nofo pologa ki te kau Aikupito i te 1513 T.L.M. (Esoto 12:14) I te kalena o te kau Iutaia, ne fakamanatu te Paseka fakatasi fua i te tausaga i te po 14 o Nisani. (Esoto 12:1-6; Levitiko 23:5) Ko tena uiga, e fakaasi mai ei me i te mate o Iesu e ‵tau fua o fakamanatu fakatasi i tausaga takitasi e pelā mo te Paseka—kae e se i masina, vaiaso io me ko aso katoa.
11 Tela la, e ‵tau eiloa o fakamanatu ne tatou te Fakamanatuga i tausaga katoa i te po 14 o Nisani. Ne fai mai se tusi e tasi, penei: “Ne taku a Kelisiano i Asia foliki e pelā me ne tino kolā e fakatāua faeloa ne latou te po 14 o Nisani (Quartodeciman) ona ko te fakamanatu sāle ne latou te pascha [te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi] i te po masina tenā . . . E mafai o pakū a te po masina tenā ki se Aso Lima io me ko so se isi aso o te vaiaso.”—The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, Tusi e IV, itulau e 44.
12 Ona ko mea kolā ne fai sāle i te lua o senitenali T.A. ne fai mai a J. L. von Mosheim me ne fakamanatu fua ne Quartodecimans a te Fakamanatuga i te po 14 o Nisani ona ko te lotou manatu me i “te fakaakoakoga a Keliso e fai pelā me se tulafono e ‵tau o tau‵tali a tino ki ei.” Ne toe fai mai te suā tino tusi tala, penei: “Ne ‵pau faeloa a te fakamanatuga a te lotu Quartodeciman i Asia mo mea kolā ne fai ne te ekalesia i Ielusalema. I te 2 o senitenali, ne fakamanatu ei ne ekalesia konā a te fakaolataga telā ne maua e alatu i te mate o Keliso i te faiga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi i te po 14 o Nisani.”—Studia Patristica, Tusi e V, 1962, itulau e 8.
Te Uiga Tāua o te Falaoa
13 I te taimi ne fai ei ne ia te Fakamanatuga, “ne puke a Iesu ki te falaoa, kae fai tena ‵talo fakafetai, ko tofitofi ne ia, kae tufatufa atu ki ona soko.” (Maleko 14:22) A te falaoa telā ne maua atu i te fakamanatuga tenā ko te vaegā falaoa telā ne fakaaogā sāle i te taimi o te Paseka. (Esoto 13:6-10) Ona ko te mea e seai se mea fakafete ne fai ki ei, ne pāpā kae pagu‵gugu foki te falaoa telā ne ‵tau o tofitofi aka kae tufatufa atu. I te taimi ne fagai fakavavega ei ne Iesu te fia afe o tino ne pagu‵gugu foki a falaoa konā, ne tofitofi aka foki ne ia kae tufatufa atu. (Mataio 14:19; 15:36) Tenā la, e seai se fakauigāga fakapito o te tofitofiga o te falaoa i te Fakamanatuga.
14 Ne fai atu Iesu e uiga ki te falaoa telā ne fakaaogā i te taimi o te Fakamanatuga, penei: “Ko toku foitino tenei ko tuku atu mō koutou.” (1 Kolinito 11:24; Maleko 14:22) Ne fetaui tonu eiloa te mea tenā me seai se mea faka‵fete ne fakaaogā ki te palūga o te falaoa. Kaia? Me e fakaata mai ne te mea fakafete a te masei io me ko te agasala. (1 Kolinito 5:6-8) Ne fakaata mai i te falaoa a te foitino ‵lei katoatoa o Iesu telā ne tuku mai ne ia e pelā me se taulaga togiola. (Epelu 7:26; 10:5-10) E masaua faeloa ne Molimau a Ieova te mea tenei kae e tau‵tali atu eiloa latou ki te faifaiga telā ne fai ne Iesu mai te fakaaogāga o te falaoa sē fakafete i te taimi o te Fakamanatuga. I nisi taimi ko fakaaogā ne latou a masi a te kau Iutaia kolā e seai ne mea fakafete io me ko nisi mea aka ne fakaopoopo ki ei, e pelā mo aniani mo fuāmoa. Io me e faite eiloa a te falaoa sē fakafete mai i mū falaoa (whole-grain) kolā e palu tasi mo ne mū vai. E ‵tau o fakapāpā a te falaoa tenā ko tao i ei i se telē telā ne fakasinu malie ke oko ki taimi ko makeke kae pagu‵gugu i ei te falaoa.
Te Uiga Tāua o te Uaina
15 I te otiga ne fakasoa atu ne ia te falaoa sē fakafete, ne puke atu a Iesu ki te ipu, “fakafetai ki te Atua, kae tuku atu ne ia ki [te kau apositolo], kae ne inu katoa ki ei.” Ne fai atu Iesu, penei: “Ko toku toto tenei ko fakamaligi mō te tokoukega. A toku toto e fakamau fakailoga ki ei te feagaiga a te Atua.” (Maleko 14:23, 24) Ne a mea i te ipu tenā? Ko te uaina eiloa tenā kae se ko te sua fua o te vine telā e seki ‵vi. Kafai e sae mai i te Tusi Tapu a te pati ko te uaina, e se fakauiga i ei ki te sua fua o te vine. E pelā mo pati a Iesu, kafai e utu te uaina ki loto i se “fagu mua,” ka mafā te fagu tenā, kae ka se fai penā māfai e utu te sua o te vine ki ei. Kae ne ‵losi atu a fili o Iesu me i a ia e “inu uaina.” Ko tena uiga, ka seai eiloa se aogā o te ‵losiga a fili o Iesu māfai a mea i loto i te ipu ko te sua fua o te vine. (Mataio 9:17; Luka 7:34) Ne inu a tino ki te uaina i te fakamanatuga o te Paseka, kae ne fakaaogā foki ne Iesu te uaina i te Fakamanatuga o tena mate.
16 E fetaui ‵lei a te uaina ‵kula i loto i te ipu ke fakaata mai i ei te toto o Iesu telā ne maligi. Ne fai mai Iesu, penei: “Ko toku toto tenei ko fakamaligi mō te tokoukega. A toku toto e fakamau fakailoga ki ei te feagaiga a te Atua.” Kae ne tusi mai te apositolo ko Petelu, penei: “Me ko iloa ne koutou [Kelisiano fakaekegina] a te mea ne ‵togi atu ke saoloto ei koutou mai amioga sē aogā o otou olaga ne maua ne koutou mai i otou tupuga. E se se mea e matafi tena aogā, kae pelā mo te siliva io me ko te aulo e matafi; a koutou ne fakasaoloto ki te toto tāua o Keliso, telā e ‵pau eiloa mo se tamā mamoe e seai ne ona masei io me ne ila.”—1 Petelu 1:18, 19.[13]
17 E mautinoa eiloa me ne fakaaogā ne Iesu a te uaina ‵kula i te taimi ne kamata ei ne ia te Fakamanatuga. E isi ne uaina i aso nei e se mafai o fakaaogā i te fakamanatuga me e isi ne mea ma‵losi (pelā mo te spirits mo te brandy) mo mea fakama‵nogi ne fakaopoopo ki ei. E se manakogina ke fakaopoopo atu se isi mea ki te toto o Iesu ke aogā ei tena taulaga togiola. Tela la, e se fetaui ‵lei a uaina kolā e isi ne mea ne fakaopoopo ki ei (e pelā mo te port, sherry mo te vermouth). E ‵tau o ‵ligi ki te ipu o te Fakamanatuga a te uaina telā ne seki fakamagalo kae e seai ne mea ma‵losi ne fakaopoopo ki ei. E mafai o fakaaogā a te sua o te vine ‵kula telā ko ‵vi kae ne seki fakamagalo io me ko te red burgundy mo te claret.
