Fakaasi Atu te Agamalū ki Tino Katoa
“Fakamasaua atu ki otou tino, . . . ke . . . fakatau a‵lofa, ka ke fakaasi foki ne latou a te uiga loto malalo [agamalū] ki tino katoa.”—TITO 3:1, 2.
“NE TUSI mai te apositolo ko Paulo, penei: “Fakaakoako mai ki a au, e pelā mo au e fakaakoako ki a Keliso.” (1 Kolinito 11:1) E taumafai malosi a tavini katoa a te Atua i aso nei o faka‵logo ki te fakatonuga tenei. Se mea tonu, me e se se mea faigofie ke faka‵logo ki te fakatonuga tenā ona ko manakoga ma‵sei mo uiga sē ‵lei ne maua ne tatou mai ‵tou mātua muamua kolā e se fetaui mo te fakaakoakoga a Keliso. (Loma 3:23; 7:21-25) E ui i ei, e mafai o fakaasi atu ne tatou te agamalū māfai e kausaki malosi tatou. Kae e se ‵tau o fakalago‵lago fua ki a tatou eiloa. Ne a nisi mea e ‵tau o fai?
2 A te vaegā agamalū telā ne fakaasi mai ne te Atua se vaega foki o fua o te agaga tapu. E ‵tusa mo te lasi o te ‵tou faka‵logo ki te takitakiga a te agaga o te Atua, ko te laveagofie foki o fuataga konā i ‵tou olaga. Kafai e penā loa, ko fatoā mafai ei o fakaasi atu ne tatou a te “loto malalo [agamalū]” ki tino katoa. (Tito 3:2) Ke onoono nei tatou ki auala kolā e mafai ei o fakaakoako tatou ki a Iesu kae ke mafai o maua ne tino kolā e masani mo tatou a te “tokagamalie.”—Mataio 11:29; Kalatia 5:22, 23.
I Loto i te Kāiga
3 E tāua ‵ki a te agamalū i loto i te kāiga. E lipoti mai a te World Health Organization me e tokouke atu a fāfine e pa‵kia ona ko fakasauāga i te kāiga i lō fakalavelave ‵tupu fakafuasei i auala mo te masaki ko te malalia. E pelā mo te lipoti mai i Lonitona, i Egelani, e ‵tusa mo te 25 pasene o amioga fakasauā kolā ne lipoti atu ki pulisimani ne māfua mai i te kāiga. E maua aka ne pulisimani a tino kolā e fakaasi atu olotou lagonaga mai te “sōna paka‵laga valevale mo te pati masei!” Kae sili atu i ei, ko oti ne talia ne nisi tauavaga a “uiga fakapiau” ke fakamasei aka ei olotou va. E fakaasi mai i uiga konei a “te agaga o te lalolagi” kae e se ‵tau o talia a mea penā i kāiga Kelisiano.—Efeso 4:31; 1 Kolinito 2:12.
4 Ko te mea ke ‵kalo keatea tatou mai uiga o te lalolagi, e ‵tau o maua ne tatou a te agaga o te Atua. “Ko te koga e nofo i ei te Agaga o te Aliki, e iai foki te saolotoga i konā.” (2 Kolinito 3:17) E fakamalosi aka ne te alofa, te mataalofa, te loto pulea mo te kufaki a te va fealofani o tauavaga sē ‵lei katoatoa. (Efeso 5:33) A te tino telā e faigata o kaitaua e aumai ne ia te fiafia ki te kāiga telā e ‵kese ‵ki eiloa mai kāiga kolā e ‵nofo mavaevae ona ko kinauga mo taua. E tāua ‵ki eiloa a pati a te tino, kae e mafai o lavea atu ne tatou ana uiga mo ana lagonaga mai te auala telā e faipati ei a ia. E fakafaigofie aka ne te agamalū a so se mea telā e manavase koe ki ei. Ne tusi mai a te Tupu poto ko Solomona, penei: “A te tali i te leo filemu e galo ei te kaitaua, kae kafai se tino e tali mo te leo malosi e fakatupu fua ne ia te kaitaua.”—Faataoto 15:1.
5 E tāua ‵ki eiloa te agamalū i se kāiga telā e tofu a tino i ei mo olotou lotu. E mafai o tosina mai a loto o tino sē tali‵tonu ki a Ieova māfai e fakaasi atu te agamalū mo faifaiga a‵lofa. Ne polopoloki ne Petelu a fāfine a‵vaga Kelisiano katoa, penei: “E penā foki koutou e fāfine, e ‵tau mo koutou o faka‵logo ki otou avaga, ko te mea kafai e isi ne tāgata mai i a latou e se tali‵tonu ki te muna a te Atua, e mafai o tosina mai latou ke tali‵tonu ona ko otou amioga. E se manakogina foki te fai‵pati o koutou ki ei, me e matea eiloa ne latou te ‵ma mo te ‵tonu otou amioga. E se ‵tau mo koutou o fakaaogā mea faka-te-foitino e fakagaligali ei koutou, e pelā mo te teuteuga otou ulu, io me ko fatu tāua e fakaaogā ne koutou, io me ko gatu e ‵pei ei koutou. E ‵tau mo te otou taulekaleka tumau telā ko te loto malalo mo te agaga filemu, kolā ne mea tāua i mua o te Atua.”—1 Petelu 3:1-4.
6 E mafai o se ‵lei te va fealofani o mātua mo tama‵liki, maise loa māfai e se a‵lofa malosi latou ki a Ieova. Kae e ‵tau mo tino katoa i kāiga Kelisiano o fakaasi atu te agamalū. Ne polopoloki atu a Paulo ki tamana, penei: “Sa fakaitaitagina otou tama‵liki, kae ke puti ake i te olaga ‵lei mo akoakoga faka-Kelisiano.” (Efeso 6:4) Kafai e agamalū faeloa a tino i te kāiga, ka fakamalosi aka foki i ei te alofa i te va o mātua mo tama‵liki. Ne fakaasi mai ne Dean, se tokotasi o tama‵liki e tokolima i te kāiga, a mea kolā e masaua ne ia e uiga ki te lotou tamana, penei: “A te motou tamana se tagata agamalū. Ne seki fakatau kinau aka eiloa maua—ke oko foki eiloa ki te taimi ko talavou ei au. E nofo filemu faeloa a ia, faitalia me e se ‵lei tena loto. I nisi taimi e uga ne ia au ke nofo tokotasi i toku potu io me fakatapu ne ia au ma tafao i mea kolā e fiafia malosi au ki ei, kae seki kinau aka eiloa maua. Ne seki fai fua a ia e pelā me ko te motou tamana kae ko te motou taugasoa foki. Ne seki ma‵nako eiloa matou o fakafanoanoa a ia.” E fesoasoani mai a te agamalū ke fakamalosi aka ei te va fealofani o mātua mo tama‵liki.
I te ‵Tou Galuega Talai
7 E tāua foki a te agamalū i te faiga o te galuega talai. I te taimi e fakasalalau atu ei ne tatou te tala ‵lei o te Malo ki nisi tino, e fetaui tatou mo tino kolā e kese‵kese olotou uiga. E fia‵fia a nisi tino o fakalogo‵logo ki te fekau e uiga ki te fakamoemoega telā e talai atu ne tatou. Kae kāti e se fia‵fia mai a nisi tino ona ko pogai kese‵kese. Ona ko te mea tenā, ka fesoasoani mai a te agamalū ke fakataunu ne tatou ‵tou galuega ke fai pelā me ne molimau ki kapakapalagi o te lalolagi.—Galuega 1:8; 2 Timoteo 4:5.
8 Ne tusi mai te apositolo ko Petelu, penei: “Āva ki a Keliso i otou loto, kae ke fai foki ne koutou a ia ke fai mo otou Aliki. Ke toka koutou i so se taimi o fakamatala atu ki so se tino e fesili mai ki a koutou, ke fakamatala atu a te fakamoemoega tenā e i a koutou. Kae ke fai ne koutou i te loto malalo mo te āva.” (1 Petelu 3:15, 16) Ona ko te puke ‵mautakitaki o tatou ki te fakaakoakoga a Keliso, e taumafai malosi tatou o fakaasi atu te agamalū mo te āva māfai e talai atu tatou ki tino kolā e kaitāua mai. E iku atu a vaegā faifaiga konei ki mea ‵lei.
9 Ne seki fanatu a Keith ki te mataloa i te taimi ne fanatu ei tena avaga ki te tino telā e petupetu mai i te mataloa. I te taimi ne iloa ei ne te avaga a Keith me i te tino tenā se Molimau a Ieova, ne ‵losi atu a ia me i Molimau a Ieova e fakasauā sāle ne latou a tama‵liki. Ne seki kaitaua eiloa a te taina tenei, kae ne tali atu a ia mo te agamalū, penei: “Fakamolemole, e se penā loa. E mata, e mafai o fakamatala atu ne au a te mea telā e tali‵tonu ki ei a Molimau a Ieova?” Ne fakalogologo mai a Keith ki te sautalaga tenā kae ne fanatu a ia ki te mataloa o fakagata aka te faipatiga a te taina tenei.
10 Fakamuli ifo, ne sala‵mo a te tauavaga tenei i lā pati kolā ne fai atu ki te tino telā ne āsi atu ki te lā fale. Ne otia lā loto ona ko tena agamalū. I te vaiaso mai tua ifo, ne toe āsi mai te taina tenei kae ne ‵poi malosi ei a Keith mo tena avaga, talia ei ne laua ke fakamatala mai ne ia mai te Tusi Tapu a mea kolā e talitonu a ia ki ei. Ne fai mai laua, penei: “I te lua tausaga mai tua ifo i ei, ne fakalogo‵logo faeloa māua ki fakamatalaga a nisi Molimau.” Ne talia ne laua ke fai se akoga faka-te-Tusi Tapu, kae fakamuli ifo ne papatiso laua ke fakamailoga ei te lā tukuatuga ki a Ieova. Ma‵faga la o mea fakafiafia loto ki te Molimau muamua telā ne āsi atu ki a Keith mo tena avaga! Ne fetaui a te Molimau tenā mo laua i tausaga fakamuli ifo kae ko oti ne fai laua e pelā me se taina mo se tuagane o ia i te feitu faka-te-agaga. Ne aogā eiloa tena agamalū.
11 A Harold se sotia telā ne kaitaua vave sāle kae fakalotolotolua foki me e isi se Atua ona ko mea kolā ne ‵tupu ki a ia. E se gata i ei, e isi se fakalavelave tupu fakafuasei ne māfua mai i se tino vale telā ne fakatele ne ia te motoka, kae fai ei ke ‵pili a Harold. I te taimi ne āsi atu ei a Molimau a Ieova ki tena fale, ne fakatonu atu a ia ki a latou ke sē toe āsi atu ki a ia. Kae i te aso e tasi, ne fanatu a Bill, se Molimau e tokotasi o āsi ki se tino fiafia telā ne nofo i tafa o Harold. I lō te fano ‵tonu ki te fale o te tino fiafia tenā, ne fakatau‵se a ia ki te fale o Harold. I te taimi ne tala mai ei ne Harold te mataloa ne fakaaogā ne ia a tokotoko e lua, ne fakatoese fakavave atu a Bill ki a ia kae fakamatala atu ne ia me e ‵se te fale ne fanatu a ia ki ei. Ne a mea ne fai ne Harold? E seki iloa ne Bill me ne fatoā onoono a Harold ki se polokalame i te televise e uiga ki Molimau kolā ne ga‵lue ke faite aka ne latou se Kingdom Hall fou i se taimi toetoe. Ona ko tena fiafia ke lavea atu ne ia a tino tokouke ne ‵kau fakatasi i te faiga o te galuega, ne ‵fuli i ei tena kilokiloga ki te kau Molimau. Ona ko te fakatoesega a Bill fakatasi mo ana uiga ‵gali kae agamalū, ne fakaiku aka ei ne Harold ke talia ne ia ke āsi sāle atu a Molimau. Ne sukesuke a ia ki te Tusi Tapu, ne gasolo atu a ia ki mua kae ne fai ei mo fai se tavini papatiso a Ieova.
I te Fakapotopotoga
12 A te tolu o koga telā e tāua ‵ki ei a te agamalū ko te fakapotopotoga Kelisiano. E fakatau finau sāle a tino e tokouke i aso nei. E fai a kinauga mo taua e pelā me ne mea masani ki tino kolā e fakatāua ne latou a manatu faka-te-lalolagi. Kāti e mafai o oko lēmū mai a faifaiga penā ki te fakapotopotoga Kelisiano kae iku atu i ei ki kinauga mo nisi fakalavelave. Se mea fakafanoanoa te mea tenā ki taina kolā e panaki mo latou te tiute ke faka‵lei aka a vaegā fakalavelave penā. Kae ui ei, e fakamalosi aka latou ne te lotou a‵lofa ki a Ieova mo olotou taina ke fesoasoani atu ki tino konā ke sala‵mo kae ke toe ‵foki mai.—Kalatia 5:25, 26.
13 Ne fe‵paki foki a Paulo mo tena taugasoa ko Timoteo mo fakalavelave kolā ne māfua mai i nisi tino i loto eiloa i te fakapotopotoga. Ne fai atu a Paulo ki a Timoteo ke fakaeteete i taina kolā e fai pelā me ne mea “sē taulia.” Ne fai atu a Paulo, penei: “A te Tavini a te Aliki e se ‵tau mo ia o kinau, kae ke alofa ki so se tino, ko ia ko te faiakoga ‵lei mo te kufaki, telā e fakatonu ne ia ona fili i te loto malalo.” Kafai e agamalū faeloa tatou faitalia me fakaitaita mai a tino, e mafai o ‵fuli i ei a manatu sē ‵lei o tino kolā e ‵teke mai sāle ki a tatou. Kafai e penā, e mafai o “tuku atu ne te Atua te avanoa ke sala‵mo latou, ko iloa ei ne latou te mea tonu.” (2 Timoteo 2:20, 21, 24, 25) Ke masaua me ne faka‵pau ne Paulo te alofa mo te loto kufaki ki te loto maulalo.
14 Ne fai eiloa ne Paulo a mea kolā ne akoako atu ne ia. I te fakafesagai atu ki “apositolo ‵loi” i te fakapotopotoga i Kolinito, ne fakamalosi atu a ia ki taina i ei, penei: “E faipati atu au ki a koutou i te loto malalo, kae kafai ko ‵mao au keatea mo koutou, ko tusi atu au mo te sē āva. E taofi ‵se koutou, kae fia fakamolemole atu au ki a koutou, me ne fai ne au a mea konei i te agaga o te alofa mo te loto malalo o Keliso.” (2 Kolinito 10:1; 11:5) Ne fakaakoako eiloa a Paulo ki a Keliso. Ke masaua la me ne fai atu ne ia te fakamolemole tenei ki ana taina mo te “loto malalo” o Keliso. Ne ‵kalo keatea a ia mai te uiga fia maluga mo te fia pule. E mautinoa eiloa me ne fia‵fia malosi a tino i te fakapotopotoga kolā e loto ‵lei ki ana fakamalosiga konā. Ne faka‵lei aka ne ia a fakalavelave konā, maua i ei ne te fakapotopotoga te filemu mo te ‵kau fakatasi. Tenei eiloa te faifaiga e ‵tau o fakaakoako tatou ki ei, i ne? E sili atu te tāua mō toeaina ke tau‵tali ki te fakaakoakoga a Keliso mo Paulo.
15 Kae e se ‵tau fua o faka‵tali ki te taimi ko makosu ei te filemu mo te loto ‵kau fakatasi o taina i te fakapotopotoga, ko fatoā saga atu ei o fesoasoani ki a latou. A koi tuai o ‵tupu a fakalavelave, e ma‵nako a taina ki ne fakatakitakiga a‵lofa. Ne fakamalosi mai a Paulo, penei: “Oku taina, kafai se tino e maua i so se agasala; ko koutou kolā e tumau i te olaga faka-te-Agaga ke fakatonu ne koutou.” E pefea la? “Kae ‵tau mo koutou o fai i te agaga o te loto malalo. Kae onoono tonu ki a koe eiloa, i a koe ma fakaosoosogina foki.” (Kalatia 6:1) E se se mea faigofie ke tumau faeloa i te “agaga o te loto malalo” ona ko te mea e isi ne vāivāiga o Kelisiano katoa, pelā foki mo tāgata kolā ne faitofigina. Kae ui ei, ona ko te fesoasoani atu mo te agamalū ka fakafaigofie ei ke toe ‵fuli mai te tino agasala.
16 I te ‵gana Eleni mua, a te pati telā ne ‵fuli ki te “fakatonu” e mafai foki o fakauiga ki te faka‵tonuga ne se tufuga a ivi o se tino kolā ne seke, telā e logo‵mae malosi te tino i ei. E faipati faka‵lei atu a te tufuga tenā e uiga ki mea aogā ka iku mai i ei. E fakamafanafana atu tena agamalū ki te tino. A pati fesoasoani kolā e fai atu mai mua o se fakalavelave e fakafeoloolo ei te logo‵mae. I se auala tai ‵pau, kāti ka logo‵mae foki se tino i fakatonutonuga faka-te-agaga kolā e fai atu ki a ia. Kae kafai e agamalū te tino fakatonutonu, ka taliagofie ei ne te tino agasala a fakatonutonuga konā, ka toe faka‵lei aka ei a te lā va fealofani kae ka ‵fuli aka foki ei ana faifaiga. Kafai e se fiafia malosi a te tino ki pati fesoasoani kolā ne fai atu muamua, e aogā ke agamalū te tino telā e fesoasoani me e mafai o ‵fuli aka i ei a te loto ‵fika o te tino agasala ke fakalogo ki fakatakitakiga faka-te-Tusi Tapu.—Faataoto 25:15.
17 Se mea fakamataku me kafai e fakatonutonu atu ki se tino e masani sāle o fakauiga ‵se ne nisi tino a pati fakatonutonu konā e pelā me ne fakamaseiga. Ne fai mai se tino tusitala, penei: “Kafai e fakatonutonu atu ne tatou se tino, e ‵tau o agamalū tatou kae ke sē pati ‵toko ne tatou a te tino tenā.” A te fakaasiatuga o te agamalū telā e māfua mai i te loto maulalo, ka fesoasoani atu ki te Kelisiano telā e tuku atu ne ia a fakatonutonuga ke ‵kalo keatea mai te mea fakamataku tenei.
“Ki Tino Katoa”
18 A te auala e tasi telā e faigata ki te tokoukega o tino ke fakaasi atu te agamalū ko te fakafesagai atu ki tino pule. E tonu, e fakaasi mai sāle ne nisi tino pule a te lotou kaitāua mo te lotou sē a‵lofa ki tino e auala i olotou faifaiga. (Failauga 4:1; 8:9) Kae e fesoasoani mai a te ‵tou a‵lofa mō Ieova ke amanaia tatou ki tena tulaga maluga kae ke faka‵logo foki tatou ki pule o malo. (Loma 13:1, 4; 1 Timoteo 2:1, 2) Kafai e taumafai a tino pule o fakalavelave mai ki ‵tou tapuakiga ki a Ieova, e ‵sala atu tatou mo te loto finafinau ki nisi auala aka ke ‵viki atu ei tatou ki a Ia.—Epelu 13:15.
19 E se ‵tau o ita tatou faitalia a mea kolā e ‵tupu. E tiga eiloa e se gutugutulua tatou ki fakatakitakiga amio‵tonu e taumafai malosi tatou o faka‵logo ki tino pule. Ona ko faifaiga konei, ko oti ne manuia a ‵tou taina i te faiga o te lotou galuega talai i fenua e 234 i te lalolagi kātoa. E faka‵logo tatou ki pati polopoloki a Paulo ke “tuku atu katoatoa olotou loto ki olotou pule mo faipule i te faka‵logo ki ei, ka ke toka foki o fai so se mea ‵lei. Fakatonu ke mo a e fakamasei ne latou so se tino, ka ke filemu kae fakatau a‵lofa, ka ke fakaasi foki ne latou a te uiga loto malalo ki tino katoa.”—Tito 3:1, 2.
20 E uke ‵ki a fakamanuiaga ka maua ne tino kolā e fakaasi atu ne latou te loto maulalo. Ne folafola mai Iesu, penei: “Amutia a latou kolā e loto malalo: me fai ma latou a folafolaga a te Atua.” (Mataio 5:5) Kafai e tumau a taina fakaekegina o Keliso i te loto maulalo, ka fia‵fia faeloa latou kae ka taulia foki ke pule i te Malo ki te lalolagi. E fakaasi atu foki faeloa ne te “vaitino tokouke” o ‘nisi mamoe,’ te loto maulalo kae fakamoe‵moe latou ki te ola i te lalolagi Palataiso. (Fakaasiga 7:9; Ioane 10:16; Salamo 37:11) Ma‵faga o fakamoemoega ‵gali mō aso mai mua! Ke se manatu ma‵ma eiloa tatou ki fakamasauaga a Paulo ne tuku atu ki Kelisiano i Efeso, penei: “Tela la, ko fakamolemole atu au, ko te pagota mō te Aliki, ke ‵tau koutou o ola i te olaga ne kalagagina ei koutou, i te loto malalo mo te filemu.”—Efeso 4:1, 2.
Ke Toe Mafau‵fau ki ei
• Ne a fakamanuiaga e maua mai te fakaasiatuga o te agamalū
• i te kāiga?
• i te galuega talai?
• i te fakapotopotoga?
• Ne a fakamoemoega ne folafola atu ki tino loto mau‵lalo?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Kaia e faigata ei ke fakaasi atu te agamalū?
2. E fakaasi atu pefea ne tatou a te “loto malalo ki tino katoa”?
3. Ne a mea e ‵tupu i te kāiga kolā e fakaasi mai ei te agaga o te lalolagi?
4. Se a te aogā o te agamalū ki te kāiga?
5. E fesoasoani atu pefea te agamalū ki kāiga kolā e tofu a tino i ei mo olotou lotu?
6. E fakamalosi aka pefea ne te fakaasiatuga o te agamalū a te va fealofani o mātua mo tama‵liki?
7, 8. Kaia e aogā ei ke fakaasi atu te agamalū i te galuega talai?
9, 10. Ke taku mai se tala telā e fakamalosi mai ei te tāua o te agamalū i te galuega talai.
11. Ko te auala fea e fakafaigofie aka ei ne te agamalū ke talia ne se tino a muna‵tonu faka-Kelisiano?
12. Ne a uiga faka-te-lalolagi e ‵tau o ‵kalo keatea mai ei a Kelisiano?
13, 14. Se a te ikuga e mafai o maua māfai e fakatonu atu ‘i te loto maulalo’?
15. Kaia e tāua ei te agamalū māfai e polopoloki ne tatou se tino?
16, 17. Se a te mea e fesoasoani atu ei ki se tino loto ‵fika ke talia ne ia a pati fakatonutonu?
18, 19. (a) Kaia e faigata ei ke fakaasi atu ne Kelisiano te agamalū ki tino pule i nisi taimi? (e) Se a te mea e mafai o fesoasoani atu ei ki Kelisiano ke fakaasi atu te loto maulalo ki tino pule, kae ne a ikuga ne iku mai i ei?
20. Ne a taui ka maua ne tino kolā e fakaasi atu ne latou te agamalū?
[Ata i te itulau e 27]
E tāua ‵ki a te agamalū i te kāiga telā e tofu a tino i ei mo olotou lotu
[Ata i te itulau e 27]
E fakamalosi aka ne te agamalū a fesokotakiga i te kāiga
[Ata i te itulau e 29]
Ke faipati atu ki tino ‵teke i te agamalū mo te loto maulalo
[Ata i te itulau e 30]
Kāti ka aogā te agamalū o te tino fakatonutonu ki te tino agasala