Te Agamalū—se Uiga Tāua Mō Kelisiano
“E ‵tau mo koutou o taofi ‵mau ki te . . . agamalū.—KOLOSE 3:12.
KAFAI e agamalū io me uiga filemu se tino, se mea fakafiafia ke ‵nofo tasi mo ia. E fai mai te Tupu ko Solomona me i “te tali i te leo filemu e galo ei te kaitaua.” (Faataoto 15:1) A te agamalū se uiga telā e gali kae malosi foki.
2 Ne aofia te loto maulalo io me ko te agamalū i te fakasologa o “fua o te agaga” kolā e maua atu i te tusi a Paulo ko te Kalatia 5:22, 23. A te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “agamalū” i te fuaiupu e 23 i te New World Translation ne ‵fuli ki te “loto malalo” io me ko te “uiga filemu” i te Tusi Tapu Tuvalu. A te tonuga loa, e faigata ‵ki eiloa ke sala aka se pati telā e ‵pau tena uiga mo te pati Eleni me i te uiga tonu o te pati Eleni e se ko te mata filemu mai fua o te tino kae ko ana uiga filemu kae agamalū; e se ko ana amioga kae ko te tulaga o tena mafaufau mo tena loto.
3 Ko te mea ke maina faka‵lei tatou i te tāua e pelā foki mo te uiga o te agamalū, ke mafau‵fau tatou ki fakaakoakoga e fa kolā e fakaasi mai i te Tusi Tapu. (Loma 15:4) Kafai e fai tatou penā, ka iloa ne tatou a te uiga tonu o te agamalū mo te auala foki e mafai ei o maua kae fakaasi atu ne tatou te uiga tenā i ‵tou faifaiga katoa.
“Ne Mea Tāua i Mua o te Atua”
4 Ona ko te mea e aofia te agamalū i fua o te agaga o te Atua, se mea ‵tau ke fetaui ‵lei te uiga tenā mo nisi uiga ‵gali aka o te Atua. Ne tusi mai te apositolo ko Petelu me i te “loto malalo mo te agaga filemu” ne “mea tāua i mua o te Atua.” (1 Petelu 3:4) E tonu, a te agamalū se uiga o te Atua telā e fakatāua ‵ki ne Ieova. Tela la, ko maua i ei ne tavini katoa a te Atua a te pogai e ‵tau ei o agamalū latou. E fakaasi mai pefea ne te Atua malosi katoatoa, ko te Pule o te lagi mo te lalolagi, a te agamalū?
5 I te taimi ne seki faka‵logo ei te tauavaga muamua, ko Atamu mo Eva, ki te fakatonuga a te Atua ke se ‵kai ki te lakau o te iloaga o te ‵lei mo te masei, ne ‵teke atu laua mo te iloa tonu. (Kenese 2:16, 17) Ne iku atu te ‵tekeatuga tenā ki te agasala, te mate, mo te ‵vae keatea o laua fakatasi mo lā tama‵liki mai te Atua. (Loma 5:12) E ui eiloa ne amiotonu a Ieova i te faiga o te fakasalaga tenā ne seki tuku tiaki fua ne ia a tino e pelā me ne tino ko seai ne olotou fakamoemoega. (Salamo 130:3) I lō te fai penā, ona ko tena alofa kaimalie mo tena sē fia saga atu ki mea ‵se katoa a tino ke fakasala ei latou—ne fakaasi mai ne Ieova tena agamalū mai te fakatokaga o te auala ke mafai ei o olo atu a tino agasala ki a ia kae ke talia latou ne ia. E tonu, e auala i te taulaga togiola a tena Tama, ko Iesu Keliso, ne tuku mai ne Ieova te avanoaga ki a tatou ke mafai o olo atu ki a ia e aunoa mo te ma‵taku.—Loma 6:23; Epelu 4:14-16; 1 Ioane 4:9, 10, 18.
6 A koi tuai o vau a Iesu ki te lalolagi, ne lavea atu te agamalū o Ieova i te taimi ne ofo atu ei ne tama‵liki a Atamu, ko Kaino mo Apelu, a lā taulaga ki te Atua. Mai te kilo tonu atu ki lā loto ne seki talia ne Ieova te taulaga a Kaino kae talia ne ia te taulaga a Apelu. Ona ko te taliaga ne te Atua a te taulaga a Apelu, ne māfua aka ei te kaitaua o Kaino. E fai mai te Tusi Tapu, penei: “Ne ita Kaino, kae faipati kaitaua.” Ne saga atu pefea Ieova ki ei? E mata, ne kaitaua a ia ona ko faifaiga ma‵sei a Kaino? Ikai. Ne fesili faka‵lei atu a ia ki a Kaino ki te pogai e kaitaua ei a ia. Ne fakamatala atu foki ne Ieova ki a Kaino a mea kolā e mafai o fai ne ia ke “mata katakata” faeloa a ia. (Kenese 4:3-7) E tonu, e fakaasi faeloa mai ne Ieova a te agamalū.—Esoto 34:6.
E Iku Atu te Agamalū ki te Fiafia mo te Tokagamalie
7 E tasi te auala ‵lei ke maina ei tatou i uiga sili o Ieova ko te sukesuke ki te olaga mo te galuega a Iesu Keliso. (Ioane 1:18; 14:6-9) I tena nofoga i Kalilaia i te lua o tausaga o tena galuega talai, ne fai ne Iesu a galuega fakavavega e uke i Koasini, Petesaita, Kapanaumi mo nisi fa‵kai i olotou tafa. Kae ne fakamata‵mata te tokoukega o tino, ne seki fia ‵saga atu kae ne ita foki ma tali‵tonu ki a ia. Ne a mea ne fai ne Iesu i ei? E tiga eiloa ne fakamasaua atu faeloa ne ia a ikuga kolā ka maua ne latou ona ko te lotou sē fakatuanaki, ne gasuesue a ia mo te alofa ona ko te sē ‵lei o te tulaga faka-te-agaga o te kau ʽam ha·ʼaʹrets, ko tino fakaa‵lofa kae sē taulia.—Mataio 9:35, 36; 11:20-24.
8 Ne fakaasi fakamuli mai ne faifaiga a Iesu me ne “iloa ne ia te Tamana” kae ne fakaakoako foki ki a ia. Ne ‵kami mai ne Iesu a tino fakaa‵lofa, penei: “O‵mai ki a au a koutou katoa kolā e fi‵ta i te ‵mafa otou amoga, me ka avatu ne au ki a koutou a te malologa. Ke amo ne koutou taku amoga, kae fakaakoako mai ki a au, me i a au e filemu kae loto malalo; e maua foki i ei ne koutou a te tokaga malie otou agaga.” E pefea te tokagamalie o tino loto vāi‵vāi ona ko pati fakamafanafana konā! E fakamafanafana mai foki a pati konā ki a tatou i aso nei. Tela la, kafai e agamalū faeloa tatou, ka aofia tatou i ‘tino kolā e loto te Tama o fakaasi’ atu ki ei a uiga o tena Tamana.—Mataio 11:27-29.
9 A te suā uiga telā e tai ‵pau mo te agamalū ko te “loto maulalo.” I te suā feitu, a te fakamatamata e takitaki atu ei tatou ki te fia sili kae iku sāle atu ki te sē a‵lofa mo te sē fia ‵saga atu ki nisi tino. (Faataoto 16:18, 19) Ne fakaasi atu ne Iesu te loto maulalo i tena galuega i te lalolagi. Ke oko foki eiloa ki te taimi ne fanatu ei a ia ki Ielusalema i te ono o aso mai mua o tena mate kae ne tavae atu ei ki a ia e pelā me ko te Tupu o te kau Iutaia, ne ‵kese ‵ki eiloa a uiga o Iesu mo nisi takitaki pule o te lalolagi. Ne fakataunu ne ia te valoaga a Sakalia e uiga ki te Mesia, penei: “Kiloke, a ‵tou tupu ko vau ki a koe, e loto malalo a ia, kae sopo i te asini, e sopo foki i te tamā asini.” (Mataio 21:5; Sakalia 9:9) Ne lavea ne te pelofeta fakamaoni ko Tanielu se fakaasiga e uiga ki a Ieova e filifili ne ia tena Tama ke fai mo pule. Kae i se valoaga telā ko leva ne ‵valo mai ne taku ne ia a Iesu e pelā me ko te “toe tino malalo eiloa.” Tela la, e fetaui ‵lei eiloa a te agamalū mo te loto maulalo.—Tanielu 4:17; 7:13, 14.
10 E fesoasoani malosi mai a te agamalū telā e fakaasi mai ne Ieova mo Iesu ke fakapili‵pili atu tatou ki a laua. (Iakopo 4:8) E tonu, e se fakauiga i ei me i te tino agamalū e seva. E se tāitāi eiloa! E fakaasi mai ne Ieova te Atua malosi katoatoa a te lasi o tena malosi. E kaitaua malosi a ia ki tino sē fakamaoni. (Isaia 30:27; 40:26) I se auala tai ‵pau, ne fakaasi mai foki ne Iesu tena tu ‵mautakitaki mai te tumau i te fakamaoni faitalia a tofotofoga mai i a Satani te Tiapolo. Ne ita foki a ia ki takitaki lotu i ana aso kolā ne sē fakamaoni ki faifaiga fakapisinisi. (Mataio 4:1-11; 21:12, 13; Ioane 2:13-17) Ne agamalū faeloa a ia i te fakafesagai atu ki mea ‵se a ana soko, kae ne kufaki foki i olotou vāivāiga. (Mataio 20:20-28) E fakamatala mai ne se tino telā ne akoga faka‵lei ki te Tusi Tapu me “e loto malosi a te tino agamalū.” Ke na fakaasi atu ne tatou a te uiga tenei o Keliso—ko te agamalū.
Te ‵Toe Tino Loto Maulalo Eiloa i Ana Aso
11 A te tolu o fakaakoakoga ka mafau‵fau tatou ki ei ko te tala o Mose. E taku ne te Tusi Tapu a ia e pelā me ko te “‵toe tagata loto malalo eiloa i te lalolagi.” (Numela 12:3) Ne takitaki ne te Atua a te tusiga o te fakamatalaga tenei. Ne talia ne Mose a fakatakitakiga a Ieova ona ko tena agamalū telā ne ‵tu ‵kese.
12 Ne ‵kese ‵ki eiloa te auala telā ne tupu aka ei a Mose. Ne puipui ne Ieova a te tamaliki a se tauavaga Epelu fakamaoni i te taimi ne tamate ei a tama‵liki. Ne tausi faka‵lei ne tena mātua a Mose i te taimi ne fatoā fanau mai ei, kae ne akoako faka‵lei ne tou fafine a ia e uiga ki te Atua tonu ko Ieova. Fakamuli ifo, ne nofo atu a Mose i se koga telā ne ‵kese ‵ki eiloa. Ne fai mai Setefano, se mātulo Kelisiano i aso mua, e uiga ki a Mose, penei: “Ne tauloto ne ia a poto katoa faka Aikupito, kae se tagata e iloga i ana pati mo ana faiga.” (Galuega 7:22) Ne lavea atu tena fakatuanaki i te taimi ne kilokilo atu ei a ia ki faifaiga sē fakamaoni ne fai ne tavini a Falao ki ana taina. Ne tele keatea a Mose mai Aikupito ki Mitiana me ne tamate ne ia se tagata Aikupito telā ne fakasauā atu ki se tagata Epelu.—Esoto 1:15, 16; 2:1-15; Epelu 11:24, 25.
13 I te taimi ko 40 ei ana tausaga, ne nofo atu a Mose i a ia eiloa i te koga lavaki. Ne fetaui a ia mo tama‵liki fā‵fine e tokofitu a Leuelu i Mitiana kae ne fesoasoani atu a ia o fainu a te lafu mamoe a te lotou tamana. Ne fakamatala atu ne tama‵liki fā‵fine konei ki a Leuelu me “e isi se tagata Aikupito” ne faka‵sao ne ia latou mai nisi leoleo mamoe kolā ne olo atu o fakalavelave ki a latou. Ne ‵kami mai ne Leuelu a Mose, kae ne ‵nofo fakatasi latou. Ne seki ita fakamoemoe a ia ona ko fakalavelave kolā ne fepaki mo ia; io me ne taofi aka ei a ia mai te fakamasani atu ki tena olaga i se koga fakaatea. Ne fiafia faeloa a ia ke fai te loto o Ieova. I te 40 tausaga telā ne tausi ei ne ia a mamoe a Leuelu, ne avaga a ia mo Sepola kae ne puti aka ne ia ana tama‵liki, ne fakamalosi aka ne Mose a te uiga telā ne lauiloa a ia i ei. E tonu, ne maua ne Mose te agamalū ona ko tulaga faiga‵ta ne fepaki mo ia.—Esoto 2:16-22; Galuega 7:29, 30.
14 I te taimi ne filifili aka ei a ia ke fai mo takitaki o te fenua ko Isalaelu, ne tumau eiloa a Mose i te agamalū. Ne fakailoa atu ne se tamataene ki a Mose me i a Eletata mo Metata ne fai pelā me ne pelofeta—kae seki aofia laua i toeaina e toko 70 kolā ne ‵ligi atu ne Ieova ki ei te agaga tapu ke fesoasoani atu ki a Mose. Ne fai atu a Iosua ki a Mose, penei: “Tou ‵Malu, ‵vao atu ke fakagata te lā mea tenā e fai!” Ne fesili atu a Mose ki a ia me kaia e ita ei a ia, kae fai atu mo te loto maulalo penei: “A te mea e manako au ki ei, ko te Aliki ke tuku mai tena agaga ki te fenua o te Atua kae fai latou ke ka‵laga katoa e pelā me ne pelofeta!” (Numela 11:26-29) Ona ko te agamalū ne mafai ei o faka‵lei aka te fakalavelave tenā.
15 Kae e isi se taimi ne seki agamalū ei a Mose. Ne seki ‵viki atu a ia ki a Ieova, te Tino Faivavega i te taimi ne ‵nofo atu ei latou i Melipa, i tafa o Katesa. (Numela 20:1, 9-13) E tiga eiloa ne seki ‵lei katoatoa a Mose, ne fesoasoani atu tena fakatuanaki malosi i tena olaga kātoa kae e fia sau‵tala sāle foki tatou i aso nei ki tena agamalū telā e ‵tu ‵kese.—Epelu 11:23-28.
Te ‵Kese o te Agamalū mo te Kaitaua
16 E mafai o maua ne tatou se fakaakoakoga i mea kolā ne ‵tupu ki a Tavita mai tua malie eiloa o te mate o te pelofeta a te Atua ko Samuelu. E aofia i ei a Napalu mo tena avaga ko Apikaila. Ne ‵kese ‵ki eiloa a uiga o laua konei! E ui eiloa ne fai a Apikaila e pelā me ‘se fafine poto,’ a tena avaga “se tino kaitaua gofie fua kae masei.” Ne seki talia lele eiloa ne Napalu a te fakamolemole a te kau a Tavita kolā ne fesoasoani atu ki te tausiga o ana manu mai tino kaisoa, ke maua ne latou ne meakai mai i a ia. Ona ko te lotou kaitaua, ne puke ne Tavita mo tena kau olotou pelu kae olo atu o taua ki a Napalu.—1 Samuelu 25:2-13.
17 I te taimi ne logo ei a Apikaila i te mea tenā ko tupu, ne fakatoka fakavave ne ia a falaoa, uaina, mamoe kolā ne tao faka‵lei, mo keke kolā ne faite ki mati ma‵lo kae fanatu o fakafetaui ki a Tavita. Ne fakamolemole atu tou fafine ki a Tavita, penei: “Tou ‵malu, fakamolemole fakalogo mai ki a au! Tuku mai ki a au te ‵se tenā.” Ne ‵noga ifo te kaitaua o Tavita ona ko te fakamolemole a Apikaila telā ne fai atu mo te agamalū. Ne fakalogologo Tavita ki te fakamatalaga a Apikaila, kae ne fai atu, penei: “Ke vikia te Aliki, te Atua o Isalaelu, telā ne uga mai ne ia koe i te aso nei! Au e fakafetai ki te Atua e ‵tusa mo tou alofa mai, e pelā foki mo te mea ne fai ne koe i te aso nei o taofi ne koe a au mai te fai o te agasala ko te tatino mo te taui atu foki toku puapuagā.” (1 Samuelu 25:18, 24, 32, 33) Ne iku atu te kaitaua o Napalu ki tena mate. Ona ko uiga ‵gali o Apikaila ne fai ei a ia mo fai te avaga a Tavita. E tuku mai ne tena agamalū se fakaakoakoga gali mō tavini a Ieova i aso nei.—1 Samuelu 25:36-42.
‵Sala Faeloa ki te Agamalū
18 Tela la, e ‵tau o maua ne tatou katoa te agamalū. E sili atu i te mauaga fua o te uiga filemu; kae se uiga masani foki telā e fakamalosi atu ki nisi tino. Kāti ne masani sāle tatou o ita ki nisi tino kae fai a faifaiga sē ‵lei ki a latou. Kae mai te iloaga ne tatou a te munatonu mai te Tusi Tapu, ne ‵fuli aka ei ‵tou uiga. Ne faipati a Paulo e uiga ki te ‵fuliga tenei i te taimi ne fakamalosi atu ei a ia ki ana taina Kelisiano, penei: “E ‵tau mo koutou o taofi ‵mau ki te alofa, te kaimalie, te loto malalo, te agamalū, mo te loto kufaki.” (Kolose 3:12) E faka‵tusa ne te Tusi Tapu a te ‵fuliga tenei ki manu fe‵kai—ko kuli vao, lepoti, leona, ulosa mo gata poisini kolā ko ‵fuli ke fai pelā me ne manu filemu kae lata—ko mamoe, tamā kouti, tamā pulumakau mo pulumakau. (Isaia 11:6-9; 65:25) E ofo sāle a tino māfai ko ‵fuli ‵tou uiga me e ‵tu ‵kese a uiga konā. Kae e iloa ne tatou me e māfua mai i te agaga o te Atua a te fakamafuliga tenā, me e aofia te agamalū i fua o te agaga.
19 E mata, e fakauiga i ei me kafai ko oti ne fai ne tatou a ‵fuliga konā kae tukugina atu tatou ki a Ieova, ko se toe manakogina i ei ke taumafai faeloa tatou ke tumau i te agamalū? Ikai. E pelā me se fakaakoakoga, e manakogina ke tausi faka‵lei a ‵tou gatu ‵fou ko te mea ke ‵ma kae ke mata ‵lei foki. E fesoasoani mai a te sukesuke faeloa ki te Muna a te Atua mo te mafaufau ‵loto ki fakaakoakoga i ei ke iloa ne tatou a ‵tou uiga. Se a te mea e fakaasi mai ne te Muna a te Atua e uiga ki a koe?—Iakopo 1:23-25.
20 E kese‵kese a uiga o tino. E faigofie ki nisi tavini a te Atua ke fakaasi atu ne latou te agamalū i lō nisi tino. Kae e ‵tau eiloa mo Kelisiano o maua ne latou a fua o te agaga o te Atua, e aofia i ei te agamalū io me ko te loto maulalo. Ne fakamalosi atu a Paulo mo te alofa ki a Timoteo, penei: “Taumafai o fai te amiotonu, te olaga amio Atua, te fakatuanaki, te alofa, te kufaki mo te loto malalo.” (1 Timoteo 6:11) E fakauiga te pati “taumafai” ki te kausaki malosi. E ‵fuli aka ne se tino ‵fuli tusi i te Tusi Tapu a te tugāpati tenei ki te ‘tuku tonu atu o tou loto ki ei.’ (New Testament in Modern English, ne tusi ne J. B. Phillips) Kafai e kausaki malosi koe ke mafaufau ‵loto ki fakaakoakoga ‵gali mai te Muna a te Atua, ka ‵mautakitaki a mea konā i tou mafaufau. Ka puipui kae takitaki a koe ne akoakoga konā.—Iakopo 1:21.
21 E lavea atu a te lasi o ‵tou agamalū mai ‵tou faifaiga ki nisi tino. Ne fesili atu te soko ko Iakopo, penei: “E isi se tino poto mo te malamalama i a koutou na? Ke fakaasi mai la tona olaga ‵lei i ana galuega e ‵tusa mo te loto malalo mo te poto.” (Iakopo 3:13) E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te uiga faka-Kelisiano tenei i ‵tou fale, i te galuega faka-Kelisiano, mo te fakapotopotoga? Ka fakamatala mai i te suā mataupu a nisi fakatakitakiga aogā e uiga ki ei.
Ke Toe Onoono Aka ki ei
• Se a te mea ko iloa ne koe e uiga ki te agamalū mai te fakaakoakoga a
• Ieova?
• Iesu?
• Mose?
• Apikaila?
• Kaia e ‵tau o kausaki malosi ei tatou ke maua te agamalū?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Kaia e gali ei te agamalū?
2, 3. Se a te fesokotakiga i te va o te agamalū mo te agaga tapu, kae se a te mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei?
4. E iloa pefea ne tatou me fakatāua ne Ieova te agamalū?
5. Ne a mea e fakamoe‵moe tatou ki ei ona ko te agamalū o Ieova?
6. Ne fakamaoni aka pefea ne te Atua tena agamalū i ana faifaiga ki a Kaino?
7, 8. (a) E maina pefea tatou i te agamalū o Ieova? (e) Se a te mea e fakaasi mai i te Mataio 11:27-29 e uiga ki a Ieova mo Iesu?
9. Se a te uiga e fetaui ‵lei mo te agamalū, kae e fai pefea Iesu mo fai se fakaakoakoga ‵lei i te feitu tenei?
10. Kaia e se seva ei te tino telā e fakaasi atu ne ia te agamalū faka-Kelisiano?
11, 12. Kafai e mafau‵fau ki te auala ne tupu aka ei a Mose, kaia ne ‵tu ‵kese ei tena agamalū?
13. Se a te uiga ne maua ne Mose i te 40 tausaga ne nofo ei a ia i Mitiana?
14. Ke fakamatala mai te mea telā ne tupu i te taimi ne takitaki ei ne Mose te kau Isalaelu kae ne lavea atu i ei tena agamalū.
15. E ui eiloa ne seki ‵lei katoatoa a Mose, kaia e ‵lei ei ke fakaakoako atu tatou ki a ia?
16, 17. Se a te fakaakoakoga e maua ne tatou mai te tala o Napalu mo Apikaila?
18, 19. (a) Ne a ‵fuliga ki ‵tou uiga e mafai o ‵tupu māfai e agamalū tatou? (e) Se a te mea ka fesoasoani mai ke iloilo ne tatou a tatou eiloa?
20. Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ke fakaasi atu ei te agamalū?
21. (a) Kaia e ‵tau ei o kausaki malosi tatou ke maua te agamalū? (e) Se a te mea ka sau‵tala ki ei i te suā mataupu?
[Ata i te itulau e 22]
Kaia ne fiafia ei a Ieova ki te taulaga a Apelu?
[Ata i te itulau e 23]
Ne fakaasi atu ne Iesu me e fetaui ‵lei a te agamalū mo te loto maulalo
[Ata i te itulau e 24]
Ne fakaasi mai ne Mose se fakaakoakoga gali o te agamalū