FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w03 12/1 itu. 18-22
  • TALAI ATU KE FAI A SOKO

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • TALAI ATU KE FAI A SOKO
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2003
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • Saga Tonu Atu ki Tino
  • Akoakoga Mai Fakaakoakoga a Nisi Faiakoga
  • ‵Sala ki Avanoaga ke Fai ei a Soko
  • ‵Sala Faeloa ki Tino Loto ‵Lei
  • E Manakogina te Fakatau Fesoasoani o Kelisiano Katoa
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2002
  • “Ne Gasolo Aka Faeloa . . . Kae Manumalo” Faitalia a ‵Tekemaiga
    Ke “Molimau Katoatoa Atu e Uiga ki te Malo o te Atua”
  • Ke Tumau Eiloa I Te Fakamalosi Aka O Te Fakapotopotoga
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2010
  • Ke Maua a Mea Aoga Katoa Mai te Faitau ki te Tusi Tapu
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
Nisi Mea
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2003
w03 12/1 itu. 18-22

Talai Atu ke Fai a Soko

“I te ‵logoga a Pisila mo Akuila i a [Apolo], ave ei ne laua a ia ki te fale o akoako atu faka‵lei ki a ia a Ala Tonu o te Atua.”​—GALUEGA 18:26.

NE ONOONO atu a Pisila mo Akuila, se tauavaga Kelisiano i aso o te kau apositolo, ki a Apolo e lauga i te sunako i Efeso. Mai tena apo i te fakatalitonu atu, ne fia fakalogo‵logo malosi eiloa a tino ki a ia. Ne “loto malosi” a ia ona ko te agaga kae ne “akoako tonu atu a mea ‵tonu e uiga ki a Iesu.” Kae e ui i ei, ne fakamaoni mai i ei me “ko te papatisoga fua a Ioane” ne masani ki ei Apolo. Tela la, ne seki katoatoa a mea ne iloa ne ia e uiga ki a Keliso i ana akoakoga. Ne ‵tau o momea aka a te iloa o Apolo e uiga ki te tulaga o Keliso Iesu i te fakataunuga o fuafuaga a Ieova.​—Galuega 18:​24-26.

2 Ne seki fakatuai a Pisila mo Akuila o fesoasoani atu ki a Apolo ko te mea ke iloa ne ia a “mea katoa” kolā ne fakatonu mai ne Keliso. (Mataio 28:​19, 20) E fai mai te tala me ne ave ne laua a Apolo “ki te fale o akoako atu faka‵lei ki a ia a Ala Tonu o te Atua.” Kae e isi ne mea e uiga ki a ia ne seki ma‵nako ei a nisi Kelisiano o akoako atu a ia. Ne a la mea konā? Kae ne a mea e tauloto ne tatou mai taumafaiga a Pisila mo Akuila ke sau‵tala mo Apolo ki mea i te Tusi Tapu? E fesoasoani mai pefea a te ‵toe iloiloga o te tala mua tenei, ke mafai o kamata ne tatou ne akoga faka-te-Tusi Tapu?

Saga Tonu Atu ki Tino

3 E ui eiloa ne fai a ia e pelā me se tino Iutaia, ne tupu aka a Apolo i te fa‵kai ko Alesania. I te vaitaimi tenā ne fai a Alesania e pelā me ko te laumua o Aikupito kae ‵tu i ei a akoga ma‵luga kolā ne lauiloa ona ko ana faletusi ‵lasi. Ne tokouke ‵ki a tino Iutaia i te fa‵kai tenā, kae ne aofia i ei olotou tino ‵poto. Tenā foki eiloa te koga ne ‵fuli ei a te Tusi Tapu mai te ‵gana Epelu ki te‵gana Eleni telā ne fakaigoa ki te Septuagint. E se tioa eiloa a Apolo o “poto foki i muna o te Tusi”! A ko Akuila mo Pisila ne tino faite faleie. E mata, ne ‵poi laua ona ko te poto o Apolo? Ikai. Ona ko te a‵lofa, ne amanaia laua ki manakoga o Apolo mo te auala e mafai ei o fesoasoani atu laua ki a ia.

4 E tiga eiloa ne poto ‵ki a Apolo kae ne ‵tau o maua ne ia a fakatonutonuga. Ne seki maua te fesoasoani tenā i se iunivesiti kae ne maua fua i ana taina tali‵tonu Kelisiano i loto i te fakapotopotoga. Ne maua eiloa ne Apolo a manatu tāua kolā ne fai ei ke lasi atu tena malamalama i te fakatokaga a te Atua e uiga ki te fakaolataga. Ne ave ne Pisila mo Akuila a ia ki te “fale o akoako atu faka‵lei ki a ia a Ala Tonu o te Atua.”

5 Ne ma‵losi ‵ki a Pisila mo Akuila i te feitu faka-te-agaga kae ne malosi ‵ki te la fakavae i te munatonu. Ne ‘toka faeloa laua o fakamatala atu ki so se tino e fesili atu ki a laua e uiga ki te la fakamoemoega,’ faitalia me se tino maumea, se tino mativa, se tino poto io me se pologa. (1 Petelu 3:15) Ne mafai ne Akuila mo tena avaga o ‘akoako tonu atu a te munatonu.’ (2 Timoteo 2:15) E mautinoa eiloa me i a laua ne tino kolā e suke‵suke ‵loto ki te Tusi Tapu. Ne otia malosi Apolo i akoakoga kolā ne fakavae ki ‘te muna a te Atua telā e ola kae galue mo te ‵mana,’ kae oko ‵tonu atu eiloa ki te loto.​—Epelu 4:12.

6 Ne loto fakafetai malosi Apolo ki te fakaakoakoga mai ana faiakoga kae ne momea aka tena apo i te faiga o soko. Ne fakaaogā malosi ne ia a tena iloa i te galuega ko te folafolaatuga o te tala ‵lei, maise eiloa ki tino Iutaia. Ne aogā malosi eiloa Apolo i te fakatalitonu atu ki tino Iutaia e uiga ki te Keliso. ‘Ona ko te lasi o tena malamalama i te Tusi Tapu,’ ne mafai ne ia o fakamaoni atu ki a latou me ne olioli eiloa a pelofeta i aso mua ki te oko mai o te Keliso. (Galuega 18:​24, Kingdom Interlinear Translation) E fai mai te tala me ne fanatu fakamuli a Apolo ki Eleni kae ‘ne fesoasoani malosi eiloa a ia ki tino kolā ko tali‵tonu e alatu i te alofa tauanoa o te Atua. Ona ko tena apo i te fakasakosako, ne ia a tino Iutaia i finauga i mua o tino, ne fakatalitonu atu foki ne ia mai te Tusi i a Iesu ko te Keliso.’​—Galuega 18:​27, 28.

Akoakoga Mai Fakaakoakoga a Nisi Faiakoga

7 Ne fai pefea a Akuila mo Pisila e pelā me ne faiakoga āpo i te Muna a te Atua? I tafa o la suke‵sukega totino mo te ‵kau faeloa ki fakatasiga, kāti ne aogā ‵ki eiloa te lotou va fealofani mo te apositolo ko Paulo. Ne nofo a Paulo i te fale o Pisila mo Akuila i masina e 18 i Kolinito. Ne ga‵lue fakatasi latou i te faitega o faleie. (Galuega 18:​2, 3) Mafaufau la ki te ‵loto o sautalaga faka-te-agaga kolā ne iku mai i ei. Kae ko tafaga la te uke o fakamalosiga faka-te-agaga ne maua ne laua i te ‵nofo fakatasi mo Paulo! “Kauga ki tino poto kae ka poto foki koe” ko pati i te Faataoto 13:20. Ne aogā ‵ki a taugasoa ‵lei ki a laua i te feitu faka-te-agaga.​—1 Kolinito 15:33.

8 I taimi ne maimoa ei a Pisila mo Akuila ki akoakoga a Paulo e pelā me se tino talai o te Malo, ne lavea ei ne laua te gali o te fakaakoakoga ne tuku mai ne ia e pelā me se faiakoga apo. E fai mai te tala i te Galuega e uiga ki a Paulo me ne galue “malosi sāle a ia i loto i fale tapuaki [i Kolinito] i Sapati takitasi, ko te mea ke tali‵tonu a tino Iutaia mo tino Eleni.” Fakamuli ifo, i te taimi ne fakatasi atu ei a Sila mo Timoteo ki a ia, “ne tuku atu katoatoa te malosi o Paulo o folafola atu a te muna, e takutonu atu ei ki tino Iutaia i a Iesu ko te Keliso.” Ona ko te sē tokouke o tino fia‵fia i te fale tapuaki, ne iloa aka ne Pisila mo Akuila me ne ‵fuli ne Paulo tena koga talai, ki se fale telā e tu pili ki te fale tapuaki. I konā, ne mafai ei o fesoasoani atu a Paulo ki a Kilipo, “ko te pule o te fale tapuaki,” ke fai a ia e pelā me se soko. E se taumate ne iloa ne Pisila mo Akuila me ne aogā ‵ki kae ne fua malosi foki te galuega i te koga tenā i te tino fua e tokotasi telā ne fai mo fai se soko. E fai mai te tala, penei: “A Kilipo . . . mo tona kāiga katoa e tali‵tonu ki te Aliki. E tokouke foki a tino Kolinito ne lagona ne latou a te muna, ne tali‵tonu ki ei, kae ne papatisogina foki latou.”​—Galuega 18:​4-8.

9 Ne fakaakoako atu a nisi tino talai o te Malo e pelā mo Pisila mo Akuila ki te fakaakoakoga a Paulo i te galuega talai. Ne fakamalosi atu a Paulo ki nisi Kelisiano: “Fakaakoako mai ki a au, e pelā mo au e fakaakoako ki a Keliso.” (1 Kolinito 11:1) E ‵tusa mo te fakaakoakoga a Paulo, ne fesoasoani atu a Pisila mo Akuila ki a Apolo ke malamalama faka‵lei i akoakoga faka-Kelisiano. Kae ne toe fesoasoani atu foki Apolo ki nisi tino. E mautinoa eiloa me ne fesoasoani atu foki a Pisila mo Akuila ki te faiga o soko i Loma, Kolinito mo Efeso.​—Galuega 18:​1, 2, 18, 19; Loma 16:​3-5.

10 Ne a akoakoga e maua ne tatou i te Galuega mataupu e 18? E pelā eiloa mo Pisila mo Akuila kolā ne maua ne laua a akoakoga mai i a Paulo, e mafai foki o momea aka te atamai o tatou i te faiga o soko mai te tau‵tali atu ki fakaakoakoga ‵lei a faiakoga āpo o te Muna a te Atua. E mafai o ‵kau fakatasi tatou mo tino kolā “ne tuku atu katoatoa te malosi . . . o folafola atu a te muna” kae e “molimau faka‵lei” atu ki nisi tino. (Galuega 18:​5, Kingdom Interlinear Translation) E mafai o maimoa tatou ki te auala ne mafai ei o oko ‵tonu atu latou ki loto o tino mai te lotou āpo i te akoako atu. E fesoasoani mai a te atamai tenā ke mafai o fai ne tatou a soko. Kafai e fai ne tatou se akoga faka-te-Tusi Tapu a se tino, kāti e mafai o fai atu ki a ia ke ‵kami mai a nisi tino i tena kāiga io me ko ana tuakoi ke ‵kau mai ki te akoga. Io me fakamolemole atu ke fakailoa mai a tino kolā e fia suke‵suke ki te Tusi Tapu.​—Galuega 18:​6-8.

‵Sala ki Avanoaga ke Fai ei a Soko

11 Ne ‵saga atu a Paulo mo nisi taina Kelisiano ke fai a soko mai te talai atu mai fale ki fale, i te maketi mo taimi e faima‵laga ei latou​—i koga katoa. E pelā me se tino talai o te Malo telā e ‵sala ki soko, e mata, e mafai o fakalauefa atu tau galuega? E mata, e mafai o fakaaogā ne koe so se avanoaga ke ‵sala atu ei ki tino loto ‵lei ke talai atu ki a latou? Ne a nisi auala ne maua ei ne ‵tou taina talai o te tala ‵lei a soko? Ke ‵saga muamua tatou ki te talai atu i telefoni.

12 I te taimi ne talai atu ei se fafine Kelisiano, telā ka fakaigoa ne tatou ki a Malia, mai fale ki fale i Brazil, ne tuku atu ne ia se tamā pepa ki se talavou fafine telā ka tiakina ne ia tena fale. Mai te fakaaogāga o te ulutala o te tamā pepa, ne fesili atu a Malia, penei, “E mata, e fia iloa ne koe a mea e uke atu e uiga ki te Tusi Tapu?” Ne tali mai te fafine tenā, penei: “E fiafia malosi au ki ei. Kae ko te fakalavelave, au nei se faiakoga kae ko te ukega o oku taimi e fakamāumāu ki te akoakoga o tama‵liki.” Ne fai atu a Malia me e mafai o sautala laua ki mataupu faka-te-Tusi Tapu i te telefoni. Ne tuku atu ne te fafine a te napa o tena telefoni ki a Malia, kae i te afiafi eiloa tenā ne kamata ei ne ia se akoga mai te fakaaogāga o te tusi ko te Ne a Mea e Manako ki ei te Atua ke Fai ne Tatou?a

13 I te taimi ne talai atu ei se tuagane i te telefoni ki se tagata i Ethiopia, ne poi tou fafine i te logoā i tafa o te telefoni. Ne fakamolemole atu a te tagata tenā ke toe telefoni atu tou fafine fakamuli. I te taimi ne toe telefoni atu ei tou fafine, ne fakatoese atu tou tagata kae fai atu me i te taimi taluai ne taua ma‵sei eiloa a laua mo tena avaga. Ne fakaaogā ne te tuagane a te avanoaga tenā ke fakasino atu ei ki fakatakitakiga aogā kolā e maua mai te Tusi Tapu ke faka‵lei aka ei a fakalavelave i te kāiga. Ne fai atu tou fafine me e tokouke a kāiga ko oti ne maua ne latou te fesoasoani mai te tusi ko The Secret of Family Hap­pi­ness, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova. I nāi aso mai tua ifo o te taimi ne avatu ei te tusi ki ei, ne toe telefoni atu te tuagane tenā ki tou tagata. Ne pati ‵pole mai tou tagata, penei: “Ko oti ne faka‵lei aka ne te tusi tenei a toku kāiga!” Ko oti eiloa ne sau‵tala tena kāiga ki manatu ‵gali kolā ne faitau ne ia i te tusi tenā. Ne kamata ei se akoga faka-te-Tusi Tapu, kae sē leva kae kamata o kau sāle atu a tou tagata ki fakatasiga Kelisiano.

14 Ne fai mai se tino talai i Denmark, telā ne kamata sena akoga faka-te-Tusi Tapu e auala i te telefoni, penei: “Ne fakamalosi mai a te ovasia o te galuega talai ke taumafai o talai atu i te telefoni. Muamua la ne mataku au kae fai atu, ‘E se tenā toku faiva.’ Kae i te aso e tasi ne maua ne au te loto malosi kae telefoni atu ki te tino muamua. Ne tali mai a Sonja kae mai tua o se sautalaga toetoe, ne talia ne ia a tusi faka-te-Tusi Tapu. I te afiafi e tasi ne sau‵tala maua ki te mataupu e uiga ki te faitega o mea kae ne manako tou fafine o faitau ki te tusi ko te Life​​—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation.b Ne fai atu au me e sili atu ma fetaui maua kae sau‵tala ki te mataupu tenā. Ne lotomalie ki ei tou fafine. Ko oti ne toka a Sonja mō te akoga i te taimi ne oko atu ei au, kae ne fai faeloa te ma akoga i vaiaso katoa talu mai te taimi tenā.” Konei a pati fakaoti a te ‵tou tuagane Kelisiano: “Ne ‵talo atu faeloa au i te fia tausaga ke maua se akoga faka-te-Tusi Tapu, kae ne seki fakamoemoe au ke maua se akoga mai te talai atu i te telefoni.”

15 Ko maua ne tino e tokouke a te fiafia mai te fakaaogāga o manatu fesoasoani ke talai atu ki tino i so se koga e ‵nofo latou i ei. Ne fakatu aka ne se fafine Kelisiano a tena motoka i tafa o se pasi foliki i te koga faka‵tu motoka. I te taimi ne lavea ei a ia ne se fafine i te pasi, ne kamata o fakamatala atu ne te tuagane tenei a te faiga o ‵tou akoakoga faka-te-Tusi Tapu. Ne fakalogologo te fafine tenā, ne tu ki tua mo te pasi kae fanatu ki te motoka a te tuagane tenei. Ne fai atu tou fafine, penei: “Ko oko loa toku fiafia me ne faipati mai koe ki a au. Ne seki toe maua ne au a tusi faka-te-Tusi Tapu a koutou i se taimi leva ‵ki. E se gata i ei, e manako foki au ke toe kamata taku akoga faka-te-Tusi Tapu. E mafai o fai ne koe taku akoga?” Ne maua aka ne te ‵tou tuagane tenei se avanoaga gali ke folafola atu ei te tala ‵lei.

16 Tenei te tala a se tuagane i te Iunaite Sitete i te taimi ne āsi atu ei ki te fale e tausi i ei a tino ma‵tua: Ne fanatu a ia ki se pule tokotasi i te koga tenā kae fai atu me e fiafia a ia o galue pelā me se volenitia o fesoasoani atu ki manakoga faka-te-agaga o tino i te fale tenā. Ne toe fai atu te tuagane tenā me e fiafia a ia o fai se akoga faka-te-Tusi Tapu fakatasi i te vaiaso mo so se tino telā e fia kau atu ki ei. Ne talia ne te pule ke āsi atu tou fafine ki potu takitasi o tino i konā. Ne seki leva kae ne fai ne ia a akoga faka-te-Tusi Tapu fakatolu taimi i te vaiaso mo tino e toko 26, kae e tokotasi mai i a latou ko kau atu sāle ki fakatasiga.

17 Ki nisi tino talai o te Malo, a te ofo tonu atu o se akoga faka-te-Tusi Tapu e maua i ei a ikuga ‵lei. I te tafataeao e tasi, ne fai ne se fakapotopotoga telā e toko 105 a tino talai i ei, se taumafaiga fakapito ke ofo atu a te faiga o akoga faka-te-Tusi Tapu ki so se tino e fetaui mo latou. E ‵tusa mo te toko 86 ne ‵kau atu ki te galuega talai, kae mai tua o itula e lua, ne maua ne latou a akoga faka-te-Tusi Tapu e 15 i te taimi tenā.

‵Sala Faeloa ki Tino Loto ‵Lei

18 E pelā me se tino talai o te Malo, kāti ka fia tofotofo aka koe ki auala kolā e fakaasi mai i te mataupu tenei. E tonu, se mea poto ke amanaia koe ki tu mo aganū a te fenua, e uiga ki te fakaaogāga o auala kese‵kese konā. Kae e sili mai i ei, ke masaua faeloa ne tatou te fakatonuga a Iesu ke ‵sala ki tino loto ‵lei kae ke fesoasoani atu ki tino taki tokotasi penā ke fai pelā me ne soko.​—Mataio 10:11; 28:19.

19 Ke fai penā, e manakogina ke ‘akoako tonu atu ne tatou te munatonu.’ E mafai o fai ne tatou penā mai te fakatalitonu atu mai te Tusi Tapu. Ka fesoasoani mai a te mea tenei ke oko atu tatou ki loto o tino fia‵fia kae fai foki ke gasue‵sue latou. I te ‵taimi e ‵talo ei tatou kae fakalagolago ki a Ieova, e mafai o fesoasoani atu tatou ki nisi tino ke fai pelā me ne soko o Iesu Keliso. E ‵gali ‵ki a ikuga ka maua mai i te galuega tenei! Tela la, ke na ‘fai ne tatou te ‵toe mea e mafai o fai i te ‵tou tuku atu ki te Atua,’ mai te tavae atu faeloa ki a Ieova e pelā me ne tino talai loto finafinau o te Malo, kolā e talai atu mo te pogai ke maua a soko.​—2 Timoteo 2:15.

[Fakamatalaga mai lalo]

a  Ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.

b  Ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.

Koi Masaua ne Koe?

• Kaia ne ‵tau ei o fakamatala atu ki a Apolo a te katoatoaga o auala o te Atua?

• I auala fea ne maua ei ne Pisila mo Akuila a mea aogā mai te apositolo ko Paulo?

• Ne a mea ne tauloto ne koe e uiga ki te galuega ko te faiga o soko mai te ­Galuega mataupu e 18?

• E ‵sala atu pefea koe ki avanoaga ke fai a soko?

[Fesili mo te Sukesukega]

1. E ui eiloa ne “loto malosi” a ia ona ko te agaga, ne a mea ne ‵tau o maua ne Apolo?

2. Se a te mea faigata telā ne talia ne Pisila mo Akuila?

3. Kaia ne seki ‵saga atu ei a Pisila mo Akuila ki te poto o Apolo i te akoako atu ki a ia?

4. Ne maua i fea kae ne pefea foki o maua ne Apolo a te fesoasoani telā ne manakogina?

5. Se a tau faka‵tau e uiga ki te tulaga faka-te-agaga o Pisila mo Akuila?

6. E iloa pefea ne tatou me ne fiafia a Apolo ki te fesoasoani telā ne maua ne ia?

7. Ne āpo pefea a Akuila mo Pisila e pelā me ne faiakoga?

8. Ne a mea ne iloa ne Pisila mo Akuila i te maimoa atu ki te galuega a Paulo?

9. Ne ‵saga atu pefea a Pisila mo Akuila ki te fakaakoakoga a Paulo?

10. Ne a mea ne tauloto ne koe mai te Galuega mataupu e 18 telā e mafai o fesoasoani atu i te faiga o soko?

11. E mafai o maua i fea a soko ‵fou?

12-14. Ke fakaasi atu te aogā o te talai i te telefoni, ke fakamatala mai sau tala e uiga ki ei io me se tala telā e maua i palakalafa konei.

15, 16. Ne a tala e mafai o fakaasi atu ei te aogā o te ‵saga tonu atu ki auala kese‵kese ke kamata ei ne akoga faka-te-Tusi Tapu?

17. Se a te auala magoi e masani o kamata sāle i ei a akoga faka-te-Tusi Tapu?

18, 19. Ne a fakatonuga tāua ne tuku mai ne Iesu e ‵tau o masaua ne tatou, kae ke fakataunu te mea tenā, se a te mea e ‵tau o kausaki tatou ke fai?

[Ata i te itulau e 18]

Ne ave ne Pisila mo Akuila a Apolo kae “akoako atu faka‵lei ki a ia a Ala Tonu o te Atua”

[Ata i te itulau e 20]

Ne apo malosi a Apolo i te faiga o soko

[Ata i te itulau e 21]

Ne talai atu a Paulo i koga katoa

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share