“Ke Fakatau A‵lofa Koutou”
“Ke faka‵tau a‵lofa koutou i te alofa fakataina.”—LOMA 12:10.
1, 2. Se a te fesokotakiga telā ne maua ne se misionale e tokotasi i aso nei mo te apositolo ko Paulo mo lā taina tali‵tonu?
ITENA taviniga fakamisionale i tausaga e 43 i Asia ki te Saegālā, ne lauiloa eiloa a Don i tena alofa tonu ki tino kolā ne tavini atu a ia ki ei. I te taimi ne takato ei a ia i tena toe masaki, ne faima‵laga atu a tino kolā ne fai ne ia olotou akoga faka-te-Tusi Tapu i te fia afe o maila ki tena moega i te fale ke fai atu fua penei, “Kamsahamnida, kamsahamnida!”—telā ko te “Fakafetai, fakafetai!” i te ‵gana Kolea. Ne otia masei latou i te alofa tonu o Don.
2 A te fakaakoakoga ‵lei tenei a Don, e se se mea fou. I te senitenali muamua, ne alofa malosi a te apositolo ko Paulo ki tino kolā ne tavini a ia ki ei. Ne tuku atu ne Paulo tena ola mō latou. E tiga eiloa ne ma‵losi ana talitonuga, ne fai foki a ia mo fai se tino uiga filemu kae alofa atafai “e pelā eiloa mo te alofa o te mātua manafai e tausi ana tama‵liki.” Ne tusi atu a ia ki te fakapotopotoga i Tesalonia penei: “Ona ko te motou a‵lofa ki a koutou, ko toka nei matou o ‵kau fakatasi mo koutou i te Tala ‵Lei mai i te Atua, pelā foki mo te tuku atu o omotou ola mō koutou, i te mea e fakapelepele koutou ne matou.” (1 Tesalonia 2:7, 8) Fakamuli ifo, i te faiatuga a Paulo ki ana taina i Efeso me ka sē toe matea ne latou a ia, “ne ‵sai atu latou ki a Paulo kae ‵tagi, kae sogi fakamavae atu ki a ia.” (Galuega 20:25, 37) E manino ‵lei, me ne ‵pili ‵ki atu te fesokotakiga o Paulo mo ana taina i lō te tasi fua o latou i te talitonuga tonu. Ne fakatau a‵lofa atafai eiloa latou.
Te Alofa Atafai mo te Alofa
3. E fetaui pefea a tugāpati i te Tusi Tapu kolā e fakauiga ki te alofa atafai mo te alofa?
3 I te Tusi Tapu, a te alofa atafai, alofa fakataina, mo te amanaia tonu e ‵pili ‵ki olotou uiga mo te ‵toe uiga tāua faka-Kelisiano—ko te alofa. (1 Tesalonia 2:8; 2 Petelu 1:7) E pelā eiloa mo feitu kese‵kese o se taemani, e paleni kae ga‵lue fakatasi a uiga o te Atua. E fai ei ke ‵pili te fesokotakiga o Kelisiano, penā foki eiloa mo te lotou fesokotakiga ki te lotou Tamana i te lagi. Tela la, ne fakamalosi atu te apositolo ko Paulo ki ana taina tali‵tonu penei: “Ke tonu te alofa. . . . Ke fakatau a‵lofa koutou i te alofa fakataina.”—Loma 12:9, 10.
4. Se a te mea e fakauiga ki ei te tugāpati ko te ‘alofa atafai’?
4 A te pati Eleni telā ne fakaaogā ne Paulo mō te ‘alofa atafai’ e māfua mai i pati e lua, e tasi e fakauiga ki te va fakataugasoa kae ko tena suā uiga ko te alofa masani. E pelā mo te fakamatalaga a se tagata sukesuke ki te Tusi Tapu, e fakauiga te mea tenei me i Kelisiano “e ‵tau o iloga i te lotou tapuakiga telā e fakavae ki te alofa e pelā me se kāiga telā e ‵pili te lotou va kae fakatau fesoasoani i a latou eiloa.” E mata, e penā eiloa ou lagonaga ki ou taina mo tuagane Kelisiano? E ‵tau o maua i loto i te fakapotopotoga Kelisiano—a te alofa faka-kāiga—telā ko te alofa tonu eiloa. (Kalatia 6:10) Tela la, e ‵fuli i The New Testament in Modern English, by J. B. Phillips a te Loma 12:10 penei: “Ke na maua ne tatou te alofa atafai i ‵tou va e pelā mo te alofa i te va o taki tautaina.” Kae e ‵fuli i The Jerusalem Bible a te fuaiupu tenā penei: “Ke fakatau a‵lofa malosi tatou e pelā eiloa mo te alofa o taina ‵tonu.” E tonu, e uke atu a mea e aofia i te alofa i va o Kelisiano i lō te mafaufau me se mea fua e ‵tau o fai. E aunoa mo te alofa fakataina fakaloiloi, e ‵tau o “fakatau a‵lofa fakamaoni koutou mo otou loto kātoa.”—1 Petelu 1:22.
‘Ne Akoako ne te Atua ke Fakatau A‵lofa’
5, 6. (a) Ne fakaaogā pefea ne Ieova a fono ‵lasi ke akoako ei ana tino e uiga ki te alofa faka-Kelisiano? (e) E mafai pefea o sinā malosi aka te fesokotakiga i te va o taina i se vaitaimi leva?
5 E tiga eiloa ko “gasolo . . . o sē a‵lofa” a tino i te lalolagi nei, e akoako eiloa ne Ieova ana tino i aso nei ke “fakatau a‵lofa,” latou. (Mataio 24:12; 1 Tesalonia 4:9) E lavea atu i Fono ‵Lasi a Molimau a Ieova kolā e ‵kau atu ki ei a tino mai atufenua e uke se fakaakoakoga tafasili i te gali. I fono konei, e fetaui ei a Molimau i koga konā mo taina mai fenua ‵mao, kae e fakaavanoa ne taina e tokouke olotou fale mo ‵nofo a sui mai nisi fenua. I se fono e tasi fakamuli nei, e isi ne tino ne o‵mai i fenua kolā e se masani o fakaasi mai olotou lagonaga ‵tonu. “I te taimi muamua ne oko mai ei a sui konei, ne manava‵se kae ‵mā latou,” ko pati a se Kelisiano telā ne fesoasoani i te fakatokaga o koga e ‵nofo ei a sui. “Kae i te ono o aso mai tua ifo i ei, i te taimi ne fakatofa atu ei latou, ne fakatau ‵sai kae fakatau‵tagi latou mo tino kolā ne ‵nofo latou i ei. Ne tuku faka‵sau atu latou ki te vaegā alofa faka-Kelisiano telā ka se toe mafai o puli i a latou.” A te fakaasiatuga o te uiga talimālō ki ‵tou taina, faitalia olotou tulaga i te olaga, e maua mai i ei a toe mea aogā mō mālō mo tino talimālō.—Loma 12:13.
6 E pelā eiloa mo te fiafia lasi telā e maua mai i tala i vaegā fono penā, e silia atu la te ‵pili o fesokotakiga e maua māfai e tavini fakatasi atu a Kelisiano ki a Ieova i se vaitaimi leva. Kafai ko iloa ‵lei ne tatou a ‵tou taina, e mateagofie ne tatou olotou uiga ‵gali—te lotou fai mea ‵tonu, te lotou fakatuagagina, te lotou a‵lofa fakamaoni, te atafai, te kaimalie, te amanaia ki nisi tino, mo te sē kaima‵nako. (Salamo 15:3-5; Faataoto 19:22) A Maleko, telā ne tavini atu e pelā me se misionale i Afelika ki Saegālā, ne fai mai, “A te ga‵lue fakatasi mo ‵tou taina e fakamalosi aka ei se fesokotakiga telā e se mafai o ‵motu.”
7. Se a te mea e manakogina ke fai ei ke maua ne tatou te alofa atafai faka-Kelisiano i te fakapotopotoga?
7 Ke maua kae fakatumau foki te vaegā fesokotakiga penā i loto i se fakapotopotoga, e ‵tau o fakatau fakapili‵pili atu a tino i ei te suā tino ki te suā tino. Mai te ‵kau atu faeloa ki fakatasiga Kelisiano, e fakamalosi aka ei ne tatou te va fesokotaki o tatou mo ‵tou taina mo tuagane. Mai te fesokotaki atu ki taina a koi tuai o kamata te fakatasiga, te taimi e fai ei, mo te taimi mai tua i ei, e fakatau fakamalosi kae fakatau fesoasoani ei tatou o “fakaasi te alofa mo te fai mea ‵lei.” (Epelu 10:24, 25) E fai mai se toeaina i te Iunaite Sitete, “E masaua faeloa ne au, me i te taimi koi foliki ei au, a te motou kāiga ko toe tino fakaoti eiloa ke tiakina ne latou te Kingdom Hall, ona ko te ‵loto mo te aogā o sau‵talaga mo nisi taina.”
E Mata, e ‵Tau mo Koe o ‘Fakamasani Atu ki Tino Katoa’?
8. (a) Se a te mea ne fakauiga ki ei a Paulo i te taimi ne fakamalosi atu ei ki te kau Kolinito ke ‘fakalauefa atu te lotou a‵lofa’ ki nisi tino? (e) Ne a mea e mafai o fai ne tatou ke momea aka ei te alofa atafai i loto i te fakapotopotoga?
8 Ke fakaasi katoatoa atu te vaegā alofa tenā, kāti e manakogina ‘ke fakalauefa atu te ‵tou a‵lofa ki nisi tino’ mai ‵tou ‵kano loto. Ne tusi atu te apositolo ko Paulo ki te fakapotopotoga i Kolinito: “Matou e a‵lofa mo omotou loto katoatoa ki a koutou.” Ne fakamalosi atu a Paulo ki a latou ke ‘fakaasi atu te lotou a‵lofa.’ (2 Kolinito 6:11-13) E mata, e mafai foki o ‘fakalauefa atu ki nisi tino’ a tou alofa? E se ‵tau o faka‵tali koe ke fakalauefa atu muamua ne nisi tino te alofa ki a koe. I tena tusi ki te kau Loma, ne tuku fakatasi ne Paulo te manakoga ke fakaasi atu te alofa atafai mo te fautuaga tenei: “Ke fakaasi muamua atu ne koutou te āva ki te suā tino.” (Loma 12:10, NW) Ke fakaasi atu te āva ki nisi tino, e mafai o fanatu muamua koe o fakatalofa atu ki a latou i fakatasiga. E mafai foki o ‵kami atu latou ke ga‵lue fakatasi koutou i te galuega talai io me i te fakatokaga mō se fakatasiga. A te faiga penā e ‵tala mai ei te auala ke fakamalosi aka ei te alofa atafai.
9. Ne a nisi mea ko oti ne fai ne nisi tino ke momea aka ei te ‵pili o olotou fesokotakiga mo taina Kelisiano? (Ke aofia i ei a fakaakoakoga i te outou fakapotopotoga.)
9 E mafai o fakalauefa atu ne kāiga mo tino taki tokotasi i te fakapotopotoga ‘a te alofa ki nisi tino’ mai te asiasi atu, te suā tino ki te suā tino, kāti ke ‵kai fakatasi i se afiafi, io me ko te ‵kau fakatasi i tafaoga mo nisi mea aka penā. (Luka 10:42; 14:12-14) E fakatoka sāle ne Hakop a pikiniki mō se tamā potukau i nisi taimi. E fai mai tou tagata: “E aofia i ei a tino i tupulaga kese‵kese, penā foki loa mo mātua taka. E ‵foki atu a tino katoa mo te fia‵fia ki olotou fale, kae e momea aka ei te ‵pili o olotou fesokotakiga.” E pelā me ne Kelisiano, e ‵tau o taumafai tatou ke se fai fua e pelā me ne taina tali‵tonu kae ne taugasoa ‵tonu foki.—3 Ioane 14.
10. Ne a mea e mafai o fai ne tatou māfai ko isi ne fakalavelave i ‵tou fesokotakiga mo taina?
10 Kae i nisi taimi, e mafai o faigata te fakamalosiakaga o fesokotakiga ‵lei mo te alofa atafai ona ko ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa. Ne a mea e mafai o fai ne tatou? Muamua la, e mafai o ‵talo atu tatou ke maua se va ‵lei mo ‵tou taina. Ko te loto eiloa o te Atua ke fealofani ana tavini, kae ka tali mai eiloa a ia ki vaegā ‵talo penā. (I Ioane 4:20, 21; 5:14, 15) E ‵tau foki o gasue‵sue tatou e ‵tusa mo ‵tou ‵talo. A Ric, se tavini faimalaga i Afelika ki te Saegālā, ne masaua ne ia se taina telā ne faigata o fakamasani ki ei ona ko ana uiga se āva. “I lō te fakasekeseke mo te taina tenei, ne manako au ke iloa ‵lei ne au tou tagata,” ko te fakamatalaga a Ric. “Ne iloa aka ei ne au me ne saisaitia malosi tou tagata i fakatonuga ma‵keke a tena tamana. I te taimi ne malamalama ei au i te faigata ki te taina tenei ke manumalo i te fakalavelave tenei, ne tavae ne au tou tagata. Ne taugasoa ‵lei maua.”—1 Petelu 4:8.
Fakaasi Atu Ou Lagonaga ‵Tonu ki Nisi Tino!
11. (a) Se a te mea e manakogina ko te mea ke olaola faeloa te alofa atafai i loto i te fakapotopotoga? (e) Kaia e mafai ei o sē ‵lei te tulaga faka-te-agaga o nisi tino ona ko te nofo ‵mu?
11 I aso nei, e ola a tino e tokouke e aunoa mo te fakamalosiakaga o se va fakataugasoa ‵pili mo se isi tino. Ko tafaga la te fakafanoanoa! E se manakogina—kae e se ‵tau foki—o fai penā i te fakapotopotoga Kelisiano. A te alofa tonu fakataina, e se ko te faiga fua o sau‵talaga mo te āva mo te fakaasiatuga o uiga ‵gali; io me e se ko te sōna fakaasiatuga foki o lagonaga kese‵kese. I lō te fai penā, e ‵tau o fia fakaasi atu ne tatou a ‵tou lagonaga ‵tonu, e pelā mo te mea ne fai ne Paulo ki te kau Kolinito, kae fakaasi atu ki ‵tou taina tali‵tonu me e amanaia ‵tonu eiloa tatou ki te ‵lei o latou. E tiga eiloa e se ko tino katoa e gutu fai‵pati kae fia fakatasitasi mo nisi tino, a te tō silia o te nofo ‵mu, e mafai eiloa o oko atu ki se tulaga sē ‵lei. E polopoloki mai penei te Tusi Tapu: “A tino kolā e se ‵lei te lotou va mo nisi tino e ‵saga fua ki a latou eiloa; e se mafai o ‵loto ki manatu o te tokoukega o tino.”—Faataoto 18:1.
12. Kaia e tāua ei a fesokotakiga ‵lei ki te faiga o va fakataugasoa ‵pili i te fakapotopotoga?
12 A fesokotakiga ‵tonu ko te fakavae tenā o fesokotakiga fakataugasoa ‵tonu. (Ioane 15:15) E ma‵nako tatou katoa ki taugasoa kolā e mafai o fakaasi atu ki ei a ‵tou mea ‵funa kae mafātia ‵tou loto i ei. E se gata i ei, ko te masani o tatou i va o tatou, ko te faigofie foki tenā o fakatau fesoasoani tatou i ‵tou manakoga. Kafai e fakatau amanaia tatou i te auala tenei, e fakamalosi aka ei ne tatou te alofa atafai, kae ka matea foki eiloa ne tatou te ‵tonu o pati a Iesu konei: “E sili atu te [fiafia] o te tino telā e tuku atu fua ana mea i lō o te tino telā e talia ne ia.”—Galuega 20:35; Filipi 2:1-4.
13. Ne a mea e mafai o fai ne tatou ke fakaasi atu ei me e a‵lofa atafai ‵tonu tatou ki ‵tou taina?
13 Ko te mea ke maua a toe mea aogā mai i ‵tou a‵lofa atafai, e manakogina ke fakaasi atu ne tatou te mea tenā. (Faataoto 27:5) Kafai e tonu eiloa te ‵tou a‵lofa atafai, e masani o lavea atu te mea tenā i ‵tou mata, kae e fakamalosi aka foki i ei a nisi tino ke ‵saga mai foki penā. Ne tusi mai te tagata poto: “A tino mata katakata e fai ne ia koe ke fiafia.” (Faataoto 15:30) A faifaiga ‵lei foki e fakamalosi aka foki i ei a te alofa atafai. E tiga eiloa e se mafai o ‵togi ne se tino a te alofa atafai ki tupe, e aogā malosi eiloa so se meaalofa telā e tuku atu mo te loto kātoa. A te tusi atu o se tusi alofa, io me se “manatu telā ne gali te fakaasiga” i te taimi tonu—ne auala ke fakaasi atu i ei a ‵tou lagonaga ‵loto kae atafai. (Faataoto 25:11; 27:9) Kafai ko tali‵tonu tonu a nisi tino ki a tatou, e ‵tau eiloa o fakatumau ne tatou te mea tenā mai te tumau i te fakaasiatuga o te alofa atafai sē manatu fakapito. Maise eiloa i taimi o fakalavelave, e ma‵nako eiloa tatou o fesoasoani atu ki ‵tou taugasoa. E fai mai te Tusi Tapu: “A takaga e masani o fia‵fia fakatasi kae fakatau a‵lofa. A taina e ‵tau o fakatau fesoasoani i taimi o fakalavelave.”—Faataoto 17:17.
14. Ne a mea e mafai o fai ne tatou māfai e foliga mai me e se fia saga mai se tino ki te auala e fakaasi atu ei te ‵tou a‵lofa atafai?
14 Se mea tonu, me e se mafai o ‵pili te ‵tou va mo tino katoa i te fakapotopotoga. Se mea masani me e ‵pili atu tatou ki nisi tino i lō nisi tino. Tela la, kafai e foliga mai me e isi se tino e tai takataka sala ana mea e fai i lō te mea e fakamoemoe koe ki ei, ke mo a ma fakaiku fakavave ne koe me e isi se fakalavelave i a koe io me ko te tino tenā. Kae ke mo a foki ma faimālō ne koe te tino tenā ke taugasoa koulua. Kafai e taumafai fua koe ki mea e mafai e ‵tusa mo te mea e talia ne te tino tenā, e mafai eiloa o matala te avanoaga ke maua se fesokotakiga ‵lei mo ia i aso mai mua.
“Ko Oko Eiloa i Toku Fiafia ki a Koe”
15. E pokotia pefea a nisi tino i pati fakamālō, io me ko te fakatamala ke fai penā?
15 Ko tafaga la te fiafia o Iesu i te lagonaga ne ia o pati konei mai te lagi, i te taimi ne papatiso ei a ia: “Ko oko eiloa i toku fiafia ki a koe”! (Maleko 1:11) A te fakaasiga tenei o tena taliaga, ne fakatalitonu faka‵lei atu ei ki a Iesu me ne alofa tonu eiloa tena Tamana ki a ia. (Ioane 5:20) Se mea fakafanoanoa me ne seki maua aka eiloa ne nisi tino a vaegā pati fakamālō penā mai tino kolā e āva kae a‵lofa latou ki ei. E fai mai a Ane: “E tokouke a tama‵liki penei mo au e seai ne olotou kāiga kolā e ‵nofo i loto i te talitonuga faka-Kelisiano. E lagona faeloa ne matou a fakamaseiga mo fāmeo i te fale. E fai ei matou ke fanoa‵noa.” Kae kafai ko fai latou mo vaega o te fakapotopotoga, ko lagona ei ne latou te alofa, te ‵lago mo te tausiga faka-te-agaga a te kāiga—ko tamana mo mātua, mo taina mo tuagane i te fakatuanaki.—Maleko 10:29, 30; Kalatia 6:10.
16. Kaia e se fesoasoani atu ei te fakaasiatuga o se uiga sē fakafiafia ki nisi tino?
16 I tuu mo aganuu a nisi fenua, e faigata o fakaasi atu ne mātua, tino ma‵tua, mo faiakoga te lotou fia‵fia ki tama‵liki, ona ko te mafaufau me e mafai o fai ei ke ‵fete kae fakamata‵mata latou. E mafai foki eiloa o pokotia a kāiga Kelisiano mo te fakapotopotoga i vaegā mafaufauga penā. E mafai o fai atu a tino ma‵tua e uiga ki se lauga io me se isi taumafaiga, penei: “E ‵lei kae e mafai o tai ‵lei atu!” Io me e mafai foki eiloa ne latou i nisi auala aka, o fakaasi atu te lotou sē fia‵fia ki se tamaliki. I te faiga penā, e tali‵tonu a tino e tokouke me e fakamalosi atu ei ki a latou ke oko atu ki te tulaga ‵lei katoatoa. Kae ko vaegā pati penei e oko sāle atu ki se tulaga ‵kese, me e mafai o loto vāivāi i ei a tama‵liki io me e mafaufau me e se mafai ne latou o oko atu ki te tulaga ‵lei katoatoa tenā.
17. Kaia e ‵tau ei o ‵sala tatou ki so se avanoaga ke fakamālō atu ki nisi tino?
17 Kae ko te fakamālō atu, e se se mea e ‵tau o fai atu a koi tuai o polopoloki atu ki te tamaliki. A te fakamālō tonu atu e fakamalosi aka ei te alofa atafai i loto i te kāiga mo te fakapotopotoga, telā e fakamalosi aka ei a tama‵liki ke ‵sala ki manatu fesoasoani mai taina mo tuagane ata‵mai. Tela la, i lō te taliaga o tuu mo aganuu ke pule mai ki ‵tou faifaiga ki nisi tino, ke na fakapei ki luga i a tatou “te foitino fou, telā ne faite i foliga o te Atua i te amiotonu mo te ‵malu.” Ke na fakamālō atu e pelā eiloa mo Ieova.—Efeso 4:24.
18. (a) Tama‵liki, se a te kilokiloga e ‵tau o maua ne koutou e uiga ki pati fakatonutonu mai tino ma‵tua? (e) Kaia e ‵tau ei mo tino ma‵tua o mafaufau faka‵lei e uiga ki te auala e tuku atu ei ne latou a pati fakatonutonu?
18 I te suā feitu, e se ‵tau o fakaiku fakavave aka ne tama‵liki me kafai ko fakatonutonu io me tuku atu ne tino ma‵tua a manatu fesoasoani, e fakauiga i ei me e se fia‵fia latou ki a koutou. (Failauga 7:9) E ‵kese ‵ki eiloa te uiga o te mea tenā! E fai penā latou ona ko te lotou manava‵se mo te alofa atafai ki a koutou. Me moi ne se fai penā, kaia fua la ne taumafai ei latou ke fai‵pati atu latou ki a koutou? Me iloa ne tino ma‵tua a te aogā o pati—kae maise ko toeaina i te fakapotopotoga—e fakamāumāu ne latou a taimi e uke ke mafaufau faka‵lei pelā foki mo te faiga o ‵talo a koi tuai o tuku atu ne latou a pati fakatonutonu, ona ko te mea e ma‵nako latou o fai te mea ‵lei.—1 Petelu 5:5.
‘Me i a Ieova e ‵Fonu i te Alofa ‵Nau’
19. Kaia e mafai ei ne latou kolā e logo‵mae o ‵kilo atu ki a Ieova mō se fesoasoani?
19 A ikuga fakafanoa‵noa ona ko te fesoasoani atu ki nisi tino, e mafai o fai ei a nisi tino ke mafau‵fau me i te fakaasiatuga o te alofa ‵nau, io me ko te alofa atafai, ki nisi tino e iku atu fua ki te fanoanoa. E manakogina i ei te loto toa mo te malosi o te fakatuanaki ke toe fakaasi atu a mea i tou loto ki nisi tino. Kae e se ‵tau lele eiloa o puli i a latou me i a Ieova “e se ‵mao mai i a tatou takitokotasi.” E ‵kami ne ia tatou ke fakapili‵pili atu ki a ia. (Galuega 17:27; Iakopo 4:8) E malamalama foki a ia i ‵tou lagonaga ma‵taku i a tatou ma toe logo‵mae, kae e tauto mai a ia me ka ‵lago kae fesoasoani mai a ia ki a tatou. E fakatalitonu mai te faisalamo ko Tavita ki a tatou, penei: “Te Aliki [ko Ieova] e nofo pili ki a latou kolā e loto vāivāi, e fakasao foki ne ia a latou kolā ko seai ne olotou fakamoemoega.”—Salamo 34:18.
20, 21. (a) E iloa pefea ne tatou me e mafai o maua ne tatou se va ‵pili mo Ieova? (e) Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ko te mea ke maua se va fakataugasoa pili mo Ieova?
20 A te va fakataugasoa pili mo Ieova ko te ‵toe fesokotakiga tāua e mafai o fakamalosi aka ne tatou. Kae e mata, e mafai eiloa o maua te vaegā fesokotakiga tenā? Ao. E fakaasi mai ne te Tusi Tapu a lagonaga o tāgata mo fāfine amio‵tonu e uiga ki te lotou Tamana faka-te-lagi. Ne tausi eiloa o olotou pati ‵gali konā ke fakamalosi aka ei ‵tou loto talitonu me e mafai foki ne tatou o fakapili‵pili atu ki a Ieova.—Salamo 23, 34, 139; Ioane 16:27; Loma 15:4.
21 E mafai eiloa ne tino katoa o fai a mea kolā e manako a Ieova ki ei ke maua ne tatou se va fakataugasoa pili mo ia. Ne fesili atu a Tavita, penei: “[Ieova], ko oi e ‵tau o ulu ki loto i tou Faletapu? . . . Ko te tino telā e fai ne ia a mea katoa e loto ki ei te Atua, kae fai faeloa ne ia a mea ‵tonu, kae faipati ki muna ‵tonu mo te alofa.” (Salamo 15:1, 2; 25:14) Ona ko te iloaga me e maua ne tatou a fuataga ‵lei, te takitakiga mo te puipuiga a te Atua mai te tavini atu ki a ia, ka iloa foki ne tatou me i a ‘Ieova e ‵fonu i te alofa ‵nau.’—Iakopo 5:11.
22. Se a te vaegā fesokotakiga telā e manako a Ieova ke maua ne ana tino?
22 Ko oko eiloa i te manuia o tatou me e manako a Ieova ke maua se va fakataugasoa pili penā mo tino sē ‵lei katoatoa! E mata, e ‵tau i ei mo tatou o fakatau fakaasi atu te alofa atafai, te suā tino ki te suā tino? Fakatasi mo te fesoasoani o Ieova, e mafai eiloa o maua kae fesoasoani atu tatou taki tokotasi ki te fakamalosiakaga o te alofa atafai telā e iloga ei ‵tou taina Kelisiano. Mai lalo i te Malo o te Atua, ka fakatau fakaasi atu eiloa ne tino katoa i te lalolagi tenei a te alofa atafai tenei ki te se-gata-mai.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• Se a te vaegā lagonaga telā e ‵tau o maua i te fakapotopotoga Kelisiano?
• E mafai pefea ne tatou taki tokotasi o fesoasoani atu ki te fakamalosiakaga o te alofa atafai i te fakapotopotoga?
• E mafai pefea o fakamalosi aka ne pati fakamālō ‵tonu a te alofa atafai faka-Kelisiano?
• E ‵lago kae fesoasoani mai pefea te alofa ‵nau o Ieova ki a tatou?
[Ata i te itulau e 25]
A te alofa i va o Kelisiano e fakaasi atu i ei a mea e uke atu i lō te faiga fua e pelā me se tiute
[Ata i te itulau e 27]
E mata, e mafai o ‘fakalauefa atu’ tou alofa atafai?
[Ata i te itulau e 28]
E mata, a koe se tino fakamasei tino io me se tino fakamalosi tino?