E Manakogina te Fakatau Fesoasoani o Kelisiano Katoa
“Ko tasi katoa tatou.”—EFESO 4:25.
E FAKAOFOOFOGIA ‵ki a te faitega o te foitino o te tino! E fai mai The World Book Encyclopedia, penei: “E taku ne tino i nisi taimi a te foitino o te tino ki se masini—ko te ‵toe mea gali eiloa ne faite. E tonu, a te foitino o te tino e se se masini. Kae e mafai o fakatusa ki ei i auala e uke. E pelā me se masini, e uke a vaega kese‵kese o te foitino. E tofu eiloa a vaega takitasi o te foitino, e pelā mo vaega takitasi o se masini, mo olotou aogā. E ga‵lue fakatasi a vaega katoa i ei kae e fai ei a te foitino io me ko te masini ke galue ‵lei.”
2 E tonu, e uke a vaega o te foitino o te tino, kae e aogā a vaega takitasi konā. E aogā katoa eiloa a uaua, tagānoa, io me ko nisi vaega o te foitino. E penā foki a tino taki tokotasi i te fakapotopotoga Kelisiano, e mafai o tuku mai ne latou se mea telā e fesoasoani atu ki te faiga o te fakapotopotoga ke malosi kae gali i te feitu faka-te-agaga. (1 Kolinito 12:14-26) E se ‵tau o mafaufau se tino i te fakapotopotoga me e maluga atu a ia i nisi tino, kae e se ‵tau foki o mafaufau ifo se tino me e seai sena aogā.—Loma 12:3.
3 E pelā eiloa mo te fakatau fakalagolago o vaega takitasi o te foitino o te tino, e penā foki te manakogina a te fakatau fesoasoani o Kelisiano. Ne fai atu a te apositolo ko Paulo ki ‵tou taina tali‵tonu kolā ne fakaeke ki te agaga, penei: “Tela la, ke se toe iai se loi. A tino katoa e ‵tau o faipati ki olotou taina ki te mea tonu, i te mea ko tasi katoa tatou i te foitino o Keliso.” (Efeso 4:25) Ona ko te mea ko ‘tasi katoa latou,’ e lavea atu te faipati ‵tonu mo te fakatau fesoasoani i va o sui o te Isalaelu faka-te-agaga—“te foitino o Keliso.” E tonu, e tasi katoa latou. (Efeso 4:11-13) E ‵kau atu ki a latou mo te fia‵fia a Kelisiano fakamaoni kae loto fesoasoani kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi.
4 I tausaga katoa, e papatiso a te fia afe o tino kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi palataiso. E fesoasoani atu mo te fia‵fia a nisi tino o te fakapotopotoga ke ‘ga‵solo atu latou ki mua.’ (Epelu 6:1-3) Kāti e aofia i ei a te tukuatuga o tali ki fesili faka-te-Tusi Tapu io me ko te fesoasoani i te galuega talai. E mafai o fesoasoani atu tatou ki tino ‵fou mai te fakaasiatuga o se fakaakoakoga ‵lei e auala i te faiga faeloa o ‵tou tusaga i fakatasiga Kelisiano. I taimi o fakalavelave faiga‵ta, e tuku atu foki ne tatou a fakamalosiga io me kāti ko fakamafanafanaga foki. (1 Tesalonia 5:14, 15) E ‵tau o ‵sala atu tatou ki auala ke fesoasoani atu ki nisi tino ke tumau latou i te “ola eiloa i te mea tonu.” (3 Ioane 4) Faitalia me koi fo‵liki io me ko ma‵tua, koi ‵fou io me ko leva i te munatonu, e mafai o fakamalosi aka ne tatou ‵tou taina i te feitu faka-te-agaga—kae e ma‵nako foki latou ki ‵tou fesoasoani.
Ne Tuku Atu ne Latou a te Fesoasoani Telā e Manakogina
5 E aofia foki a tauavaga Kelisiano i tino kolā e loto fia‵fia o fesoasoani atu ki ‵tou taina tali‵tonu. E tasi te tauavaga penā ko Akuila mo Pisila kolā ne fesoasoani atu ki a Paulo. Ne talimālō ne laua a ia i te lā fale, ga‵lue fakatasi i te faitega o faleie, kae fesoasoani atu foki ki a ia ke fakatu aka a te fakapotopotoga fou i Kolinito. (Galuega 18:1-4) E se taku mai i te Tusi Tapu me pefea kae ne ‵tu atu foki laua i se tulaga fakamataku ko te mea ke puipui ei a Paulo. Ne ‵nofo atu laua i Loma i te taimi ne fai atu ei penei a Paulo ki Kelisiano i konā: “Ko alofa atu au ki a Pisila mo Akuila, ne tino ne ga‵lue fakatasi matou i te galuega a Keliso Iesu, kolā ne tuku atu o lā ola mo oku. Au e fakafetai ki a laua, e se ko au fua kae pelā katoa ekalesia o fenua fakaatea.” (Loma 16:3, 4) E isi foki ne Kelisiano i aso nei e pelā mo Akuila mo Pisila kolā e fakamalosi aka ne latou a fakapotopotoga kae fesoasoani atu ki ‵tou taina tapuaki i auala kese‵kese, telā e oko foki latou ki se tulaga fakamataku i te taumafai o ‵funa aka a nisi tavini a te Atua ke mo a ma fakasauā io me ke tamate ne tino uiga fakasauā.
6 Ne fesoasoani atu foki a Akuila mo Pisila ki se Kelisiano apo i te akoako atu, ko Apolo, telā ne akoako atu ki tino i Efeso e uiga ki a Iesu Keliso. I te taimi tenā, ne iloa fua ne Apolo a te papatisoga ne fai ne Ioane telā e fakaasi atu ei te salamō ki agasala kolā ne fai ki te feagaiga o te Tulafono. Ona ko te iloaga ne Akuila mo Pisila me e ‵tau o fesoasoani atu ki a Apolo, ne “akoako atu faka‵lei [ne laua] ki a ia a Ala Tonu o te Atua.” Kāti ne fakamatala atu ne laua me ne aofia i te papatisoga faka-Kelisiano a te ufi kātoa o se tino ki lalo i te vai mo te mauaga o te agaga tapu. Ne fakagalue faka‵lei aka ne Apolo a mea kolā ne tauloto ne ia. Fakamuli ifo i Eleni, “ne fesoasoani malosi eiloa a ia ki tino kolā ko tali‵tonu e alatu i te alofa tauanoa o te Atua. Ona ko tena finau malosi, ne fakatakavale ei ne ia a tino Iutaia i finauga i mua o tino, ne fakatalitonu atu foki ne ia mai te Tusi i a Iesu ko te Keliso.” (Galuega 18:24-28) E masani foki o fesoasoani mai a fakamatalaga kolā e fai ne ‵tou taina tapuaki ke momea aka ei ‵tou malamalama i te Muna a te Atua. E ‵tau foki o fakatau fesoasoani tatou i te feitu tenei.
Te Fesoasoani Atu i te Feitu Faka-te-Foitino
7 Ne a‵lofa malosi a tino i te fakapotopotoga Kelisiano i Filipi ki a Paulo kae ne avatu ne latou a mea kolā e aogā ki a ia i te feitu faka-te-foitino i te taimi ne nofo atu ei a ia i Tesalonia. (Filipi 4:15, 16) I te taimi ne ma‵nako ei a taina i Ielusalema ki te fesoasoani i te feitu faka-te-foitino, ne toka a te kau Filipi o fesoasoani i mea tau tupe faitalia me e se mau‵mea foki latou. Ne fiafia malosi a Paulo ki te uiga gali o ana taina mo tuagane i Filipi telā ne fakaaogā ei ne ia latou mo fai se fakaakoakoga ki nisi tino tali‵tonu.—2 Kolinito 8:1-6.
8 I te taimi ne ‵pei atu ei a Paulo ki te falepuipui, ne seki avatu fua ne te kau Filipi a meaalofa faka-te-foitino kae ne uga atu foki ne latou a Epafeloti ke fai mo sui o latou. Ne fai atu a Paulo, penei: “Ona ko te galuega a Keliso, kae ne tuku mai tona ola [ko Epafeloti] o fesoasoani ki a au, ko te mea ke tuku mai ne ia ki a au, a te fesoasoani telā ne seki mafai ne koutou o fakakatoatoa mai ki a au.” (Filipi 2:25-30; 4:18) Ne seki fai mai ki a tatou me ko Epafeloti se toeaina io me se tavini fakafaifeau. E tiga eiloa te feitu tenā, ne fai a ia mo fai se Kelisiano telā e fiafia o fesoasoani atu, kae ne manako malosi eiloa a Paulo ki tena fesoasoani. E mata, e isi se tino pelā mo Epafeloti i te otou fakapotopotoga?
Ne Fai Latou mo Fai ‘ne Tino Fesoasoani Malosi’
9 E tāua ‵ki eiloa a taina mo tuagane a‵lofa, pelā mo Akuila, Pisila, mo Epafeloti, i so se fakapotopotoga. Kāti e tai ‵pau foki eiloa ‵tou nisi taina tapuaki mo te Kelisiano i aso mua, ko Alitako. Ne fai a ia fakatasi mo nisi tino pelā me ne ‘tino fesoasoani,’ kāti ko te māfuaga o fakamalosiga io me ne fesoasoani atu i auala aogā. (Kolose 4:10, 11) Mai te fesoasoani atu ki a Paulo, ne fakamaoni atu ei ne Alitako me i a ia se taugasoa tonu i taimi o fakalavelave. Ne fai a ia mo fai se vaegā tino telā e taku mai i te Faataoto 17:17: “A takaga e masani o fia‵fia fakatasi kae fakatau a‵lofa. A taina e ‵tau o fakatau fesoasoani i taimi o fakalavelave.” E mata, e se ‵tau o taumafai malosi a tatou katoa ke fai mo fai ne ‘tino fesoasoani’ ki ‵tou taina Kelisiano? Kae maise eiloa ke fesoasoani atu ki tino kolā e logo‵mae i mea faiga‵ta e fe‵paki mo latou.
10 E ‵tau foki o fai a toeaina Kelisiano mo fai ne tino fesoasoani ki olotou taina mo tuagane faka-te-agaga. Ne fai atu a Iesu ki te apositolo ko Petelu: “Fakamalosi la ne koe ou taina.” (Luka 22:32) Ne mafai o fai ne Petelu te mea tenā me ne maua ne ia a uiga ‵mautakitaki, maise eiloa mai tua o te toetuga o Iesu. Toeaina, taumafai ke fai koutou penā i taimi katoa i te loto fiafia mo te alofa me e ma‵nako otou taina tali‵tonu ki te otou fesoasoani.—Galuega 20:28-30; 1 Petelu 5:2, 3.
11 A te taugasoa o Paulo ko Timoteo, se toeaina telā ne saga malosi atu ki nisi Kelisiano. E tiga eiloa ne fakamasakisaki a Timoteo, ne fakaasi atu ne ia a te fakatuanaki mo te loto kātoa kae ‘ga‵lue tasi foki mo Paulo i te tala ‵lei.’ Tela la, ne mafai o fai atu ei a te apositolo ki te kau Filipi, penei: “Me e seai ake se tino i konei e ‵pau mo ia, i te fiafia o galue fakamaoni mo te otou ‵lei.” (Filipi 2:20-22; 1 Timoteo 5:23; 2 Timoteo 1:5) E mafai o fai tatou mo fai se fakamanuiaga ki ‵tou taina tapuaki ki a Ieova mai te fakaasiatuga o se uiga gali pelā mo Timoteo. E tonu, e ‵tau o fa‵ki tatou i ‵tou vāivāiga faka-te-foitino mo tofotofoga kese‵kese, e mafai kae e ‵tau foki o fakaasi atu ne tatou a te fakatuanaki malosi mo te alofa atafai ki ‵tou taina mo tuagane faka-te-agaga. E ‵tau o masaua faeloa ne tatou me e ma‵nako latou ki ‵tou fesoasoani.
Fāfine Kolā e Atafai ki Nisi Tino
12 E tokotasi te fafine mai i fāfine kolā e atafai ki nisi tino ko Tokasi. I te taimi ne mate ei tou fafine, ne fai ne nisi soko a te fekau ki a Petelu ke fanatu kae ‵taki atu ne latou ki se potu i luga. Ne ‵nofo atu i konā a “fāfine ko ‵mate olotou avaga, e ‵tagi kae fakaasi atu foki ne latou a tīlima mo peleue ne fai ne Tokasi ka koi ola.” Ne toe fakaola mai a Tokasi kae e seai se fakalotolotolua me ne tumau eiloa tou fafine “i te faiga o galuega a‵lofa.” I te fakapotopotoga Kelisiano i aso nei, e isi ne fāfine pelā mo Tokasi kolā e mafai o ‵sui ne latou a gatu io me e fai a nisi galuega a‵lofa aka mō tino ma‵tiva. E tonu, ne kamata muamua olotou galuega ‵lei i te fakamalugaga o manakoga o te Malo kae ‵kau atu ki te galuega ko te faiga o soko.—Galuega 9:36-42; Mataio 6:33; 28:19, 20.
13 Ne alofa atu foki ki nisi tino se fafine telā e mataku ki te Atua, ko Litia. Ne fanau i Tuatila kae ne nofo atu i Filipi i te taimi ne talai atu ei a Paulo ki konā i te 50 T.A. Kāti ne ‵fuli a Litia ki te Lotu Iutaia, kae kāti e isi ne nāi tino Iutaia fua i ei kae seai ne sunako i Filipi. Ne maopoopo a ia mo nisi fāfine fakamaoni i te kaugutu o te vaitafe i te taimi ne folafola atu ei ne te apositolo a te tala ‵lei ki a latou. E fai mai te tala, penei: “Ne ‵tala ne te Aliki tona mafaufau [Litia] ko te mea ke fakalogologo ki te faipatiga a Paulo. Ne papatiso a ia nei mo tona kāiga katoa, telā fakamuli ifo ami ei ne ia matou: ‘O‵mai o ‵nofo i toku fale, manafai ko iloa tonu ne koutou i a au se tino talitonu fakamaoni ki te Aliki.’ Ne finau malosi eiloa ke olo atu matou.” (Galuega 16:12-15) Ona ko te fia fai ne Litia o mea ‵lei ki nisi tino, ne manumalo eiloa a ia i te faiatuga ki a Paulo mo ana taugasoa ke olo atu o ‵nofo mo ia. Ko oko foki eiloa te ‵tou fia‵fia māfai ko fakaasi mai a te uiga talimālō ki a tatou ne Kelisiano ata‵fai kae a‵lofa i aso nei!—Loma 12:13; 1 Petelu 4:9.
E Ma‵nako Foki ki te Fesoasoani o Koutou, Talavou
14 Ne kamata a te fakapotopotoga Kelisiano ne te Tama atafai kae alofa a te Atua, ko Iesu Keliso. Ne fia ‵nofo atu a tino i ana tafa ona ko tena alofa mo tena atafai. I te taimi e tasi ne aumai ei ne nisi tino olotou tama‵liki ki a Iesu, ne taumafai ana soko o ‵tuli latou keatea. Kae ne fai atu a Iesu, penei: “Tuku tama‵liki ke o‵mai ki a au! Sa taofigina latou, me e o tino penei a te Malo o te Atua. Ke masaua ne koutou, me ko so se tino e se talia ne ia a te Malo o te Atua e pelā mo se tamaliki, e se mafai lele eiloa o ulu atu ki ei.” (Maleko 10:13-15) Ke maua ne tatou a fakamanuiaga o te Malo, e ‵tau o loto mau‵lalo kae akoakogofie tatou e pelā me ne tama‵liki. Ne fakaasi atu ne Iesu tena alofa ki tama‵liki mai te puke kae fakamanuia atu foki ki a latou. (Maleko 10:16) Kae e a koutou talavou i aso nei? Ke iloa ne koutou me e alofagina kae e manakogina foki te otou fesoasoani i te fakapotopotoga.
15 A koi foliki a Iesu, ne fakaasi atu ne ia tena alofa ki te Atua mo te Tusi Tapu. I te taimi ko 12 ei ana tausaga, ne olo atu latou mo ana mātua, ko Iosefa mo Malia, mai te lotou fa‵kai ko Nasaleta ki Ielusalema ke fakamanatu te Paseka. I te lotou ‵fokiatuga, ne iloa aka ne mātua o Iesu me i a Iesu e galo i tino kolā ne faima‵laga fakatasi atu latou. Ne maua atu fakamuli ne laua a ia e sagasaga i loto i te faletapu e tasi, e fakalogologo kae fai fesili atu foki ki faiakoga Iutaia. Ona ko tena ofo me ne seki iloa ne Iosefa mo Malia a te koga e nofo ei a ia, ne fesili atu a Iesu penei: “E se iloa ne koulua me ko ‵tau au o nofo i loto i te fale o toku Tamana?” Ne toe ‵foki atu latou mo ana mātua, ne tumau tena fakalogo ki a laua, kae gasolo aka faeloa ki luga tena poto mo tena malosi. (Luka 2:40-52) Ko oko eiloa i te gali o te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu mō ‵tou talavou! E ‵tau eiloa o faka‵logo latou ki olotou mātua kae ke fia‵fia foki o tauloto ki mea faka-te-agaga.—Teutelonome 5:16; Efeso 6:1-3.
16 Kafai koe koi foliki, kāti e molimau atu koe e uiga ki a Ieova i te akoga kae mai fale ki fale foki fakatasi mo ou mātua. (Isaia 43:10-12; Galuega 20:20, 21) I te taimi ne talai kae faka‵lei aka foki ne Iesu a tino i te faletapu mai mua malie faeloa o tena mate, ne ka‵laga atu a nisi tamaliki, penei: “Ke vikia te Tama a Tavita!” Ona ko te lotou kaitaua ki te mea tenei, ne fāmeo atu a te faitaulaga pule mo faiakoga o te Tulafono, penei: “E lagona ne koe olotou pati ne fai?” “Ao,” ne tali atu a Iesu. “Kae e seki fai‵tau eiloa koutou i muna kolā ne tusi i tusi, ‘Ko oti ne akoako ne koe a tama‵liki mo pepe ke tuku atu ne latou a vikiga tonu ki a koe’?” (Mataio 21:15-17) E pelā mo tama‵liki konā, e maua foki ne koutou tamaliki a te avanoaga o tavae atu ki te Atua mo tena Tama. E ma‵nako matou o ga‵lue fakatasi mo koutou e pelā me ne tino talai o te Malo.
Taimi e Oko Mai ei a Puapuagā
17 Faitalia ‵tou fakanofonofoga, e fakamalosi aka tatou ne te alofa ke fesoasoani atu ki ‵tou taina Kelisiano fakaa‵lofa. (Ioane 13:34, 35; Iakopo 2:14-17) Ne fakamalosi aka a Paulo ne te alofa ki ana taina mo tuagane i Iutaia, ke ‵tae mai ne ia a meaalofa mai i fakapotopotoga i Eleni, Kalatia, Maketonia, mo fa‵kai o Asia. A fakasauāga, tamā taua, mo te oge meakai kolā ne oko atu ki soko i Ielusalema kāti ne iku atu i ei ki mea kolā e taku ne Paulo ki “puapuagā,” mo te “puke mālō [o olotou] koloa.” (Epelu 10:32-34; Galuega 11:27–12:1) Tela la, ne fakatoka ei ne ia a tupe mō Kelisiano ma‵tiva i Iutaia.—1 Kolinito 16:1-3; 2 Kolinito 8:1-4, 13-15; 9:1, 2, 7.
18 A te faiga o meaalofa mo te lotomalie mō te kau tapu i Iutaia ne fakatalitonu atu ei te fakatau a‵lofa i te va o tino Iutaia mo tino mai Fenua Fakaa‵tea kolā ne tapuaki ki a Ieova. A te tukuatuga foki o meaalofa tupe ne fai i ei a Kelisiano mai Fenua Fakaatea ke fakaasi atu te lotou fia‵fia ki olotou taina tapuaki Iutaia mō te mainaga faka-te-agaga telā ne maua mai i a latou. Tela la, ne fakatau fesoasoani eiloa latou i te feitu faka-te-foitino mo te feitu faka-te-agaga. (Loma 15:26, 27) E tuku atu foki a meaalofa mo te lotomalie ki ‵tou taina tali‵tonu fakaa‵lofa i aso nei kae e fakamalosi aka latou ne te alofa ke fai penā. (Maleko 12:28-31) E manakogina te fakatau fesoasoani o tatou i te feitu tenei ko te mea “ko te tino e mu‵tana tena mea ne fakaputuputu e se mativa foki i se mea.”—2 Kolinito 8:15.
19 Ona ko te iloaga me e manakogina te fakatau fesoasoani o Kelisiano, e gasue‵sue fakavave tatou ke fesoasoani atu ki ‵tou taina mo tuagane i te fakatuanaki. E pelā mo mea ne ‵tupu i te taimi ne ‵poko ei a mafuie mo ma‵toliga o one i El Salvador i te 2001. Ne fai mai se lipoti e tasi, penei: “Ne taumafai a taina i koga katoa o El Salvador o fakatoka ke fesoasoani atu. Ne o‵mai a potukau o taina mai Guatemala, te Iunaite Sitete, mo Kanata o fesoasoani mai ki a matou. . . . E silia atu i te 500 o fale mo Kingdom Hall ‵gali eiloa e 3 ne toe faite faka‵lei fakavave aka. Ne lasi ‵ki eiloa te molimau ‵lei ne tuku atu ne te ga‵lue malosi mo te fakatau fesoasoani o taina a‵lofa konei.”
20 Ne fai mai se lipoti mai Afelika ki Saute, penei: “Ne pokotia foki ‵tou taina Kelisiano i te lofiaga lasi telā ne oko atu ki fa‵kai ‵lasi o Mozambique. Ne fakatoka a te ofisa lagolago i Mozambique ke fesoasoani atu i mea kolā e ma‵nako malosi latou ki ei. Kae ne fakamolemole mai latou ke avatu ne gatu ‵lei ki taina fakaa‵lofa. Ne ‵luku mai ne matou a gatu e uke ke faka‵fonu ki ei se pusa lasi telā e 40 futu te loa ke avatu ki ‵tou taina i Mozambique.” E tonu, e manakogina foki te fakatau fesoasoani o tatou i auala konei.
21 E pelā mo te mea ne taku atu muamua, e tāua ‵ki a vaega katoa o te foitino. E penā foki eiloa te fakapotopotoga Kelisiano. E manakogina ne tino katoa a te fesoasoani o nisi tino. E ‵tau foki o tumau latou i te tavini fakatasi atu. Ka fakamatala mai i te suā mataupu a nisi mea kolā e mafai o fesoasoani mai i te faiga o te mea tenei.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te mea e tai ‵pau ei a te foitino o te tino mo te fakapotopotoga Kelisiano?
• Ne ‵saga atu pefea a Kelisiano i te senitenali muamua i te taimi ne ma‵nako ei olotou taina Kelisiano ki se fesoasoani?
• Ne a nisi fakaakoakoga i te Tusi Tapu kolā e fakaasi mai i ei me e manakogina kae ‵tau foki o fakatau fesoasoani a Kelisiano?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Ne a muna a te encyclopedia e tasi e uiga ki te foitino o te tino?
2. Se a te auala e tai ‵pau ei a te foitino o te tino mo te fakapotopotoga Kelisiano?
3. E fakaasi mai pefea ne te Efeso 4:25 me e manakogina te fakatau fesoasoani o Kelisiano?
4. Ne a auala e mafai ei o fesoasoani atu ki tino ‵fou?
5. Ne fesoasoani atu pefea Akuila mo Pisila ki a Paulo?
6. Se a te fesoasoani telā ne tuku atu ki a Apolo?
7. Ne a mea ne fai ne te kau Filipi i te taimi ne fia maua ei ne olotou taina Kelisiano a te fesoasoani i te feitu faka-te-foitino?
8. Se a te uiga telā ne fakaasi atu ne Epafeloti?
9. Se a te fakaakoakoga telā e maua ne tatou mai i a Alitako?
10. Se a te fakaakoakoga ne tuku mai ne Petelu mō toeaina Kelisiano?
11. Ne a mea aogā e maua ne tatou mai te mafaufau ki uiga o Timoteo?
12. Ne a mea e mafai o tau‵loto ne tatou mai te fakaakoakoga a Tokasi?
13. Ne fakaasi atu pefea ne Litia me e atafai atu a ia ki ana taina Kelisiano?
14. Ne pefea a faifaiga a Iesu Keliso ki tama‵liki?
15. Ne a fakamatalaga e uiga ki te olaga o Iesu e maua i te Luka 2:40-52, kae se a te fakaakoakoga ‵lei ne tuku mai ne ia mō talavou?
16. (a) Ne a pati ne fai atu ne nisi tama‵liki tagata kolā ne ka‵laga atu i te taimi ne talai atu ei a Iesu i te faletapu? (e) Se a te tauliaga telā e maua ne talavou Kelisiano i aso nei?
17, 18. (a) Kaia ne fakatoka ei ne Paulo a te ‵taemaiga o meaalofa mō Kelisiano i Iutaia? (e) Ne fakamalosi atu pefea a te faiga o meaalofa mō tino tali‵tonu i Iutaia ki Kelisiano Iutaia mo Kelisiano mai Fenua Fakaa‵tea?
19, 20. Tuku mai se fakaakoakoga ke fakaasi mai i ei te auala e tuku mai ne tino o Ieova a te fesoasoani i taimi o fakalavelave ‵tupu fakafuasei.
21. Ne a mea ka sau‵tala ki ei i te suā mataupu?
[Ata i te itulau e 10]
Ne fakaasi atu ne Akuila mo Pisila te alofa ki nisi tino
[Ata i te itulau e 12]
E fakatau fesoasoani a tino o Ieova i taimi o fakalavelave