18 I te taimi ne fai ei ne ia te ‵kaiga tenei, ne seki fai ne Iesu se vavega ke ‵fuli aka ei a te uaina mo te falaoa ki tena foitino mo tena toto. Kafai e kai se tino ki te foitino o se tino io me inu ki tena toto ko ‵teke atu ei a ia ki te tulafono a te Atua. (Kenese 9:3, 4; Levitiko 17:10) Koi katoatoa eiloa te foitino mo te toto o Iesu i te afiafi tenā. Ne ofo atu ne ia tena foitino e pelā me se taulaga ‵lei katoatoa, kae ne maligi i ei tena toto i te fakaafiafi o te aso eiloa tenā, ko te po 14 o Nisani. Tela la, ne fakaata mai ne te falaoa mo te uaina kolā ne fakaaogā i te Fakamanatuga a te foitino mo te toto o Keliso.a
Te Fakamanatuga —Se ‵Kaiga e ‵Kau Fakatasi ei a Tino
19 I te taimi ne kamata ei ne Iesu te Fakamanatuga, ne ‵kami ne ia ana soko fakamaoni ke inu mai te ipu eiloa e tasi. E fai mai te tusi Evagelia a Mataio, penei: “Ne puke foki ne ia [Iesu] a te ipu, kae fai te fakafetai, tuku atu ei ki a latou, ana muna, ‘Inu katoa koutou ki ei.’ ” (Mataio 26:27) E seai eiloa se fakalavelave i te fakaaogāga ne ia “a te ipu” e tasi me e toko 11 fua a tino kolā ne inu mai i ei kae ne ‵nofo atu katoa latou i se taipola e tasi kae faigofie fua ke pāsi atu te ipu mai te suā tino ki te suā tino. I te tausaga nei e lau i miliona a tino kolā ka ‵kau atu ki te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi i fakapotopotoga a Molimau a Ieova i te lalolagi kātoa kolā e silia atu i te 94,000. Ona ko te tokouke o tino kolā e ‵kau atu ki te fakamanatuga i te po tenei, e se lava ke fakaaogā se ipu e tasi. E tiga eiloa e fakaaogā ne fakapotopotoga ‵lasi a ipu e uke ko te mea ke pāsi fakavave atu ki tino kolā e ‵kau atu ki ei, e fakaata mai eiloa i ipu konā te toto o Iesu. E fakaaogā foki a tifa e uke ke fakasoa atu i ei te falaoa. E seai se fakamatalaga e fakaasi mai i te Tusi Tapu me e ‵tau o pefea a foliga o te ipu mo te tifa. Kae ui ei, e ‵tau o fetaui ‵lei te ipu mo te tifa mo te ‵malu o te fakatasiga. Se mea ‵lei ke sē tō faka‵fonu katoa te ipu i te mea ma maligiligi i te taimi e pāsi atu i ei.
20 E ui eiloa, e mafai o fakaaogā a tifa mo ipu e uke, e fai pelā me e ‵kai fakatasi a tino i te Fakamanatuga o te ‵kaiga a te Aliki. I Isalaelu i aso mua, ne mafai o fakatoka ne se tagata se ‵kaiga mai te avatuga o se manu ki te faletapu o te Atua, kae tamate i ei. Ne ‵sunu a nisi vaega o te manu i te fata faitaulaga, ne avatu se vaega ki te faitaulaga kae ko te suā vaega ki tama a Alona kolā e fai foki pelā me ne faitaulaga, kae ko te tino telā i a ia te manu ne ‵kai fakatasi mo tena kāiga ki te suā vaega. (Levitiko 3:1-16; 7:28-36) E fai foki te Fakamanatuga e pelā me se ‵kaiga me e ‵kau fakatasi i ei a tino katoa.
21 E aofia foki a Ieova i te ‵kaiga tenei me i a ia ko te Māfuaga o te fakatokaga tenei. A Iesu ko te taulaga, kae e ‵kau fakatasi a Kelisiano fakaekegina o ‵kai ki te falaoa kae inu ki te uaina. E fakaasi mai i te lotou ‵kai i te taipola a Ieova me e maua ne latou se va fealofani mo ia. E ‵tusa mo te mea tenā, ne tusi mai a Paulo, penei: “Kafai e fakamanuia ne tatou ki te ‵talo a te ipu uaina i te ‵Kaiga a te Aliki, ko tona uiga ko tino katoa kolā e inu i ei, ko ‵kau fakatasi ki te toto o Keliso. Ka ko te falaoa telā e tofitofi ne tatou, ko tona uiga ko ‵kau fakatasi tatou i te foitino o Keliso, manafai e ‵kai tatou ki te falaoa tenā. E a, e tonu au me ikai? Ona ko te falaoa e tasi, ko fai ei tatou mo foitino e tasi, i te mea a tatou katoa e ‵kai ki te falaoa e tasi.”—1 Kolinito 10:16, 17.
22 A te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi ko te fakamanatuga fakalotu e tasi fua telā e fai ne Molimau a Ieova i tausaga katoa. Kae e fetaui tonu eiloa te mea tenei, me ne fakatonu atu a Iesu ki ana soko, penei: “Ke fai mo fakamanatuga ki a au.” E masaua ne tatou a te mate o Iesu i te taimi o te Fakamanatuga. Ko te mate telā ne faka‵malu i ei te pulega a Ieova. E pelā mo te mea ko iloa ne tatou i te ‵kaiga tenei, e fakaata mai i te falaoa a te foitino o Keliso kae e fakaata mai i te uaina a tena toto telā ne maligi. Kae ne nāi tino fua e ‵kai ki te falaoa kae inu ki te uaina. Kaia e fai ei penei? E mata, e tāua te Fakamanatuga ki te fia miliona o tino kolā e se ‵kai ki te falaoa kae inu ki te uaina? Kaia e tāua ei te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi ki a koe?
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke onoono ki te Tusi i te 2 o te Insight on the Scriptures, te itulau e 271, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
Ne a Au Tali?
• Kaia ne kamata ei ne Iesu te faiga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
• E ‵tau o fakamanatu sāle fakafia te Fakamanatuga?
• Se a te mea e fakaata mai i te falaoa sē fakafete o te Fakamanatuga?
• Se a te mea e fakaata mai i te uaina o te Fakamanatuga?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Ne a mea ne fai ne Iesu i te po o te Paseka i te 33 T.A.?
3. Kaia ne tāua ei te mea telā ne fai ne Iesu i te po o Nisani 14 i te 33 T.A.?
4. Kaia e ‵tau ei o fakamanatu ne Kelisiano te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
5, 6. (a) Se a te pogai e tasi ne kamata ei ne Iesu te Fakamanatuga? (e) Ke taku mai te suā pogai ne kamata ei ne Iesu te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi.
7. E fakamanatu “sāle” pefea ne Kelisiano fakaekegina a te Fakamanatuga?
8. E pefea te leva e ‵tau ei o fakamanatu sāle ne te potukau fakaekegina a te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
9. Se a te uiga o pati a Iesu i te Maleko 14:25?
10. E ‵tau o fakamanatu sāle fakafia te Fakamanatuga?
11, 12. Se a te mea e fakaasi mai ne tala fakasolopito e uiga ki te faiga o te Fakamanatuga i aso mua?
13. Se a te vaegā falaoa ne fakaaogā ne Iesu i te taimi ne kamata ei ne ia te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
14. (a) Kaia e se ‵tau ei o fakafete te falaoa o te Fakamanatuga? (e) Se a te vaegā falaoa telā e ‵tau o fakaaogā i te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
15. Ne a mea i te ipu telā ne fakaaogā ne Iesu i te Fakamanatuga o tena mate?
16, 17. Se a te vaegā uaina telā e ‵tau o fakaaogā i te Fakamanatuga, kae kaia?
18. Kaia ne seki fai ei ne Iesu se vavega ki te falaoa mo te uaina o te Fakamanatuga?
19. Kaia e ‵lei ei ke fakaaogā a tifa mo ipu e uke i te fakamanatuga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?
20, 21. Kaia e fai atu ei tatou me i te Fakamanatuga se ‵kaiga telā e ‵kau fakatasi i ei a tino?
22. Ne a fesili e uiga ki te Fakamanatuga e ‵tau o iloilo ne tatou?
[Ata i te itulau e 9]
Ne kamata ne Iesu te faiga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi