Ke Tu ‵Mautakitaki Kae ke Manumalo i te Fakatau‵telega ki te Ola
KAFAI e ‵tau o faimalaga atu koe i se vasa sou ‵ki, se a te vaka ka malaga atu koe i ei? E mata, ka manako koe ki se tamā paopao io me se matugā vaka lasi? E mautinoa eiloa me ka filifili aka ne koe te vaka lasi me e mafai ne ia o folau i se vasa sou penā.
I te taimi koi ola ei tatou i te olaga matagā kae masei tenei, e manava‵se faeloa tatou. Kāti ka ‵numi masei kae sē toka a talavou ona ko manatu mo faifaiga a tino o te lalolagi nei. Kāti koi fakalotolotolua eiloa a nisi tino kolā ne fatoa kamata o sasale i te auala faka-Kelisiano. Ke oko foki eiloa ki nisi tino kolā ne tu ‵mautakitaki i te tavini fakamaoni atu ki te Atua i te fia o tausaga, kāti e tofotofogina foki latou ona ko te fui fakataunu a mea kolā e fakamoe‵moe latou ki ei.
A vaegā lagonaga penei e se ne mea ‵fou. Ne fakalotolotolua foki a tavini fakamaoni a Ieova ko Mose, Iopu mo Tavita. (Numela 11:14, 15; Iopu 3:1-4; Salamo 55:4) Kae ui ei, ne tu ‵mautakitaki latou i te tavini katoatoa atu ki a Ieova i olotou olaga kātoa. E tuku mai ne te lotou fakaakoakoga ‵lei ke tu ‵mautakitaki foki tatou, kae e manako foki a Satani te Tiapolo ke takitaki ‵se ne ia tatou mai te fakatau‵telega ki te ola se-gata-mai. (Luka 22:31) E mafai pefea o tu ‵mautakitaki tatou “i te fakatuanaki”? (1 Petelu 5:9) Kae e mafai pefea o fakamalosi atu ne tatou a ‵tou taina tali‵tonu?
E Manako Ieova ke Tu ‵Mautakitaki Tatou
Kafai e fakamaoni tatou ki a Ieova, ka fesoasoani mai faeloa a ia ki a tatou ke tu ‵mautakitaki. Ne fepaki a Tavita mo tulaga faiga‵ta e uke, kae ne fakamoemoe faeloa a ia ki te Atua telā ne mafai ei o usu atu a ia, penei: “Ne avake ne [Ieova] a au mai te lua fakamataku, ne avake foki ne ia a au mai te lua pelapelā. Ne fakatu faka‵lei ne ia au i luga i te kaupapa, ko sao ‵lei ei au.”—Salamo 40:2.
E fakamalosi ne Ieova tatou ke ‵tele atu i te “fakatau‵telega o te fakatuanaki” ko te mea ke maua te ola se-gata-mai. (1 Timoteo 6:12) Ne tuku mai foki ne ia ki a tatou a auala kolā e mafai ei o tumau tatou i te tu ‵mautakitaki kae ke manumalo i te fakatau‵telega faka-te-agaga tenei. Ne fakamalosi mai a te apositolo ko Paulo ki taina Kelisiano ke “ati ake te otou malosi i te ‵kau fakatasi mo te Aliki i tona ‵mana malosi,” kae ke ‘pei ki te gatu tau telā ne tuku atu ne te Atua, ko te mea ke mafai ne koutou o agai atu ki auala ma‵sei o te Tiapolo.’ (Efeso 6:10-17) Kae ne a mea e fai ei ke fakalotolotolua tatou? E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai vaegā mea fakama‵taku penā?
Ke Fakaeteete i Mea Kolā e Fakavāivāi Mai
Se mea ‵lei ke masaua faeloa te mea tāua tenei: A filifiliga kolā e fai ne tatou e mafai o iku atu ki te pokotia o ‵tou tulaga faka-Kelisiano i se feitu ‵lei io me ko te feitu sē ‵lei. E ‵tau o fai ne talavou a filifiliga e uiga ki olotou galuega ‵togi, akoakoga mo te faiga o se avaga. Kāti e ‵tau mo tino ma‵tua o filifili aka me ‵tau o ‵nofo atu latou i se isi fenua io me ‵tau o maua se galuega fakaopoopo. E fai ne tatou a filifiliga i aso katoa e uiga ki te fakaaogāga o taimi mo nisi mea aka. Se a te mea ka fesoasoani mai ko te mea ke fai ne tatou a filifiliga ‵lei kolā ka fai ei ke tu ‵mautakitaki tatou e pelā me ne tavini a te Atua? Ne fai mai se tuagane telā ko leva ne fai mo fai se Kelisiano, penei: “E fakamolemole atu faeloa au ki te fesoasoani o Ieova māfai e ‵tau o fai ne au se filifiliga. E talitonu au me e tāua ‵ki eiloa ke tautali kae fakagalue aka a fakatakitakiga kolā e tuku mai i te Tusi Tapu, i fakatasiga faka-Kelisiano, toeaina mo tusi faka-te-Tusi Tapu.”
Kafai e fai ‵tou filifiliga, se mea ‵lei ke ‵sili ifo, penei: ‘E mata, ka lotomalie eiloa au ki taku filifiliga tenei ka fai i se lima io me se sefulu tausaga mai mua nei, io me ka salamō fua au i ei? E mata, e taumafai malosi au ke sē fakavāivāi mai taku filifiliga ki a au i te feitu faka-te-agaga kae ke fakamalosi mai faeloa ke gasolo atu au ki mua?’—Filipi 3:16.
Ko ola nei a nisi tino kolā ko oti ne papatiso mo te sē tokagamalie ona ko te takavale i fakaosoosoga io me toeitiiti kae soli ne latou a tulafono a te Atua. Ko oti ne taumafai malosi a nisi tino kolā e sē salamō tonu kae ko oti ne faka‵tea ke toe foki mai latou ki te fakapotopotoga, ko te mea fua ke toe faka‵tea atu latou ona ko te agasala eiloa tenā. E mata, e fakauiga i ei me ne seki ‵talo atu latou mō se fesoasoani ke “kaitaua ki te masei, kae puke‵mau ki te mea ‵lei”? (Loma 12:9; Salamo 97:10) E ‵tau mo tatou katoa o “ola i te olaga tapu.” (Epelu 12:13) Ke na mafau‵fau nei tatou ki nisi manatu kolā e mafai o fesoasoani mai ke tumau tatou i ‵tou tulaga ‵lei i te feitu faka-te-agaga.
Ke Tu ‵Mautakitaki e Auala i Galuega Faka-Kelisiano
A te auala e tasi e mafai ei o tumau tatou i te ‵tele atu i te fakatau‵telega ki te ola, ko te faiga o mea e uke i te talaiatuga o te Malo. E tonu, e tāua ‵ki a te ‵tou galuega faka-Kelisiano me fai ei ke tuku ‵tonu atu ‵tou loto mo ‵tou mafaufau ki te faiga o te loto o te Atua kae ke ‵kilo atu faeloa ki te fakailoga ko te ola se-gata-mai. Ona ko te mea tenei, ne fakamalosi atu a Paulo ki te kau Kolinito, penei: “Tela la, e oku taina fagasele, ke ‵mautakitaki koutou, sa gasue‵sue, kae ke ga‵lue malosi koutou i te galuega a te Aliki, me ko iloa ‵lei ne koutou me sē mafai o māumāu otou galuega i te Aliki.” (1 Kolinito 15:58) A te tu “‵mautakitaki” ko te ‘sē gasuesue’ tenā. A te “sā gasuesue” e mafai o fakauiga ki te ‘sē talia ne koe ke matala tou taula faka-te-agaga.’ Tela la, a te uke o mea e fai i te galuega talai e fai ei ke tu ‵mautakitaki tatou i ‵tou auala faka-Kelisiano. A te fesoasoani atu ki nisi tino ke iloa ne latou a Ieova e fai ei ke iloa ne tatou a te pogai o te ola kae ke maua foki i ei te fiafia.—Galuega 20:35.
Ne fai mai a Pauline, se Kelisiano telā ne galue e pelā me se misionale e pelā foki mo nisi vaega o te taviniga tumau i tausaga e 30, penei: “E fai a te galuega talai e pelā me se puipuiga, me kafai e talai atu au ki nisi tino e fakamaoni mai i ei ki a au me e maua ne au te munatonu.” E mafai foki o maua a te loto talitonu penā māfai e ‵kau atu faeloa tatou ki nisi fakatokaga faka-Kelisiano, e pelā mo te ‵kau atu faeloa ki fakatasiga mo te faiga o sukesukega totino ki te Tusi Tapu.
E Faka‵mautakitaki ne se Kautaina A‵lofa
E mafai o maua a fakamalosiga e uke ke tu ‵mautakitaki, māfai e aofia tatou i te fakapotopotoga o tino tapuaki ‵tonu i te lalolagi kātoa. Ma‵faga o tauliaga ko maua ne tatou ke ‵kau fakatasi mo se kau taina a‵lofa penei i te lalolagi kātoa! (1 Petelu 2:17) Kae e mafai foki o fakama‵losi atu tatou ki ‵tou taina tali‵tonu.
Ke mafaufau ki te fesoasoani a te tagata fakamaoni ko Iopu. Ke oko ki a Elifasa, te tagata telā ne fakamafanafana fakaloiloi atu ki a Iopu, ne fai ‵tonu atu, penei: “Kafai se tino ko pakū, ko vāivāi kae fi‵ta; ko au muna e ‵toe maua ei ne ia a te malosi.” (Iopu 4:4) E pefea la tatou i te feitu tenei? E maua ne tatou taki tokotasi a te tiute ke fesoasoani atu ki ‵tou taina mo tuagane faka-te-agaga ke loto ‵mau i te tavini atu ki te Atua. I ‵tou faifaiga ki a latou, e mafai o fakaakoako atu tatou ki pati konei: “Avatu te malosi ki lima kolā ko vāivāi mo tulivae kolā ko pole‵pole i te vāivāi.” (Isaia 35:3) Tela la, kaia e sē kausaki atu koe o fakamalosi aka se tokotasi io me se tokolua o ou taina Kelisiano i so se taimi e fetaui ei koutou? (Epelu 10:24, 25) A pati fakamālō e pelā foki mo pati fakafetai e uiga mo olotou taumafaiga tumau ke fakafiafia atu faeloa ki a Ieova, ka faigofie o fesoasoani atu ke ‵mautakitaki kae ke manumalo i te fakatau‵telega ki te ola.
E mafai o uke a mea e fai ne toeaina māfai e fakamalosi atu latou ki tino ‵fou. E mafai o fai penā, māfai e tuku atu ne latou a manatu fesoasoani mai te Tusi Tapu mo te ga‵lue fakatasi mo latou i te galuega talai. Ne fakaaogā faeloa ne te apositolo ko Paulo a so se avanoaga ke fakamalosi atu ei ki nisi tino. Ne fakamoemoe faeloa a ia ke fetaui mo Kelisiano i Loma ke fakamalosi atu ne ia latou i te feitu faka-te-agaga. (Loma 1:11) Ne fai faeloa ana taina mo tuagane i Filipi e pelā me ko ‘ana fiafiaga mo tena fou aliki’ kae ne fakamalosi atu ki a latou ke ‘‵mautakitaki i te Aliki.’ (Filipi 4:1) I te taimi ne logo ei a Paulo i fakalavelave ne fe‵paki mo ana taina i Tesalonia, ne uga atu ne ia a Timoteo ke ‘fakamalosi kae fesoasoani atu ko te mea ke seai se tino o latou e toe foki ki tua ona ko fakasauāga konei.’—1 Tesalonia 3:1-3.
Ne matea ne te avā apositolo ko Paulo mo Petelu a te fakamaoni o la taina tapuaki kae ne fakatāua ne laua te mea tenā. (Kolose 2:5; 1 Tesalonia 3:7, 8; 2 Petelu 1:12) Ke na ‵saga atu foki tatou ki uiga ‵lei o ‵tou taina mo olotou taumafaiga katoa ke tu ‵mautakitaki latou kae ke faka‵malu foki ki a Ieova, kae ke sē ‵saga atu tatou ki olotou vāivāiga.
Kafai e mafau‵fau faeloa tatou ki vāivāiga o nisi tino io me fāmeo faeloa ki a latou, kāti e fai fua i ei ne tatou ke faigata ki a latou ke tumau i te fakatuanaki. E pefea la te ‵lei ke masaua faeloa me e fai a ‵tou taina e pelā me ne “mamoe e seai se lotou tino tausi” i te olaga masei tenei! (Mataio 9:36) Kafai e olo atu latou ki te fakapotopotoga Kelisiano e fakamoe‵moe eiloa latou ke maua a fakamafanafanaga mo fakamalosiga. Tela la, ke na fakaoti nei ne tatou a ‵tou mafi ke fakamalosi atu ki taina tali‵tonu kae fesoasoani atu ki a latou ke tu ‵mautakitaki.
Kāti e fai ne nisi tino a faifaiga kolā ka fakavāivāi mai ki a tatou i nisi taimi. E mata, ka talia ne tatou a pati ‵mafa io me ko pati sē a‵lofa ke fakavāivāi ei tatou i ‵tou taviniga ki a Ieova? Ke sē talia eiloa ne tatou se tino ke fakavāivāi mai ki a tatou!—2 Petelu 3:17.
Folafolaga a te Atua—Se Fakamalosiga
E fesoasoani mai a folafolaga ‵gali a te Atua e uiga ki te pulega a te Malo ke tu ‵mautakitaki tatou. (Epelu 6:19) A te loto talitonu me ka fakataunu eiloa ne te Atua a tena folafolaga e fakamalosi aka foki i ei tatou ke ‘matapula‵pula kae ke tu ‵mautakitaki i te fakatuanaki.’ (1 Kolinito 16:13; Epelu 3:6) E mafai o tofotofogina ‵tou fakatuanaki ona ko te foliga mai me e tuai o fakataunu ne te Atua ana fuafuaga. Tela la, se mea tāua ke matapula‵pula tatou ke mo a e takitaki ‵se tatou ne akoakoga ‵se kae galo atu foki ei te ‵tou fakamoemoega.—Kolose 1:23; Epelu 13:9.
E tuku mai ne te kau Isalaelu kolā ne ‵mate ona ko te lotou sē fakatuanaki ki folafolaga a Ieova se fakaakoakoga ‵lei mō tatou. (Salamo 78:37) I lō te fakaakoako atu ki a latou, ke na tu ‵mautakitaki tatou i te tavini atu ki te Atua mo te loto finafinau i aso fakaoti konei. Ne fai mai se toeaina e tokotasi, penei: “I te taimi e ola ei au i aso takitasi, e mafaufau au me i te aso lasi o Ieova e oko mai fua taeao.”—Ioelu 1:15.
E tonu, ka oko mai eiloa te aso o Ieova. Kae e sē ‵tau o ma‵taku tatou māfai e ‵pili faeloa ‵tou va mo te Atua. Kafai e tau‵tali faeloa tatou ki ana tulaga amio‵tonu kae tu ‵mautakitaki i ei, ka manuia eiloa tatou i ‵tou fakatau‵telega ki te ola se-gata-mai!—Faataoto 11:19; 1 Timoteo 6:12, 17-19.
[Ata i te itulau e 21]
E mata, e fakaoti ne koe ou mafi ke fesoasoani atu ki taina Kelisiano ke tu ‵mautakitaki?
[Te Fakamatalaga o Ata i te itulau e 19]
The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck