Ke Tumau i te Fakaasi Atu o te Alofa Atafai i te Lalolagi o Amioga Fakasauā
“Ko te mea telā e manakogina i te tagata ko tena alofa atafai eiloa.”—FAATAOTO 19:22, Tusi Paia, Samoa.
1. Kaia e faigata ei ke fakaasi atu te alofa atafai?
E MATA, a koe se tino alofa atafai? Kafai e penā loa, e iku eiloa o faigata a te ola i te lalolagi i aso nei. E tonu, e fai mai te Tusi Tapu me i te alofa atafai, se vaega o “fua o te agaga tapu,” kae kaia la e faigata ei ke fakaasi atu te alofa atafai i fenua kolā e fai pelā me ne fenua Kelisiano? (Kalatia 5:22) E pelā mo te mea ne lavea atu i te mataupu muamua, e mafai o maua se vaega o te tali ki ei i pati ne tusi mai ne te apositolo ko Ioane—me i te lalolagi kātoa ko i lalo i te pule a te tino sē alofa atafai, ko Satani te Tiapolo. (1 Ioane 5:19) Ne taku ne Iesu Keliso a Satani e pelā me ko te “aliki masei o te lalolagi nei.” (Ioane 14:30) Tela la, e fakaasi mai eiloa ne te lalolagi tenei a uiga o tena pule ‵teke, telā e lavea atu ana uiga e auala i amioga matagā konei e fai.—Efeso 2:2.
2. Ne a mea faiga‵ta e mafai o pokotia i ei te fakaasiatuga o ‵tou a‵lofa atafai?
2 E pokotia ‵tou olaga i se feitu masei māfai e se fakaasi mai ne nisi tino te alofa atafai ki a tatou. E mafai o fakaasi mai te alofa sē atafai ne ‵tou tuakoi, tino e se masani mo tatou, ke oko foki ki taugasoa mo kāiga, kolā e mafai o fai ne latou a mea e aunoa mo te mafaufau faka‵lei, i nisi taimi. A te fi‵ta telā e maua mai i te fesokotaki atu ki tino sē āva kae fakatau paka‵laga kae fakatau pati ma‵sei, e mafai o fakalogo‵mae mai ki a tatou. A te sē lava o te alofa atafai penā i a latou, e mafai o fai i ei ke ita tatou kae ke toe taui atu ki a latou. E mafai o iku atu te mea tenā ki fakalavelave i te feitu faka-te-agaga mo te feitu faka-te-foitino.—Loma 12:17.
3. Ne a fakalavelave ‵lasi e fe‵paki mo tino e tofotofo aka ei te lotou a‵lofa atafai?
3 E mafai foki o faigata te fakaasiatuga o te alofa atafai ona ko tulaga faiga‵ta o te lalolagi. E pelā mo te taulasiga o tino, e lagona ne latou te manavase ona ko amioga takafia‵toa, e pelā foki mo te fakaaogāga o meatau fakasalalau manu ma‵sei io me ko meatau fakaniukelea ne atufenua kese‵kese. E se gata i ei, e lau i miliona o tino ma‵tiva, e ola fua i mū meakai, i fale ma‵sei, seai ne gatu ‵lei, kae sē lava te lotou tausiga i mea fakatokita. E faigata te fakaasiatuga o te alofa atafai mai lalo i se vaegā tulaga penā.—Failauga 7:7.
4. Se a te fakaikuga ‵se telā e mafai o fai ne nisi tino māfai ko mafau‵fau latou o fakaasi atu te alofa atafai ki nisi tino?
4 E faigofie ke fakaiku aka ne se tino me e se tāua malosi te fakaasiatuga o te alofa atafai kae e mafai foki o fai mo fai se fakailoga o se tino mata mataku. E mafai o mafaufau a ia me e se ‵lei a faifaiga e fai atu ki a ia, kae maise eiloa māfai e se amanaia a nisi tino ki ana lagonaga. (Salamo 73:2-9) Kae e tuku mai eiloa ne te Tusi Tapu a fakatakitakiga ‵lei ki a tatou i ana pati: “A te tali i te leo filemu e galo ei te kaitaua, kae kafai se tino e tali mo te leo malosi e fakatupu fua ne ia te kaitaua.” (Faataoto 15:1) A te loto maulalo mo te alofa atafai ne vaega e lua o fuataga o te agaga kolā e tai ‵pau o la uiga kae e aogā ‵ki māfai e fe‵paki tatou mo tulaga faiga‵ta.
5. Ne a nisi feitu o te olaga e tau o fakaasi atu ei te alofa atafai?
5 Ona ko te tāua ki a tatou Kelisiano a te fakaasiatuga o fuataga o te agaga tapu o te Atua, e ‵tau o mafaufau faka‵lei tatou ki auala e mafai ei o fakaasi atu ne tatou se uiga e tasi mai i uiga konā—ko te alofa atafai. E mata, e mafai o tumau tatou i te fakaasi atu o te alofa atafai i te lalolagi tenei o amioga fakasauā? Kafai e penā loa, ne a nisi fakamaoniga e mafai o fai atu me e se talia ne tatou a fakamalosiga a Satani ke taofi aka ei te ‵tou a‵lofa atafai, maise eiloa mai lalo i tulaga faiga‵ta? Ke na onoono aka tatou ki te fakaasiatuga o te alofa atafai i loto i te kāiga, i te koga galue, i te akoga, ki ‵tou tuakoi, i ‵tou galuega talai, mo ‵tou taina tali‵tonu.
Te Alofa Atafai i te Kāiga
6. Kaia e tāua malosi ei te alofa atafai i loto i te kāiga, kae e fakaasi atu pefea te mea tenā?
6 Ke maua te fakamanuiaga mo fakatonutonuga a Ieova, e tāua ‵ki eiloa a fuataga o te agaga kae e manakogina ke ‵toki ‵mau i loto i a tatou. (Efeso 4:32) Ke na ‵saga atu nei tatou ki te manakoga ke fakatau fakaasi atu ne tino katoa i te kāiga a te alofa atafai. E ‵tau o fakaasi atu ne taki tauavaga i lā faifaiga i aso katoa, a te alofa atafai, e penā foki i te lā va mo lā tama‵liki. (Efeso 5:28-33; 6:1, 2) E ‵tau o lavea atu te vaegā alofa atafai tenā i fai‵patiga a tino o te kāiga, e fakaaloalo kae āva a tama‵liki ki olotou mātua kae e ‵tau foki o fai faka‵lei ne mātua olotou tama‵liki. Ke vave o fakamālō atu, kae fakatuai o fakamasei atu.
7, 8. (a) Ne a vaegā faifaiga e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai i ei māfai e fia fakaasi atu ne tatou te alofa atafai tonu i te kāiga? (e) E fesoasoani atu pefea a fesokotakiga ‵lei ki te malosi o te tulaga o te kāiga? (i) E mafai pefea o fakaasi atu ne koe te alofa atafai i tou kāiga?
7 A te alofa atafai ki ‵tou kāiga e aofia i ei te fakalogo ki te polopolokiga a te apositolo ko Paulo: “Kae nei, ka tuku katoa keatea a mea konei mai i a koutou: ko te ita, ko te kaitaua, ko te loto masei, ko te faitala loi, mo te muna masei mai i otou gutu.” E ‵tau mo tino i te kāiga Kelisiano o fai‵pati atu mo te āva i aso katoa. Kaia? Me i fesokotakiga ‵lei ko te auala tenā e fai ei te tulaga o kāiga ke ma‵losi. Kafai e ‵sae aka a kinauga, taumafai o faka‵lei aka te fakalavelave i lō te taumafai fua ke manumalo i ei. A tino o te kāiga fia‵fia e taumafai malosi ke fakamalosi aka te alofa atafai mo te amanaia o te suā tino ki te suā tino.—Kolose 3:8, 12-14.
8 E aogā faeloa te alofa atafai kae fai ei ke fia fai ne tatou a mea ‵lei ki nisi tino. Tela la, e taumafai tatou ke fai mo tino aogā, e amanaia ki nisi tino, kae e fesoasoani atu foki i so se mea telā e lotoma‵lie ki ei a te kāiga kātoa. E manakogina i ei a taumafaiga a tino taki tokotasi mo te kāiga kātoa ke fakaasi atu te vaegā alofa atafai telā e ‵lei ki te kāiga. E se iku atu fua i ei ki te mauaga ne te kāiga a fakamanuiaga a te Atua, kae ka fakaaloalo atu foki ei latou ki te Atua o te alofa atafai, ko Ieova, i te fakapotopotoga mo te fenua kātoa.—1 Petelu 2:12.
Te Alofa Atafai i te Koga Galue
9, 10. Fakamatala mai ne nāi fakalavelave kolā e mafai o ‵sae aka i te koga galue, kae fai mai ne manatu e uiga ki te auala e mafai ei o faka‵lei aka i se auala atafai.
9 E mafai o faigata ki se Kelisiano ke fakaasi atu te alofa atafai i aso katoa ki tino e ga‵lue mo ia i te koga galue. A te fakatau‵fai i va o tino ga‵lue e mafai o iku atu ki te fakamaseiga o te galuega a se tino ne se isi tino telā e amio faitogafiti, ko masei ei tena tulaga i mua o te pule. (Failauga 4:4) E se faigofie ke fakaasi atu te alofa atafai i vaegā taimi penā. E tiga eiloa te feitu tenā, a te alofa atafai ko te mea eiloa telā e ‵tau o fai. E ‵tau o taumafai a tavini a Ieova ki te mea e mafai o fai ke tosina mai a tino kolā e fuifai. A te fakaasi atu o se uiga atafai e mafai o fesoasoani mai ke fai ne tatou te mea tenei. Kāti e mafai o fakaasi atu ne koe te atafai māfai ko masaki te tino galue io me ko tino o tena kāiga. Ke oko foki eiloa ki te fesili atu me e ‵lei tena kāiga, e mafai o iku atu ki te ‵lei. E tonu, e taumafai eiloa a Kelisiano ke fakamalosi aka te tokagamalie mo te filemu māfai e faka‵na eiloa ki a latou te mea tenā. I nisi taimi e fakaasi atu i se pati fakaalofalofa a te atafai mo te amanaia ki nisi tino ke faka‵lei aka ei te fakalavelave.
10 I nisi taimi, e mafai o faimālō ne te pule ana tino ga‵lue kae manako ke aofia a tino katoa i se faifaiga o te loto fenua io me se fakamanatuga telā e se fetaui mo te Tusi Tapu. Kafai e se ‵lei te loto lagona o se Kelisiano ke kau atu ki ei, e mafai o iku atu i ei ki se kinauga. I te taimi tenā, e se se mea ‵lei ke fakamatala likiliki atu a te ‵se o manakoga o te pule. Me i tino katoa kolā e se maua ne latou a talitonuga ‵tonu faka-Kelisiano, e mafau‵fau me i te faiga o te mea tenā se mea ‵lei. (1 Petelu 2:21-23) Kāti e mafai o fakamatala atu ne koe mo te atafai a pogai e se kau atu ei koe ki ei. Ke mo a ma saga atu ki olotou pati fakatauemu. Se mea ‵lei ke tautali se Kelisiano ki te fakatakitakiga gali i te Loma 12:18: “Fai te mea e mafai ne koutou, ko te mea ke maua te olaga filemu i te va o koutou mo nisi tino.”
Te Alofa Atafai i te Akoga
11. Ne a mea faiga‵ta e fe‵paki mo talavou i te fakaasiatuga o te alofa atafai ki tama‵liki i te akoga?
11 E mafai o faigata ki talavou ke fakaasi atu te alofa atafai ki nisi tama‵liki i te akoga. E masani sāle o ma‵nako a talavou ke ‵lei olotou ata i mua o olotou taugasoa. E fai ne nisi tama‵liki tāgata a tāga fia ‵mafi kolā e ofo ei a nisi tama‵liki, ke oko eiloa ki te fakasauā atu ki nisi tama‵liki vāi‵vāi i te akoga. (Mataio 20:25) E amio fakamata‵mata a nisi talavou, i tafaoga, i mataupu io me ko nisi mea. Ona ko te fakamata‵mata i mea e mafai ne latou o fai, e sōnafai valevale ne latou a tama‵liki i olotou vasega mo nisi tama‵liki aka foki, mo te kilokiloga ‵se me e fai ei latou ke lauiloa. E ‵tau o fakaeteete a talavou Kelisiano ke mo a ma fakaakoako latou ki tama‵liki penā. (Mataio 20:26, 27) Ne fai mai te apositolo ko Paulo me i “te alofa, e kufaki kae kaimalie, e se kaisano io me fakamatamata.” Tela la, e nofo te Kelisiano mai lalo i se fakatonuga, ke se tautali ki fakaakoakoga ma‵sei a tino kolā e se a‵lofa atafai, kae ke faka‵logo ki fakatakitakiga i te Tusi Tapu i olotou faifaiga ki tama‵liki i te akoga.—1 Kolinito 13:4.
12. (a) Kaia e mafai ei o faigata ki talavou ke fakaasi atu te alofa atafai ki olotou faiakoga? (e) Ko oi e mafai o ‵kilo atu ki ei a talavou mō se fesoasoani māfai ko fakamalosi atu ki a latou ke se fakaasi atu te alofa atafai?
12 E ‵tau foki o fakaasi atu ne talavou a te alofa atafai ki olotou faiakoga. E fia‵fia a nisi tama‵liki o fakaitaita atu ki olotou faiakoga. E mafau‵fau latou me e ‵poto atu latou māfai e se fakaasi malosi atu ne latou te āva ki olotou faiakoga mai te ‵kau atu ki nisi faifaiga kolā e ‵teke atu ki tulafono o te akoga. E fakamatakutaku ne latou a nisi tama‵liki ke ‵kau atu ki a latou. Kafai e se fia kau atu se talavou Kelisiano ki a latou, e masani o fakatauemu kae fakasauā atu ki a ia. A te fakafesagai atu ki vaegā tulaga penā i se tausaga kātoa i te akoga, e tofotofo aka ei te manakoga o se Kelisiano ke fakaasi atu te alofa atafai. Kae ke masaua faeloa a te tāua o te fai mo fai se tavini fakamaoni a Ieova. Ke talitonu eiloa koe me ka ‵lago atu a ia ki a koe e auala i tena agaga i taimi faiga‵ta konei o te olaga.—Salamo 37:28.
Te Alofa Atafai ki Tuakoi
13-15. Ne a mea e mafai o fakalavelave mai ki te fakaasiatuga o te alofa atafai ki ‵tou tuakoi, kae e mafai pefea o faka‵lei aka a fakalavelave konei?
13 Faitalia me e nofo atu koe i se fale, i se potu i se fale lasi, i se fale fakatekateka ki se ka, io me se isi koga aka, mafaufau ki auala e mafai ei o fakaasi atu te alofa atafai mo te amanaia ki mea e ‵lei ei ou tuakoi. E se faigofie faeloa te mea tenei.
14 Kae e a māfai e mata‵lili ou tuakoi ki a koe ona ko tou telega, tou fenua, io me ko tau lotu? E a māfai e se āva latou i nisi taimi io me e se fia ‵saga atu eiloa ki a koe? E pelā me se tavini a Ieova, ka aogā eiloa a te fakaasi atu o te alofa atafai i so se avanoaga. E mafai o tu aliali mai tou ‵kese i se auala ‵lei, e tavae tonu atu ei ki a Ieova—te ‵toe fakaakoakoga ‵lei o te alofa atafai. E se iloa ne koe te taimi e mafai ei o ‵fuli a te kilokiloga a tou tuakoi ona ko tou alofa atafai. E mafai foki o fai a ia mo fai se tino telā e tavae atu ki a Ieova.—1 Petelu 2:12.
15 E mafai pefea o fakaasi atu te alofa atafai? E tasi te auala, ko te taumafai ke fakaasi atu ne tino katoa i te kāiga a fuataga o te agaga i olotou amioga. E mafai o lavea ne tuakoi a te mea tenei. I nisi taimi, e fai ne koe se mea ‵lei mō tou tuakoi. Masaua me e fakauiga te alofa atafai ki te fakaasi atu o tou amanaia tonu ki mea e ‵lei ei a nisi tino.—1 Petelu 3:8-12.
Te Alofa Atafai i ‵Tou Galuega Talai
16, 17. (a) Kaia e tāua ei te alofa atafai i ‵tou galuega talai? (e) E mafai pefea o fakaasi atu te alofa atafai i auala kese‵kese o te galuega talai?
16 E ‵tau o fakaasi atu te alofa atafai i te ‵tou galuega faka-Kelisiano mai te taumafai ke oko atu ki tino i olotou fale, i koga ga‵lue, mo koga kolā e ‵nofo sāle ei a tino e tokouke. E ‵tau o masaua ne tatou me e sui ne tatou a Ieova, telā e fakaasi atu faeloa ne ia te alofa atafai.—Esoto 34:6.
17 Ne a mea e aofia i au taumafaiga ke fakaasi atu te alofa atafai i tau galuega? E pelā mo te talai atu i auala, e fakaasi atu ne koe te alofa atafai mai te fakatoe‵toe o au pati mo te amanaia ki tino kolā e fetaui mo koe. E masani o ‵fonu a koga sa‵sale i tafa o auala i tino, tela la, fakaeteete ke mo a ma ‵pono ne koe te auala. Kafai foki e talai atu koe i sitoa, ke fakaasi atu te alofa atafai mai te fakatoe‵toe o au fakamatalaga, ona ko te mea e ‵tau o ‵saga atu a tino fakatau koloa ki tino ‵togi.
18. Se a te tulaga o te loto malamalama i te fakaasiatuga o te alofa atafai i te ‵tou galuega talai?
18 Ke fakaaogā faka‵lei te mafaufau i te taimi e olo atu ei i te galuega talai mai fale ki fale. Ke mo a ma tō nofo leva, kae maise eiloa māfai e se ‵lei te aso. E mata, e mafai o lavea ne koe māfai ko kamata o ‵fiu te tino io me ko se fiafia i tou nofo atu i konā? Kāti e āsi ‵soko atu faeloa a Molimau a Ieova i te fenua e nofo ei koe. Kafai e penā loa, ke fakaasi atu te amanaia tonu i se auala fakapito, ke fakaasi atu faeloa te alofa atafai mo te mataalofa. (Faataoto 17:14) Taumafai ke malamalama koe i te pogai ko sē fia fakalogologo atu ei te tino i te fale i te aso tenā. Masaua me ka toe āsi atu eiloa sou taina io me ko sou tuagane Kelisiano ki te fale tenā i se taimi pili mai mua fua nei. Kafai e fetaui koe mo se tino telā e se āva, taumafai malosi ke fakaasi atu te alofa atafai. Ke mo a ma siki ki luga tou leo io me faka‵piko ou mata, kae ke faipati atu i se leo filemu. A te Kelisiano alofa atafai e se fia fakakinau atu ki te tino i te fale. (Mataio 10:11-14) Kāti e isi eiloa se taimi ka talia ei ne ia te tala ‵lei.
Te Alofa Atafai i Fakatasiga a te Fakapotopotoga
19, 20. Kaia e manakogina ei te alofa atafai i loto i te fakapotopotoga, kae e mafai pefea o fakaasi atu te mea tenā?
19 E ‵pau eiloa te tāua o te fakaasiatuga o te alofa atafai ki ‵tou taina tali‵tonu. (Epelu 13:1) Ona ko te fai o tatou mo fai se vaega o te kautaina i te lalolagi kātoa, e tāua ‵ki eiloa te alofa atafai i ‵tou faifaiga ki ‵tou taina.
20 Kafai e fakaaogā se Kingdom Hall e tasi ne fakapotopotoga e uke atu, se mea tāua ke fakaasi atu te alofa atafai ki tino i nisi fakapotopotoga, mai te fakaasi atu o te āva ki a latou. E se mafai o maua te fealofani māfai e isi se uiga fakatau‵fai i fakatokaga o taimi mō fakatasiga e pelā foki mo te ‵fuluga io me ko te fakafouga o mea ma‵sei i ei. E tiga eiloa e mafai o kese‵kese a manatu i nisi taimi, ke fakaasi atu faeloa te alofa atafai. I te auala tenei ka manumalo eiloa te alofa atafai, kae ka fakamanuia eiloa ne Ieova tou amanaia ki mea e ‵lei ei a nisi tino.
Ke Tumau i te Fakaasi Atu o te Alofa Atafai
21, 22. E ‵tusa mo te Kolose 3:12, se a te mea e ‵tau o fakaiku aka ne tatou ke fai?
21 A te alofa atafai se uiga telā e lauefa kae pokotia i ei a vaega katoa o ‵tou olaga. Tela la, e ‵tau o fai mo fai se vaega o ‵tou uiga faka-Kelisiano kātoa. E ‵tau o fai te fakaasiatuga o te alofa atafai ki nisi tino e pelā me se faifaiga masani.
22 Ke na fakaasi atu ne tatou te alofa atafai ki nisi tino i aso takitasi kae fakagalue aka ne tatou taki tokotasi i ei a pati a te apositolo ko Paulo: “A koutou ne Kelisiano kolā ne alofagina kae filifilia ne te Atua mō ia, tela la e ‵tau mo koutou o taofi ‵mau ki te alofa, te kaimalie io me ko te atafai, te loto malalo, te agamalū, mo te loto kufaki.”—Kolose 3:12.
E Masaua ne Koe?
• Se a te mea e fai ei ke faigata o fakaasi atu ne se Kelisiano a te alofa atafai?
• Kaia e tāua ei ke fakaasi atu te alofa atafai i loto i te kāiga?
• Ne a nisi mea faiga‵ta i te fakaasiatuga o te alofa atafai i te akoga, i te koga ga‵lue, mo ou tuakoi?
• Fakamatala mai te auala e mafai ei ne Kelisiano o fakaasi atu te alofa atafai kaimalie i te lotou galuega talai.
[Ata i te itulau e 14]
A te alofa atafai telā e fakaasi atu ne tino katoa i te kāiga, e fakamalosi aka ei te fealofani mo te tokagamalie
[Ata i te itulau e 15]
E mafai o fakaasi atu ne koe te alofa atafai māfai ko masaki se tino e ga‵lue fakatasi mo koe io me se tino o tena kāiga
[Ata i te itulau e 16]
E fesoasoani atu a Ieova ki tino kolā e fakaasi atu ne latou mo te fakamaoni a te alofa atafai faitalia a pati fakatauemu e fai atu ki a latou