Ke Tumau Eiloa I Te Fakamalosi Aka O Te Fakapotopotoga
“Ke fakamalosi atu te suā tino ki te suā tino, ke fesoasoani foki te suā tino ki te suā tino.”—1 TESALONIA 5:11.
1. Ne a fakamanuiaga e maua ne tatou i te fakapotopotoga Kelisiano, kae ne a mea faiga‵ta e mafai o pokotia faeloa tatou i ei?
SE MEA tonu me i te fai e pelā me se tokotasi o te fakapotopotoga Kelisiano se fakamanuiaga gali. E maua i ei ne koe se fesokotakiga ‵lei mo Ieova. A tou fakalagolago ki tena Muna e pelā me se takitakiga e puipui ne ia koe mai ikuga ma‵sei o te olaga sē kelisiano. E maua ne koe a taugasoa ‵tonu e tokouke kolā e ma‵nako ke ‵lei koe. Ao, ka uke ‵ki eiloa a fakamanuiaga. Kae e fakafesagai atu eiloa a Kelisiano e tokouke mo vaegā fakalavelave kese‵kese. E ma‵nako a nisi tino ki se fesoasoani ke malamalama i mea ‵loto e uiga ki te Muna a te Atua. E ma‵saki kae loto mafatia a nisi tino, io me e mafai o logo‵mae latou i ikuga o fakaikuga va‵lea. Kae e ‵tau eiloa o ‵nofo atu tatou i se lalolagi sē amioatua.
2. E ‵tau o ‵saga atu pefea tatou ki fakalavelave o ‵tou taina, kae kaia?
2 E seai lele eiloa se tino i a tatou e manako o kilo atu ki ‵tou taina Kelisiano kolā e logo‵mae io me taumafai malosi. Ne fakatusa ne te apositolo ko Paulo a te fakapotopotoga ki se foitino kae ne fai atu me “kafai e isi se mea o te foitino ko ‵mae, ka ‵mae a vaega katoa.” (1 Kolinito 12:12, 26) I vaegā tulaga penā, e ‵tau mo tatou o taumafai ke ‵lago atu ki ‵tou taina mo tuagane. E uke ‵ki a tala i te Tusi Tapu e uiga ki tino i te fakapotopotoga kolā ne fesoasoani atu ki nisi tino ke mafai o manumalo i mea faiga‵ta. E pelā mo mea ka lavea atu ne tatou i tala konei, ke mafaufau ki auala kolā ka fesoasoani atu ei koe e pelā mo mea ne fakamatala mai. E mafai pefea o fesoasoani atu koe ki ou taina i te feitu faka-te-agaga kae fakamalosi aka a te fakapotopotoga a Ieova?
“Ave ei ne Lāua a ia ki te Fale”
3, 4. I te auala fea ne fesoasoani atu ei a Akuila mo Pisila ki a Apolo?
3 I te taimi ne nofo atu ei a Apolo i Efeso, ko oti ne fai a ia e pelā me se tino talai loto finafinau. ‘I te taimi ne maina atu ei ki a ia te agaga,’ ko muna a te tusi ko Galuega, ne “loto malosi foki a ia o akoako tonu atu a te mea tonu e uiga ki a Iesu. E ui eiloa i mea konā, ka ko te papatisoga fua a Ioane e iloa ne ia.” A te sē iloa ne Apolo a te papatisoga “i te igoa o te Tamana, te Tama mo te agaga tapu” e fakaasi mai i ei me kāti e isi ne soko o Ioane te Papatiso io me ko soko o Iesu ne talai atu ki a ia mai mua o te Penitekoso i te 33 T.A. E tiga eiloa ne loto finafinau a Apolo, e isi eiloa ne nāi mea tāua e seki malamalama a ia i ei. Ne fesoasoani atu pefea ki a ia a te fai taugasoa mo taina tali‵tonu?—Galuega 1:4, 5; 18:25; Mataio 28:19.
4 Ne lagona ne te tauavaga Kelisiano ko Akuila mo Pisila a te faipatiga a Apolo mo te loto toa i te sunako, telā ne ave ei ne lāua kae akoako atu a ia ki mea e uke atu. (Faitau te Galuega 18:24-26.) A te mea tenei se faifaiga alofa e ‵tau o fai. E tonu, ne ‵tau o ‵saga atu a Akuila mo Pisila ki a Apolo i se auala atamai kae magoi, kae e se fai ne lāua ke mafaufau a ia me fakatauemu atu lāua ki a ia. Ne fai te mea tenā ona ko te se iloa ne ia a tala e uiga ki te fakapotopotoga Kelisiano mua. Kae e mautinoa eiloa me ne loto fakafetai a Apolo ki ana taugasoa ‵fou kolā ne fakaasi atu ne lāua ki a ia a fakamatalaga tāua. I te iloaga ne ia a fakamatalaga konei, “ne fesoasoani malosi eiloa” a Apolo ki ana taina i Akaia kae tuku atu ne ia se molimau malosi ‵ki.—Galuega 18:27, 28.
5. Se a te fesoasoani alofa e tuku atu ne te fia afe o tino talai o te Malo, kae se a te mea e iku mai i ei?
5 E tokouke a tino i te fakapotopotoga Kelisiano i aso nei e loto fakafetai ki tino kolā ne fesoasoani atu ki a latou ke malamalama i te Tusi Tapu. E uke a va fakataugasoa ne ati aka ne tama‵liki a‵koga mo olotou faiakoga. I feitu e uke, a te fesoasoani atu ki tino ke malamalama i te munatonu e manakogina i ei a te fakatokaga o sau‵talaga masani mo latou i se fia o masina. Kae e toka eiloa a tino talai o te Malo o talia a mea faiga‵ta me e iloa ne latou me e aofia i ei a ola o tino. (Ioane 17:3) Kae ko oko eiloa i te fia‵fia ke lavea atu a tino e taofi ‵mau ki te munatonu, e ola e ‵tusa mo mea konei, kae fakaaoga olotou olaga ke fai a te loto o Ieova!
“Ko Oko Eiloa i te Tavaea o Timoteo”
6, 7. (a) Kaia ne filifili ei ne Paulo a Timoteo e pelā me se taugasoa faimalaga? (e) Se a te fesoasoani ne manako ki ei a Timoteo?
6 I te taimi ne āsi atu ei a apositolo ko Paulo mo Sila ki Lusa i te lua o malaga fakamisionale a lāua, ne maua i ei ne lāua i konā se talavou e igoa ki a Timoteo, kāti ko 20 tupu ana tausaga. “Ko oko eiloa i te tavaea o Timoteo ne taina tali‵tonu i Lusa mo Ikonio.” A te mātua o Timoteo, ko Eunike mo tena tupuna fafine ko Loise ne Kelisiano tukugina atu, a ko tena tamana se tino sē talitonu. (2 Timoteo 1:5) Kāti ne masani ‵lei e Paulo mo te kāiga tenei i tena malaga ki te koga tenā i nāi tausaga ko ‵teka. Kae ne fakaasi atu ne te apositolo tenei a te fiafia ki a Timoteo me ne foliga mai a ia e pelā me se talavou e tu ‵kese. Tela la, mai te taliaga a te potukau o toeaina, ne fai ei a Timoteo e pelā me se tino fesoasoani ki a Paulo i tena galuega fakamisionale.—Faitau te Galuega 16:1-3.
7 Ne ‵tau o uke atu a mea e tauloto ne Timoteo mai tena taugasoa matua tenei. Kae ne gasolo malosi a ia ki mua i te taimi tenā, telā ne mafai ei o uga atu ne Paulo a Timoteo ke āsi atu ki fakapotopotoga kae ke fai pelā me se sui o ia. I tausaga e 15 kolā ne fia‵fia fakatasi ei a Timoteo mo Paulo, ne gasolo eiloa ki mua a te talavou mata mā tenei ke oko eiloa ki te taimi ne fai ei e pelā me se ovasia ‵lei.—Filipi 2:19-22; 1 Timoteo 1:3.
8, 9. Ne a mea e mafai o fai ne tino i te fakapotopotoga ke fakamalosi aka ei a talavou? Tuku mai se fakaakoakoga.
8 E tokouke a talavou tagata mo fafine i te fakapotopotoga Kelisiano i aso nei e aoga malosi eiloa. Kafai ne fakamalosi kae atafai atu ki ei a taugasoa kolā e ma‵tua ‵lei i te feitu faka-te-agaga, ko mafai ei ne talavou konei o kausaki atu kae talia ne latou a tiute i tino o Ieova. Onoono atu ki tau fakapotopotoga! E mata, e lavea ne koe so se talavou telā e mafai o fai e pelā mo Timoteo? E auala i tou fesoasoani mo tau fakamalosiga, e mafai ei o fai latou e pelā me ne paenia, tino e ga‵lue i te Peteli, misionale, mo ovasia faima‵laga. Ne a mea e mafai o fai ne koe ke fesoasoani atu ki a latou ke kausaki atu ki vaegā fakamoemoega penā?
9 A Martin, telā ne fai e pelā me se tino galue i te kāiga Peteli mō se 20 tausaga, ne fakamasaua mai ne ia mo te loto fakafetai a te fiafia o te ovasia o te fenua ki a ia i tausaga e 30 ko ‵teka i te taimi ne ga‵lue fakatasi ei lāua i te galuega talai. Ne faipati atu a te ovasia mo te fiafia e uiga ki tena taviniga i te Peteli i te taimi koi talavou ei a ia. Ne fakamalosi ne ia a Martin ke mafaufau ki te mafai ne ia o fakaavanoa a ia eiloa mō te fakapotopotoga a Ieova i te auala tenā. E talitonu a Martin me i te sau‵talaga tenei telā e se mafai o puli i a ia ne tāua ‵ki eiloa ki fakaikuga kolā ne ‵tau o fai fakamuli ne ia. Ko oi e iloa ne ia a mea ‵lei e mafai ne koe o fai mō taugasoa talavou mai te fai‵pati mo latou e uiga ki fakamoemoega faka-te-agaga?
“Ke Fakaloto Malosi Atu ki Tino Loto Mafatia”
10. E pefea a lagonaga o Epafeloti, kae kaia?
10 Ne fai ne Epafeloti se malaga loa kae fakafi‵ta mai Filipi ki Loma ke āsi atu ki te apositolo ko Paulo, telā ne ‵pei ki te falepuipui ona ko tena fakatuanaki. Ne fai a te tino faimalaga tenei e pelā me se avefekau a te kau Filipi. E seki avatu fua ne ia a olotou meaalofa mō te apositolo kae ne fakatoka foki tou tagata ke ‵nofo fakatasi lāua ke fai so se mea telā e mafai ne ia o fai ke fesoasoani atu ki a Paulo i tulaga faiga‵ta. Kae i te taimi ne nofo atu ei a ia i Loma, ne masaki a Epafeloti telā toeitiiti “eiloa kae mate.” Ona ko te mea ne mafaufau a ia me ko se mafai o fakataunu tena galuega, ne loto mafatia eiloa a Epafeloti.—Filipi 2:25-27.
11. (a) Kaia e se ‵tau o ‵poi tatou māfai e loto mafatia a nisi tino i te fakapotopotoga? (e) Se a te polopolokiga a Paulo ki te mea ne tupu ki a Epafeloti?
11 E uke a fakalavelave kolā e fai ei ke logo‵mae a tino mai te loto mafatia i aso nei. E fai mai a fakamatalaga mai te World Health Organization me e ‵tusa mo te toko 1 mai te toko 5 a te aofaki o tino e mafai o logo‵mae mai te loto mafatia i nisi taimi i olotou olaga. E sē ‵sao eiloa a tino o Ieova mai te loto mafatia. E fakaopoopo atu eiloa ki te loto vāivāi o te tino a fakalavelave i te tausiga o te kāiga, masaki, loto vāivāi, io me ko nisi mea aka kolā e fakavāivāi atu ki se tino. Ne a mea ne fai ne tino Filipi ke fesoasoani atu ki a Epafeloti? Ne tusi mai a Paulo: “Ke talia ne koutou a ia mo te fiafia i te Aliki; kae fakaaloalo koutou ki tino penā, me moi mate eiloa a ia ona ko te galuega a Keliso, kae ne tuku mai tona ola o fesoasoani ki a au, ko te mea ke tuku mai ne ia ki a au, a te fesoasoani telā ne seki mafai ne koutou o fakakatoatoa mai ki a au.”—Filipi 2:29, 30.
12. Se a te pogai tonu o fakamafanafanaga ki tino loto mafatia?
12 E ‵tau foki mo tatou o fakamalosi atu ki ‵tou taina kolā ne loto vāi‵vai io me ne loto mafatia. E seai se fakalotolotolua me e isi ne mea ‵lei e mafai ne tatou o fakaasi atu e uiga ki olotou taviniga ki a Ieova. Kāti ne fai ne latou a ‵fuliga ‵lasi i olotou olaga ko te mea ke fai e pelā me ne Kelisiano io me tavini atu i te taviniga tumau. E lavea ne tatou a te tāua o taumafaiga konā, kae e mafai o fakatalitonu atu ne tatou ki a latou me e lavea foki ne Ieova. Kafai e taofi aka ne te tulaga matua io me ko masaki a nisi tino fakamaoni mai te faiga o mea kolā ne mafai o fai ne latou i te taimi muamua, e mautinoa eiloa me e fakatāua ne tatou mo te āva a te lotou taviniga i te fia o tausaga. Faitalia me se a te tulaga e oko tatou ki ei, e tuku mai ne Ieova ki ana tino fakamaoni katoa a pati polopoloki: “Fakamafanafana atu ki tino loto mafatia, fesoasoani ki tino vāi‵vai, kae ke loto kufaki foki ki tino katoa.”—1 Tesalonia 5:14, O le Tusi Paia o le Lalolagi Fou.
“Fakamagalo Atu a ia, Kae Fakamalosi Atu Tona Loto”
13, 14. (a) Se a te fakalavelave lasi ne fakafesagai ki ei a te fakapotopotoga i Kolinito, kae kaia? (e) Se a te aoga o te fakateaga o se tino mai te fakapotopotoga?
13 Ne fakafesagai atu a te fakapotopotoga Kelisiano i Kolinito i te senitenali muamua ki te tulaga o se tagata telā ne finalalolagi kae sē salamō. Ne fai ana amioga e pelā me se mea fakamataku ki te tulaga ‵ma o te fakapotopotoga kae ne fakapoi atu foki ki tino sē tali‵tonu. Kae ne fakatonutonu atu a Paulo me i te tagata tenei ne ‵tau o fakatea mai te fakapotopotoga.—1 Kolinito 5:1, 7, 11-13.
14 Ne maua eiloa se ikuga ‵lei mai te polopolokiga tenā. Ne puipui eiloa a te fakapotopotoga mai fakamalosiga ma‵sei, kae ne lavea ne te tino agasala a tena mea ‵se kae ne salamō tonu a ia. Mai luga i te fakavae o galuega a te tagata telā e fakaasi atu ei tena loto salamō, ne fakaasi mai ne Paulo i te lua o ana tusi ki te fakapotopotoga tenā me e ‵tau eiloa o toe fakafoki mai a te tagata tenā. Kae e se tenei eiloa te mea e manakogina. Ne fakatonutonu mai foki a Paulo me e ‵tau mo te fakapotopotoga “o fakamagalo atu [a te tino agasala], kae fakamalosi atu tona loto, ke mo a mana to ‵mae i te mea ma loto vāivāi.”—Faitau te 2 Kolinito 2:5-8.
15. E ‵kilo atu pefea tatou ki te tino fai mea ‵se telā ko salamō kae ko fakafoki mai ki te fakapotopotoga?
15 Se a te mea e tauloto ne tatou mai te tala tenei? E fakafanoanoa ki a tatou māfai e ‵tau o fakatea atu se tino. E mafai eiloa o fakamasiasi atu a te mea tenei ki te igoa o te Atua kae fakamasei ei a te fakapotopotoga. E mafai o agasala mai latou ki a tatou. Kae kafai ne filifili aka a toeaina ke iloilo ne latou a te ikuga o te mea ne tupu, e ‵tusa mo te takitakiga a Ieova, e ‵tau o fakafoki mai a te tino agasala telā ko salamō ki te fakapotopotoga, e fakaasi mai i ei me ko oti ne fakamagalo a ia ne Ieova. (Mataio 18:17-20) E mata, e se ‵tau o taumafai tatou ke fakaakoako atu ki a Ia? E tonu, a te uiga faigata mo te sē loto fakamagalo e ‵pau eiloa mo te ‵teke atu ki a Ieova. Ko te mea ke fakaopoopo atu ki te filemu mo te fealofani o te fakapotopotoga a te Atua kae ke maua te taliaga a Ieova, e mata, e se ‵tau mo tatou o ‘fakamaoni atu ‵tou a‵lofa’ mō tino agasala kolā e sala‵mo tonu kae ne toe faka‵foki mai ki te fakapotopotoga?—Mataio 6:14, 15; Luka 15:7.
“E Aoga a ia ki a Au”
16. Kaia ne fanoanoa ei a Paulo ki a Maleko?
16 E fakaasi mai i te suā tala i te Tusi Tapu me e se ‵tau o ‵nofo mo tatou a kilokiloga sē ‵lei ki a latou kolā e fakafanoanoa ne latou a tatou. E pelā eiloa mo Ioane Maleko, telā ne fakafanoanoa malosi ne ia te apositolo ko Paulo. E pefea la? I te taimi ne kamata ei te malaga fakamisionale muamua a Paulo mo Panapa, ne fanatu eiloa a Maleko o fesoasoani atu ki a lāua. Kae i se taimi e tasi i te lotou malaga kae mō se pogai telā e se fakamatala mai, ne tiakina ne Ioane Maleko ana taugasoa kae ne foki atu ki te fale. Ne fanoanoa a Paulo e uiga ki te fakaikuga tenei me i te taimi ne fakatoka ei mō te lua o malaga, ne isi se kinauga i a ia mo Panapa e uiga ki te fanatu o Maleko i a lāua. Ona ko te mea ne tupu i te malaga muamua, ne seki manako a Paulo ke faima‵laga fakatasi latou mo Maleko.—Faitau te Galuega 13:1-5, 13; 15:37, 38.
17, 18. E iloa pefea ne tatou me ne faka‵lei aka a te kinauga i te va o Paulo mo Maleko, kae se a te mea e tauloto ne tatou mai te mea tenei?
17 E mautinoa eiloa me ne seki talia ne Maleko ke loto vāivāi a ia ki te manatu o Paulo, me ne tumau eiloa a ia i te faiga o tena galuega fakamisionale i te suā koga talai fakatasi mo Panapa. (Galuega 15:39) A fakamaoniga o tena fakamaoni mo tena fakatuagagina ne fakaasi mai i te tusi a Paulo e uiga ki a ia i tausaga mai tua ifo i ei. I te taimi ne fai ei a Paulo e pelā me se pagota i Loma, ne fakatonu ne ia a Timoteo e auala i se tusi. I te tusi foki tenā, ne fai mai a Paulo: “Puke mai a Maleko ke o‵mai koulua; me ko oko eiloa i te aoga me fesoasoani mai ki a au i te galuega.” (2 Timoteo 4:11) Ao, ne talitonu a Paulo me ne gasolo eiloa ki mua a Maleko.
18 E isi se akoakoga ka tauloto ne tatou mai te mea tenei. Ne ati aka ne Maleko a uiga o se misionale ‵lei. Ne seki loto vāivāi a ia ona ko te mea ne fai ne Paulo i te taimi muamua. A lāua mo Paulo ne tagata e ma‵losi faka-te-agaga, kae seai se va ma‵sei i a lāua. E ‵kese mai i ei, ne lavea fakamuli ne Paulo me i a Maleko se tino fesoasoani aoga. Tela la kafai e fe‵paki a taina mo mea faiga‵ta mo fakalavelave, a te mea ‵lei e ‵tau o fai ko te gasuesue kae tumau i te fesoasoani atu ki nisi tino ke ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga. A te lavea ne tatou a mea ‵lei i nisi tino e ati aka ei a te fakapotopotoga.
Te Fakapotopotoga mo Koe
19. Se a te fesoasoani e mafai o tuku atu ne tino katoa i te fakapotopotoga Kelisiano ki nisi tino?
19 I “taimi faiga‵ta” konei, e manakogina ne koe a te fesoasoani o taina mo tuagane i te fakapotopotoga, kae penā foki latou. (2 Timoteo 3:1) E mafai o sē iloa ne Kelisiano taki tokotasi a mea e ‵tau o fai ne latou ko te mea ke faka‵lei aka ei a tulaga kolā e fepaki mo latou, kae ko Ieova fua e iloa ne ia. Kae e mafai o fakaaoga ne ia a tino kese‵kese o te fakapotopotoga—e aofia ei koe—ke fesoasoani atu ki nisi taina ke tau‵tali atu i te auala tonu. (Isaia 30:20, 21; 32:1, 2) Kae mai i mea katoa, ke ‵goto ifo ki te loto a te fakamalosiga a te apositolo ko Paulo! Ke tumau i te “fesoasoani . . . te suā tino ki te suā tino, e pelā eiloa mo te mea e fai ne koutou i aso nei.”—1 Tesalonia 5:11.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Kaia e manakogina ei ke fakamalosi aka a nisi tino i te fakapotopotoga Kelisiano?
• Ne a vaegā fakalavelave e mafai ne koe o fesoasoani atu ki nisi tino ke manumalo i ei?
• Kaia e ma‵nako ei tatou ki te fesoasoani o nisi tino i te ‵tou fakapotopotoga?
[Ata i te itulau e 15]
Kafai e fakafesagai atu se taina Kelisiano ki se tulaga faigata, e mafai o ‵lago atu tatou ki ei
[Ata i te itulau e 16]
E uke ‵ki eiloa a avanoaga e maua ne te tokoukega o talavou tagata mo fafine i aso nei i loto i te fakapotopotoga Kelisiano