E Maua i Fea a Tinā Fakamafanafanaga ‵Tonu?
“Te Atua te Tamana o te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso . . . e fakamafanafana mai ki a matou i omotou puapuagā katoa.”—2 KOLINITO 1:3, 4.
KAFAI e masaki malosi se tino, e mafai o fai ei ke mafaufau a ia me e seai se aogā o tena olaga. Ko ma‵tiva a nisi tino ona ko mafuie, afā mo te sē lava o meakai. E ‵mate sāle a tino i nisi kāiga ona ko taua, e fakama‵sei ei olotou fale io me faimālō atu ki a latou ke tiakina olotou fale kae ke ‵tele keatea. E mafau‵fau aka nisi tino me ko seai se koga e mafai o faka‵lafi ei latou ona ko te uke o amioga ma‵sei. E ma‵nako malosi a vaegā tino penā ki fakamafanafanaga. Kae tefea te koga e maua atu i ei a fakamafanafanaga?
2 E taumafai malosi a nisi tino mo nisi fakapotopotoga ke fakamafanafana atu ki tino. E fia‵fia sāle a tino ki pati kolā e fai atu mo te alofa. E aogā ‵ki a mea faka-te-foitino mō se taimi toetoe. Kae ko Ieova fua tokotasi, ko te Atua tonu, telā e mafai o fakaseai katoatoa ne ia a fakalavelave kae tuku mai te fesoasoani telā e ‵tau o maua. E fai mai te Tusi Tapu e uiga ki a ia, penei: “Ke fakafetai tatou ki te Atua te Tamana o te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso, ko te Tamana telā e alofa mai ki a tatou, ko ia foki ko te Atua o fakamafanafanaga katoa, telā e fakamafanafana mai ki a matou i omotou puapuagā katoa, ko te mea ke mafai ne matou o fakamafanafana ki a latou kolā e maua ne so se puapuagā, i te fakamafanafanaga telā ne maua ne matou mai i te Atua.” (2 Kolinito 1:3, 4) E fakamafanafana pefea tatou ne Ieova?
Ke Maina i te Pogai Tonu o Fakalavelave
3 Ne maua ne tino katoa a vāivāiga ona ko te agasala a Atamu, kae fai ei ke taotaomaki tatou ne fakalavelave e uke kolā e iku fakamuli atu ki te mate. (Loma 5:12) E faigata foki a te fakalavelave tenā me e fai a Satani te Tiapolo mo fai te “aliki masei o te lalolagi nei.” (Ioane 12:31; 1 Ioane 5:19) E isi foki ne mea ne fai ne Ieova, i lō te fakaasimaiga fua ne ia o tena sē fiafia ki mea fakafanoanoa e ‵tupu sāle ki tino katoa. Ne uga mai ne ia tena Tama e tokotasi e pelā me se taulaga togiola ke maua ne tatou te fakaolataga. Kae e fai mai foki te Atua me e mafai o saoloto tatou mai te agasala ne tuku fakasolo mai ne Atamu māfai e fakatuanaki tatou ki Tena Tama. (Ioane 3:16; 1 Ioane 4:10) Ne folafola mai foki ne te Atua, me ka fakaseai ne Iesu Keliso, telā ne tuku atu ki a ia te pule i te lagi mo te lalolagi, a Satani mo tena lalolagi masei tenei.—Mataio 28:18; 1 Ioane 3:8; Fakaasiga 6:2; 20:10.
4 Ko oti ne tuku mai ne te Atua a fakamaoniga e uke ke iloa ne tatou me ka fakataunu eiloa ana folafolaga kae ke fakamalosi aka foki ‵tou loto tali‵tonu ki ei. (Iosua 23:14) Ne tuku mai ne ia i te Tusi Tapu a tala o mea kolā ne fai ne ia ke faka‵sao ei ana tavini faitalia me e foliga faiga‵ta a mea konā ki tino. (Esoto 14:4-31; 2 Tupu 18:13–19:37) Kae ne fakaasi mai ne Ieova, e auala i a Iesu Keliso, me e aofia i ana fuafuaga a te faka‵leiga o “masaki o tino,” e penā foki loa mo te faka‵tuga o tino ‵mate. (Mataio 9:35; 11:3-6) Ka fakataunu mafea a mea katoa konei? E tuku mai i te Tusi Tapu a te tali ki ei, i te fakamatalaga e uiga ki aso fakaoti o te olaga masei tenei, a koi tuai o oko mai te lagi fou mo te lalolagi fou a te Atua. E fetaui ‵tonu eiloa a fakamatalaga konā a Iesu mo ‵tou aso nei.—Mataio 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5.
Fakamafanafanaga mō Tino Loto Māfatia
5 Ko iloa nei ne tatou i ana faifaiga ki te kau Isalaelu i aso mua a te auala ne fakaaogā ei ne Ieova ke fakamafanafana atu ki a latou. Ne fakamasaua atu ne ia ki a latou ana uiga. Ne fakamalosi aka ei te lotou loto tali‵tonu ki ana folafolaga. Ne fakaaogā ne Ieova ana pelofeta ke fakaasi faka‵lei atu ne latou a te ‵kese o te Atua tonu telā e ola, mo tupua kolā e sē mafai o faka‵sao ne latou a latou eiloa, penā foki mo tino kolā e tapuaki atu ki a latou. (Isaia 41:10; 46:1; Ielemia 10:2-15) Ne fai atu a Ieova ki a Isaia, penei: “Fakamafanafana atu a loto o toku fenua. Fakamafanafana atu latou.” Kae ne fakamalosi ne Ia tena pelofeta ke fakaaogā ne ia a tala fakatusa, pelā foki mo fakamatalaga e uiga ki Ana mea ne faite, ko te mea ke fakamaina faka‵lei atu ki a latou a te sili o Ieova te Atua tonu.—Isaia 40:1-31.
6 I nisi taimi, ne fakamafanafana ne Ieova ana tino mai te fakasino atu ki te taimi telā ka faka‵sao ei ne ia latou, faitalia me ko pili mai io me koi ‵mao atu. I te taimi ko pilipili atu ei ki te lotou faka‵saoga mai Aikupito, ne fai atu a ia ki tino Isalaelu kolā ko loto vāivāi, penei: “Toe tasi eiloa te fakasalaga ka fakaoko ne au ki te tupu o Aikupito mo tena fenua. Ka oti aka ko te mea eiloa ko talia mai ne ia ke olo koutou.” (Esoto 11:1) I te taimi ne olo atu ei a kautau mai fenua e tolu o faitaua ki Iuta i aso o te tupu ko Iosefatu, ne fai atu a Ieova ki a latou me ka taua atu a Ia mō latou i te aso “taeao.” (2 Nofoaiga Tupu 20:1-4, 14-17) I te suā feitu, a te lotou faka‵saoga mai Papelonia se mea telā ko leva ne tusi ne Isaia i te 200 tausaga mai mua atu i ei, kae e maua foki a nisi fakamatalaga e uiga ki ei i te tusi a Ielemia telā ne tusi i te 100 tausaga mai mua o te lotou faka‵saoga. Ko pefea la te fakamalosi loto o valoaga konā ki tavini a te Atua i te taimi ko pili mai ei te lotou faka‵saoga!—Isaia 44:26–45:3; Ielemia 25:11-14.
7 E tāua ‵ki a folafolaga kolā e fakamafanafana atu ki tino o te Atua me e aofia sāle i ei a fakamatalaga e uiga ki te Mesia. (Isaia 53:1-12) I tupulaga fakamuli ifo, ne maua ei ne tino fakamaoni se fakamoemoega gali māfai e fe‵paki latou mo tofotofoga kese‵kese. E fai‵tau tatou ki te Luka 2:25, penei: “E isi se tagata ne nofo i Ielusalema, a tona igoa ko Simeona. Se tagata ‵lei kae mataku ki te Atua, kae ne nofo eiloa o fakatalitali mo te fakaolaga [io me ko te fakamafanafanaga, telā ko te oko mai o te Mesia] o Isalaelu. Ne nofo i a ia te Agaga Tapu.” Ne iloa ne Simeona a te fakamoemoega telā e maua i te Tusi Tapu e uiga ki te Mesia, kae ne ‵fuli i ei tena olaga. E ui eiloa, e sē malamalama a ia i te auala ka fakataunu ei a fuafuaga konā, kae ne seki oko atu foki a ia ki te taimi tenā, ne fiafia eiloa a ia me ko iloa ne ia te Tino telā ne talia ne te Atua ke ‘fakaola’ ne ia a tino.—Luka 2:30.
Fakamafanafanaga e Auala i a Keliso
8 I te taimi ne fai ei te galuega a Iesu Keliso i te lalolagi nei, ne seki tuku atu faeloa ne ia a mea katoa kolā ne ma‵natu aka a tino me e ‵tau o maua ne latou. Ne ma‵nako a nisi tino ki te vaegā Mesia telā ka fakasaoloto ne ia latou mai te pulega fakatakalialia a te kau Loma. Kae ne seki fia ‵lago atu a Iesu ki ei, kae fai atu fua, penei; “Fai te otou tiute ki te Malo.” (Mataio 22:21) E isi foki ne nisi mea e aofia i te fuafuaga a te Atua i lō te fakasaolotoga fua o tino mai pulega fakapolitiki. Ne ma‵nako a tino ke fai a Iesu mo fai te tupu, kae ne fai atu a ia me ka ‘tuku atu ne ia tena ola mō tino e tokouke.’ (Mataio 20:28; Ioane 6:15) Ne seki oko atu ki te taimi ke fai ei a ia mo fai te tupu me ko Ieova fua ka tuku atu ne ia te pulega ki a ia kae e se ko tino ‵teke.
9 Ne aofia i “te Tala ‵Lei o te Malo o te Atua” a fakamafanafanaga kolā ne tuku mai ne Iesu. Tenei eiloa te fekau ne folafola atu ne Iesu i so se koga ne fano a ia ki ei. (Luka 4:43) Ne faka‵mafa atu ne ia me ne fetaui ‵lei te fekau tenā mo fakalavelave kolā e fe‵paki mo tino i aso takitasi, mai te fakaasiatuga o mea kolā ka fai ne ia i tena pulega faka-Mesia mō tino katoa. Ne tuku atu ne ia ki tino taki tokotasi kolā e logo‵mae se fakamoemoega ‵lei ki te olaga me ne faka‵lei ne ia a masaki o tino ‵kivi mo tino gūgū (Mataio 12:22; Maleko 10:51, 52), tino e faka‵mate olotou foitino (Maleko 2:3-12), tino Isalaelu kolā e maua ne masaki fakatakalia‵lia (Luka 5:12, 13), penā foki eiloa mo nisi masaki ma‵sei. (Maleko 5:25-29) Ne fai foki ne ia a kāiga fanoa‵noa ke fia‵fia mai te faka‵tuga o olotou tama‵liki mai te mate. (Luka 7:11-15; 8:49-56) Ne fakaasi atu foki ne ia tena malosi ke taofi aka ne ia a afā kae ke fagai foki ne ia a tino e tokouke kolā ne fia‵kai. (Maleko 4:37-41; 8:2-9) E sē gata i ei, ne akoako atu ne Iesu a fakatakitakiga o te olaga kolā e aogā ‵ki ke fakafesagai atu ei a tino ki fakalavelave kae ke fakamalosi foki te lotou fakamoemoega ki te ola mai lalo i te pulega amiotonu a te Mesia. Tela la, i te taimi ne fai ei te galuega a Iesu, ne seki fakamafanafana atu fua a ia ki tino kolā ne fakalogo‵logo ki a ia kae ne tuku mai foki ne ia se fakamafanafanaga tonu ki tino kolā ka ola i te fia afe tausaga mai tua ifo i ei.
10 I te 60 tausaga mai tua o te mate o Iesu e pelā me se taulaga togiola mo tena toetuga foki ki te lagi, ne fakamalosi atu te Atua ki te apositolo ko Ioane ke tusi mai, penei: “Aku tama, ko tusi atu ne au ki a koutou a te mea nei, ke sē agasala koutou; kae kafai e isi se tino e agasala, e iai i a tatou a Iesu Keliso, ko te tino amiotonu, telā e fautua mō tatou ki te Tamana. Me i a Keliso, ko ia tenā ko te auala e fakamagalo ei o‵tou agasala, e sē ko agasala fua a tatou, kae pelā foki mo agasala a tino katoa.” (1 Ioane 2:1, 2) E fakamafanafana mai te taulaga ‵lei katoatoa a Iesu, ona ko mea tāua kolā e maua ne tatou mai i ei. Ko iloa ne tatou me ko mafai nei o fakamagalo ‵tou agasala, o maua se loto lagona ‵ma, o talia tatou ne te Atua kae fakamoe‵moe foki ke ola ki te se-gata-mai.—Ioane 14:6; Loma 6:23; Epelu 9:24-28; 1 Petelu 3:21.
Fakamafanafanaga Mai te Agaga Tapu
11 I tena toe po a koi tuai o mate, ne faipati atu a Iesu ki ana apositolo e uiga ki se isi fakatokaga ne fai ne tena Tamana i te lagi ke fakamafanafana atu ei ki a latou. Ne fai atu a Iesu, penei: “Ka fakatagi atu foki au ki te Tamana, ko uga mai ei ne ia ki a koutou te suā Fesoasoani [se fakamafanafanaga; i te ‵gana Eleni ko te pa·raʹkle·tos], ko te Agaga o te munatonu. Ko te mea ke nofo ‵mau i a koutou ki te se gata mai.” Ne toe fakamaoni atu foki a Iesu ki a latou, penei: “Ka ko te Fesoasoani, ko te Agaga Tapu tenā, . . . [ka] akoako atu ki a koutou i mea katoa; e fakamasaua atu foki a mea katoa kolā ko oti ne fai atu ne au ki a koutou.” (Ioane 14:16, 17, 26) Ne fakamafanafana atu pefea te agaga tapu ki a latou?
12 Ne maua ne te kau apositolo a akoakoga e uke mai i a Iesu. E sē mafai eiloa o puli i a latou a mea kolā ne ‵tupu, kae e mata, koi masaua ne latou a akoakoga takitasi a Iesu? E mata, ka ‵galo atu a vaegā akoakoga tāua penā, ona ko te sē ‵lei katoatoa o olotou mafaufau? Ne fakamaoni atu a Iesu ki a latou me ka ‘fakamasaua atu ne te agaga tapu ki a latou a mea ne akoako atu ne ia.’ Kae kāti i te valu tausaga mai tua o te mate o Iesu, ne mafai ei ne Mataio o tusi a tena tusi Evagelia muamua, telā ne tusi ne ia i ei a te Lauga fakamalosi loto a Iesu i luga i te Mauga, ko ana tala fakatusa e uke e uiga ki te Malo, mo ana fakamatalaga e uiga ki te fakailoga o tena toe foki mai. Kae e sili atu i te 50 tausaga mai tua ifo i ei, ne mafai ne te apositolo ko Ioane o tusi se tala kātoa e uiga ki toe aso fakaoti o te olaga o Iesu i te lalolagi nei. Ko oko eiloa i te fakamalosi loto aka o vaegā tala penei ki a tatou i aso nei!
13 I lō te fesoasoani atu fua ke masaua ne latou a pati katoa kolā ne fai ne Iesu, ne akoako atu foki ne te agaga tapu a soko ke maina faka‵lei latou i fuafuaga a te Atua. I te taimi ne ‵nofo atu ei a Iesu mo ana soko, ne seki maina faka‵lei latou i mea kolā ne akoako atu ne ia. Kae fakamuli ifo, ne fakamalosi atu a te agaga tapu, ki a Ioane, Petelu, Iakopo, Iuta, mo Paulo ke tusi ne latou a nisi fakamatalaga e uiga ki fuafuaga a te Atua. Tela la, ne fai a te agaga tapu e pelā me se faiakoga telā ne fakamaoni atu ki a latou me e takitaki latou ne te Atua.
14 Ne fesoasoani mai foki a meaalofa ‵gali a te agaga tapu ke fakamaoni aka ei me ko sē toe talia ne te Atua a te Isalaelu faka-te-foitino kae ko talia nei ne ia te fakapotopotoga Kelisiano. (Epelu 2:4) E aogā ‵ki a fua o te agaga tapu ki olaga o tino taki tokotasi ke iloa aka ei ne latou a soko ‵tonu o Iesu. (Ioane 13:35; Kalatia 5:22-24) Ne fesoasoani atu foki a te agaga tapu ki tino i te fakapotopotoga ke fai pelā me ne molimau loto ‵toa kae ke sē ma‵taku.—Galuega 4:31.
Te Fesoasoani i Taimi o Tofotofoga Faiga‵ta
15 E oko mai eiloa a fakasauāga kese‵kese ki tino kolā ko oti ne tukugina atu ki a Ieova kae fakamaoni foki ki a ia. (2 Timoteo 3:12) Kae ne fe‵paki a nisi Kelisiano e tokouke mo tofotofoga matagā ‵ki. I aso nei, ko oti ne ‵ta fakamasei a nisi tino ne tino amio fakasauā kae ‵pei atu ki falepuipui fakasauā mo koga kolā e ga‵lue i ei a tino e pelā me ne pologa mai lalo i fakanofonofoga matagā ‵ki. Ko oti ne fakasauāgina ne malo a tino io me ne talia ne latou a potukau solitulafono ke fai ne latou a amioga penā e aunoa mo se fakasalaga. E sē gata i ei, ne ma‵saki malosi a nisi Kelisiano io me ne fe‵paki olotou kāiga mo fakalavelave faiga‵ta. E mafai foki o taotaomaki se Kelisiano telā ko matua ‵lei i te feitu faka-te-agaga i fakalavelave faiga‵ta e fe‵paki mo taina tali‵tonu kolā e fesoasoani atu sāle a ia ki ei. I vaegā tulaga penei, e ‵tau foki o maua ne te tino telā e tuku atu ne ia a fakamalosiga a fakamafanafanaga.
16 I te taimi ne taumafai ei a Saulo o tamate a Tavita, ne ‵talo atu a Tavita ki te Atua mō se fesoasoani, penei: “Te Atua, fakalogo mai ki taku ‵talo. . . . I lalo ifo o ou kapakau e malu ei au.” (Salamo 54:2, 4; 57:1) E mata, ne maua ne Tavita se fesoasoani? Ao. I te taimi tenā ne fakaaogā ei ne Ieova a te pelofeta ko Kato mo te faitaulaga ko Apiata ke fakatonu atu ki a Tavita a mea e ‵tau o fai ne ia, kae ne fakaaogā ne Ia a Ionatana te tama a Saulo ke fakamalosi atu ki a Tavita. (1 Samuelu 22:1, 5; 23:9-13, 16-18) Ne talia foki ne Ieova ke taua atu a te kau Filisitia ki te fenua kae fai ei ke sē saga atu a Saulo ki a Tavita.—1 Samuelu 23:27, 28.
17 Ne taotaomaki malosi a Iesu Keliso ne fakalavelave i aso fakaotioti o tena olaga i te lalolagi nei. Ne iloa ‵lei ne ia a te tāua o ana faifaiga ki te igoa o tena Tamana i te lagi mo te ola o tino katoa i aso mai mua. Ne ‵talo atu faeloa a ia kae ne “fi‵ta malosi” foki. Ne fakamautinoa aka ne te Atua me e maua eiloa ne Iesu a te fesoasoani telā e ‵tau o maua ne ia i te taimi faigata tenā.—Luka 22:41-44.
18 Ona ko te matagā o fakasauāga ne oko atu ki Kelisiano mai tua o te fakatūga o te fakapotopotoga muamua, ne salalau valevale a tino kae ‵toe mai fua i Ielusalema ko te kau apositolo. Ne toso mālō keatea a tāgata mo fāfine mai olotou fale. Ne fakamafanafana atu pefea te Atua ki a latou? Ne fakatalitonu atu ki a latou mai tena Muna ‘me e isi se mea e sili atu e fakamoe‵moe latou ki ei,’ ko te taui mautinoa i te lagi ke ola latou fakatasi mo Keliso. (Epelu 10:34; Efeso 1:18-20) I te taimi ne talai atu ei latou, ne lavea ne latou a fakamaoniga me ne fakatasi atu te agaga o te Atua ki a latou, kae ne fia‵fia malosi latou i ei.—Mataio 5:11, 12; Galuega 8:1-40.
19 Ne takalia‵lia foki a tino ki a Saulo (io me ko Paulo), ko ia telā ne fakasauā atu sāle foki ki Kelisiano i aso mua, me ne ‵fuli a ia ke fai mo fai se Kelisiano. I te fenua ko Kupelu, ne taumafai se tino faivailakau o fakalavelave atu ki te galuega a Paulo mai te faiga o togafiti ma‵sei mo te fakaloiloi tino. I Kalatia, ne peipei a Paulo ki fatu kae tuku atu ke mate. (Galuega 13:8-10; 14:19) I Maketonia ne ‵kini fakamasei a ia ki lakau. (Galuega 16:22, 23) Mai tua o fakasauāga matagā i Efeso, ne tusi mai a ia penei: “Ne ‵mae masei matou i ei, toe itiiti eiloa kae ‵mate matou. Ne ma‵natu matou me kāti ko oko mai ki a matou te fakasalaga ki te mate.” (2 Kolinito 1:8, 9) I te tusi foki eiloa tenā, ne tusi mai ne Paulo a pati fakamafanafana kolā ne siki mai i te palakalafa e 2 o te mataupu tenei.—2 Kolinito 1:3, 4.
20 E mafai foki pefea o fakamafanafana atu koe ki nisi tino? E tokouke ‵ki a tino e ‵tau o maua nei ne latou a fakamafanafanaga, kae maise eiloa māfai ko fanoa‵noa latou ona ko fakalavelave ‵tupu fakafuasei ki tino e tokouke, io me ko fakalavelave kolā e fe‵paki mo latou taki tokotasi. Ka sau‵tala tatou i te suā mataupu ki auala e lua e mafai ei o fakamafanafana atu tatou ki nisi tino.
E Masaua ne Koe?
• Kaia e sili atu ei i te tāua a fakamafanafanaga mai te Atua?
• Ne a fakamafanafanaga e maua ne tatou e auala i a Keliso?
• Ne a auala ne fakamafanafana mai ei te agaga tapu?
• Ke taku mai ne fakaakoakoga e uiga ki fakamafanafanaga kolā ne tuku mai ne te Atua i te taimi ne puapuagā ei ana tavini.
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Ne a fakalavelave e fai ei ke ma‵nako malosi a tino ki fakamafanafanaga?
2. Kaia e ‵kese ei te fakamafanafanaga telā e tuku mai ne Ieova?
3. E fesoasoani mai pefea a fakamafanafanaga mai te Atua ke maina tatou i te pogai tonu o fakalavelave o tino?
4. (a) Ne a mea ne tuku mai ne Ieova ke fakamalosi aka ei ‵tou loto tali‵tonu ki ana folafolaga e uiga ki te faka‵leiga o fakalavelave? (e) E fesoasoani mai pefea a Ieova ke iloa ne tatou te taimi ka faka‵lei ei a fakalavelave?
5. I te tukuatuga o fakamafanafanaga ki te kau Isalaelu i aso mua, se a te mea ne fai atu ne Ieova ke ‵saga latou ki ei?
6. Ne a nisi fakailoaga ne tuku mai ne Ieova ke iloa aka ei te taimi o te lotou faka‵saoga?
7. Ne a mea ne aofia sāle i folafolaga e uiga ki te faka‵saoga, kae ne aofia pefea i ei a tino Isalaelu kolā ne fakamaoni?
8. Ne ‵kese pefea a te fesoasoani telā ne tuku atu ne Iesu mo mea kolā ne ma‵nako a tino ki ei?
9. (a) Se a te fekau fakamafanafana ne folafola atu ne Iesu? (e) Ne fakaasi atu pefea ne Iesu me ne fetaui ‵lei te fekau tenā mo fakalavelave o tino? (i) Se a te mea ne tuku mai ne Iesu e auala i tena galuega?
10. Ne a mea ko maua ne tatou ona ko te taulaga togiola a Iesu?
11. Se a te suā fakatokaga e uiga ki fakamafanafanaga ne folafola atu ne Iesu a koi tuai o mate?
12. Ne fakamafanafana atu pefea ki tino e tokouke a fakamasauaga a te agaga tapu ki soko o Iesu?
13. Ne fai pefea a te agaga tapu e pelā me se faiakoga ki Kelisiano i aso mua?
14. Ne fesoasoani atu pefea a te agaga tapu ki tino o Ieova?
15. (a) Ne a tofotofoga ne fe‵paki sāle mo Kelisiano i aso mua mo aso nei? (e) Kaia e ‵tau ei o maua ne tino kolā e tuku atu ne latou a fakamalosiga a fakamafanafanaga?
16. Ne maua pefea ne Tavita a te fesoasoani i te taimi ne fepaki ei a ia mo se fakalavelave?
17. Ko oi te tino ne ‵talo atu a Iesu ki ei mō se fesoasoani i te taimi ne taotaomaki ei a ia ne fakalavelave?
18. Ne fakamafanafana atu pefea a te Atua ki Kelisiano kolā ne fakasauāgina faeloa?
19. Ne a lagonaga o Paulo ki fakamafanafanaga kolā ne tuku mai ne te Atua, faitalia a logo‵maega ne fepaki mo ia?
20. Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?
[Ata i te itulau e 23]
E fakaasi mai ne te Tusi Tapu me ne fakamafanafana atu a Ieova ki ana tino mai te faka‵saoga o latou
[Ata i te itulau e 24]
Ne fakamafanafana mai a Iesu e auala i te akoako mai, te faka‵leiga o tino ma‵saki, mo te faka‵tuga o tino ‵mate
[Ata i te itulau e 26]
Ne maua ne Iesu te fesoasoani mai te lagi