Tavini Fia‵fia a Ieova
“Amutia io me fia‵fia a latou kolā e iloa ne latou i a latou e ma‵tiva faka te Agaga me e o latou te Malo o te lagi.”—MATAIO 5:3.
1. Se a te fiafia tonu, kae se a te mea e fakaasi mai i ei?
E FAKATĀUA malosi ne tino o Ieova te lotou tulaga fia‵fia. Ne taku ‵tonu mai te faisalamo ko Tavita: “Ke amutia io me fia‵fia a tino kolā e fai mō latou te Atua [ko Ieova]!” (Salamo 144:15) A te fiafia se lagonaga e fakaasi mai i ei tou tulaga ‵lei. A te ‵toe fiafia maluga—telā e oko tonu ifo ki te ‵toe koga ‵poko i ‵tou loto—e māfua mai i te iloa atu me e fakamanuia tatou ne Ieova. (Faataoto 10:22) E fakaasi mai i te vaegā fiafia tenā, me e maua ne tatou se fesokotakiga pili ‵ki mo te ‵tou Tamana faka-te-lagi kae e iloa atu foki me e fai ne tatou tena loto. (Salamo 112:1; 119:1, 2) Se mea gali me ne fakaasi mai ne Iesu a pogai e iva e mafai ei o fia‵fia tatou. A te iloiloga o mea konei e taku ki te fiafia, i te mataupu tenei mo te mataupu telā e ‵soko mai, ka fesoasoani mai ei ke iloa ne tatou te lasi o te ‵tou fiafia māfai e tavini atu tatou mo te fakamaoni ki a Ieova, “te Atua fiafia.”—1 Timoteo 1:11, NW.
Te Iloaga me e Ma‵tiva Tatou Faka-te-Agaga
2. I te koga fea ne faipati atu ei a Iesu e uiga ki te fiafia, kae ne a ana pati fakatomua?
2 I te 31 T.A., ne fai ne Iesu a te ‵toe lauga takutakua eiloa i te lalolagi kātoa. E fakaigoa te lauga tenei ki te Lauga i Luga i te Mauga me ne fai ne Iesu i te feitu o te mauga telā e lavea tonu atu ei te Vaituloto i Kalilaia. E fai mai te Evagelia a Mataio: “I te mateaga ne Iesu a te vaitino, fanake ei a ia ki te mauga; nofo ki lalo, o‵mai ei ona soko ki a ia, faipati atu ei a ia o akoako atu ki a latou: ‘Amutia io me fia‵fia a latou kolā e iloa ne latou i a latou e ma‵tiva faka te Agaga me e o latou te Malo o te lagi.’ ” Kafai e ‵fuli te pati ki te pati, e faitau penei a pati fakatomua a Iesu: “E fia‵fia a tino ma‵tiva (ona) ko te agaga,” io me “E fia‵fia a tino kolā e mata‵kai ki te agaga.” (Mataio 5:1-3; Kingdom Interlinear; fakamatalaga mai lalo) E faitau penei te Today’s English Version: “E fia‵fia a tino kolā e iloa ne latou me e masei te lotou tulaga faka-te-agaga.”
3. E fesoasoani mai pefea te uiga loto maulalo ke maua te ‵tou fiafia?
3 I tena lauga i luga i te mauga, ne fakasino atu a Iesu ki te manatu me e sili atu te fiafia o se tino māfai e iloa tonu ne ia ana manakoga i te feitu faka-te-agaga. Me iloa ‵lei ne Kelisiano loto mau‵lalo te lotou tulaga agasala, e fakamolemole atu latou ki a Ieova mō tena fakamagaloga telā e fakavae ki te taulaga togiola a Keliso. (1 Ioane 1:9) E maua ne latou i ei a te filemu o te mafaufau mo te fiafia tonu. “Amutia io me fia‵fia a tino kolā ko fakamagalogina olotou agasala, kolā ko faka‵magina foki olotou amioga ma‵sei.”—Salamo 32:1; 119:165.
4. (a) Ne a auala e mafai ei o fakaasi atu me e iloa ne tatou ‵tou manakoga faka-te-agaga pelā foki mo nisi tino? (e) Ne a mea e fakaopoopo mai ki te ‵tou fiafia māfai e iloa ne tatou i a tatou e ma‵tiva faka-te-agaga?
4 A te iloaga e uiga ki ‵tou manakoga faka-te-agaga e fakamalosi aka ei tatou ke fai‵tau ki te Tusi Tapu i aso katoa, ke ‵mautakitaki i a tatou a meakai faka-te-agaga kolā e tuku mai “i te taimi tonu” ne “te tavini fakamaoni kae poto,” kae ke ‵kau atu faeloa ki fakatasiga Kelisiano. (Mataio 24:45; Salamo 1:1, 2; 119:111; Epelu 10:25) A te alofa ki ‵tou tuakoi e fai ei ke iloa ne tatou a manakoga faka-te-agaga o nisi tino kae fakamalosi mai ei ke talai kae akoako atu mo te loto finafinau a te tala ‵lei o te Malo ki a latou. (Maleko 13:10; Loma 1:14-16) A te fakaasiatuga o muna‵tonu i te Tusi Tapu ki nisi tino e maua ei ne tatou te fiafia. (Galuega 20:20, 35) E momea aka foki ‵tou fiafia māfai e mafaufau ‵loto tatou ki te fakamoemoega fakaofoofogia o te Malo mo fakamanuiaga kolā ka aumai ne ia. Mō te “lafu foliki” o Kelisiano fakaekegina, a te fakamoemoega o te Malo mō latou, ko te mauaga o te ola e se mafai o toe tamate i te lagi e pelā me ne vaega o te pulega o te Malo o Keliso. (Luka 12:32; 1 Kolinito 15:50, 54) Mō ‘nisi mamoe,’ e maua ne latou te ola se-gata-mai i te lalolagi palataiso mai lalo i te pulega a te Malo tenā.—Ioane 10:16; Salamo 37:11; Mataio 25:34, 46.
Te Auala e Mafai ei o Fia‵fia a Tino Fanoa‵noa
5. (a) Se a te uiga o te tugāpati ko “latou kolā e fanoa‵noa”? (e) E mafai pefea o fakamafanafanagina a vaegā tino fanoa‵noa penā?
5 A pati a Iesu kolā ne fai mai e uiga ki te suā auala e maua ei te fiafia e pelā me e se fetaui ‵lei. Ne fai mai penei: “Amutia io me fia‵fia a latou kolā e fanoa‵noa me fakamafanafanagina latou.” (Mataio 5:4) E mafai pefea o fanoanoa se tino kae fiafia foki i te taimi eiloa e tasi? Ko te mea ke malamalama i te uiga o pati a Iesu, e ‵tau o mafau‵fau tatou ki te vaegā fanoanoa telā ne faipati a ia ki ei. E fakamatala mai ne te soko ko Iakopo me e ‵tau o fanoa‵noa tatou ona ko te ‵tou tulaga agasala. Ana muna: “Fakagata te fai mea ma‵sei e tino agasala! Fakagata te mafaufau ki mea ma‵sei e tino fia amiotonu. Ke fanoa‵noa koutou, ke ‵tagi kae ‵tagi mautuutu; sui te otou ‵kata ki te ‵tagi, ke sui foki te otou fia‵fia ki te sē fia‵fia. Ke fakamalalo koutou i mua o te Aliki, ko fakamaluga ei koutou ne ia.” (Iakopo 4:8-10) A tino kolā e fanoa‵noa tonu ona ko te lotou tulaga agasala e fakamafanafanagina māfai ko iloa ne latou me e mafai o fakamagalogina olotou agasala māfai e fakatuanaki latou ki te taulaga togiola a Keliso kae fakaasi atu foki te salamō tonu mai te faiga o te loto o Ieova. (Ioane 3:16; 2 Kolinito 7:9, 10) Ko mafai ei o maua ne latou se fesokotakiga tafasili i te gali mo Ieova kae e maua ei ne latou te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai ke tavini kae tavae atu faeloa ki a ia. E maua i ei ne latou a te tinā fiafia tonu i te loto.—Loma 4:7, 8.
6. I se auala fea e fanoa‵noa ei a nisi tino, kae e fakamafanafanagina pefea latou?
6 E aofia foki i te fakamatalaga a Iesu a tino kolā e fanoa‵noa ona ko tulaga matagā kolā ko tuku eiloa ki togi i te lalolagi nei. Ne fakaasi mai ne Iesu me ne fakauiga te valoaga i te Isaia 61:1, 2 ki a ia, telā e fai mai penei: “A te Aliki Sili [ko Ieova] ne faka‵fonu ne ia au ki tena agaga. Ne filifili ne ia au, uga ei ne ia au o avatu te tala ‵lei ki tino ma‵tiva, o faka‵lei a loto o tino fanoa‵noa.” E fakauiga foki te fakatonuga tenā ki Kelisiano fakaekegina i te lalolagi nei, kolā e fai ne latou te galuega tenā fakatasi mo te fesoasoani o olotou taugasoa, ko ‘nisi mamoe.’ E aofia katoa latou i te galuega fakatusa ko te fakamailogāga o lae o “tino katoa kolā ko oko eiloa i te fanoa‵noa kae māfatia ona ko amioga matagā katoa kolā ne fai i te fa‵kai [ko Ielusalema aposetate, telā e fakaata mai i ei a Lotu Kelisiano ‵Se].” (Esekielu 9:4) E fakamafanafanagina a vaegā tino fanoa‵noa penā ona ko “te tala ‵lei tenei e uiga ki te Malo.” (Mataio 24:14) E fia‵fia latou ke iloa atu me ko pili o sui te fakanofonofoga masei a Satani tenei ki te lalolagi fou kae amiotonu a Ieova.
E Fia‵fia a Tino Loto Ma‵lalo
7. Se a te mea e se fakauiga ki ei te tugāpati ko te “loto malalo”?
7 Ne toe fai atu a Iesu i tena Lauga i Luga i te Mauga penei: “Amutia io me fia‵fia a latou kolā e loto ma‵lalo.” (Mataio 5:5) E mafau‵fau a nisi tino me i te tino loto malalo se tino ‵seva. Kae e se tenā eiloa te mea e fakauiga ki ei. I tena fakamatalaga e uiga ki te pati telā ne ‵fuli ki te “loto malalo,” ne tusi mai se tino sukesuke ki te Tusi Tapu penei: “A te ‵toe uiga sili o te tagata telā e [loto malalo] e fakauiga i ei me i a ia se tagata telā e katoatoa tena loto pulea. A te loto malalo e se fakauiga ki te loto vāivāi, te sē ma‵losi o lagonaga, mo te uiga filemu valea. Ko te malosi telā e pule faka‵lei atu ki so se mea.” Ne fai mai a Iesu e uiga ki a ia eiloa penei: “Me i a au e filemu kae loto malalo.” (Mataio 11:29) Kae ne loto toa a Iesu o ‵lago atu ki tulaga amio‵tonu kolā ne sē amanaiagina.—Mataio 21:12, 13; 23:13-33.
8. Se a te suā uiga telā e tai fetaui ‵lei mo te loto malalo, kae kaia e ‵tau ei o maua ne tatou te uiga tenei i ‵tou fesokotakiga mo nisi tino?
8 Tela la, e fetaui ‵lei eiloa a te loto malalo mo te loto pulea. A te ‵tonuga loa, ne tuku fakatasi ne te apositolo ko Paulo a te loto malalo mo te loto pulea i te fakasolomaiga ne ia o “fua o te agaga.” (Kalatia 5:22, 23) E ‵tau o fakamalosi aka te uiga ko te loto malalo fakatasi mo te fesoasoani o te agaga tapu. Se uiga faka-Kelisiano telā e maua i ei se va filemu o latou mo tino mai tua mo tino i loto i te fakapotopotoga. Ne tusi mai a Paulo: “E ‵tau mo koutou o taofi ‵mau ki te alofa, te kaimalie, te loto malalo, te agamalū, mo te loto kufaki. Ke fakatau fesoasoani koutou i a koutou eiloa, ke fakatau fakamagalo foki koutou i a koutou eiloa.”—Kolose 3:12, 13.
9. (a) Kaia e se fakatapulāgina ei te loto malalo ki ‵tou fesokotakiga fua mo nisi tino? (e) Ka ‘maua’ pefea ne tino loto mau‵lalo ‘te lalolagi’?
9 Kae e se gata fua te aogā o te loto malalo ki ‵tou fesokotakiga mo nisi tino. Mai te faka‵logo o tatou mo te fiafia ki te pulega sili a Ieova, e fakaasi atu ei me e loto ma‵lalo eiloa tatou. A te ‵toe fakaakoakoga sili i te feitu tenei ko Iesu Keliso, telā ne fakaasi atu ne ia te loto malalo kae fakalogo katoatoa foki ki tena Tamana i te taimi koi nofo mai ei a ia i te lalolagi nei. (Ioane 5:19, 30) A Iesu ko te tino muamua eiloa ke maua ne ia te lalolagi, me i a ia ko te Pule telā ko oti ne ‵tofi aka. (Salamo 2:6-8; Tanielu 7:13, 14) E ‵kau fakatasi a ia mo te 144,000 tino pule i te malo, kolā ne filifili “mai te lalolagi” ke “fai mo malo o faitaulaga e tavini atu ki te ‵tou Atua kae ka pule latou [ki] te lalolagi.” (Loma 8:17; Fakaasiga 5:9, 10; 14:1, 3, 4; Tanielu 7:27) Ka pule atu a Keliso mo ana pule lagolago ki te fia miliona o tāgata mo fāfine pelā me ne mamoe kolā ka maua ne latou te fakataunuga fakafiafia o te valoaga i te salamo tenei: “Ka ko latou kolā e loto malalo, ka fai mo latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa.”—Salamo 37:11; Mataio 25:33, 34, 46.
E Fia‵fia a Latou Kolā e Fia‵kai ki te Amiotonu
10. Se a te auala e tasi e mafai ei o fakataunu te manakoga o ‘tino kolā e fia ‵kai kae fia inu i te amiotonu’?
10 A te suā vaegā fiafia telā ne taku mai ne Iesu i te taimi ne faipati atu ei a ia i te feitu o te mauga i Kalilaia ko te: “Amutia io me fia‵fia a latou kolā e fia ‵kai kae fia inu i te amiotonu: me ma‵kona latou.” (Mataio 5:6) E tuku mai ne Ieova ki Kelisiano a tulaga o te amiotonu. Tela la, a tino kolā e fia ‵kai kae fia inu ki te amiotonu e fia ‵kai kae fia inu eiloa ki te takitakiga a te Atua. E iloa ‵lei eiloa ne tino penā te lotou tulaga agasala mo te sē ‵lei katoatoa kae ma‵nako malosi latou ke maua se tulaga ‵mā i mua o Ieova. Ko oko eiloa i te lotou fia‵fia i te taimi ne iloa ei ne latou mai te Muna a te Atua me kafai e salamō kae ‵sala atu ki te fakamagaloga mai i te fakavae o te taulaga togiola a Keliso, ka maua eiloa ne latou se tulaga amiotonu i mua o te Atua!—Galuega 2:38; 10:43; 13:38, 39; Loma 5:19.
11, 12. (a) E takuamiotonugina pefea a Kelisiano fakaekegina? (e) Ka fakataunu pefea te fia ‵kai o taugasoa o te kau fakaekegina ki te amiotonu?
11 Ne fai mai a Iesu me i tino penā ka fia‵fia, me e “ma‵kona latou.” (Mataio 5:6) E kalagagina a Kelisiano fakaekegina ke “pule” pelā me ne tupu mo Keliso i te lagi kae ka ‘takuamiotonugina latou mō te ola.’ (Loma 5:1, 9, 16-18) Ne fai latou ne Ieova mo fai ana tama puke faka-te-agaga. Ka ‵kau fakatasi latou mo Keliso, kae ka fai latou mo tupu mo faitaulaga i te pulega o tena Malo faka-te-lagi.—Ioane 3:3; 1 Petelu 2:9.
12 E seki takuamiotonugina nei a taugasoa o te kau fakaekegina mō te ola. Kae e isi se amiotonu foliki e tuku atu ne Ieova ki a latou e auala i te lotou fakatuanaki ki te toto maligi o Keliso. (Iakopo 2:22-25; Fakaasiga 7:9, 10) E takuamiotonugina latou pelā me ne taugasoa o Ieova, ko mafai ei o ‵sao atu latou i te taimi o te ‘fakalavelave lasi.’ (Fakaasiga 7:14) Ka toe fakataunugina te lotou fia ‵kai ki te amiotonu māfai ko fai latou mo fai ne vaega o te lalolagi fou telā ka “nofo i ei te amiotonu,” mai lalo i te “lagi fou.”—2 Petelu 3:13; Salamo 37:29.
E Fia‵fia a Latou Kolā e A‵lofa Fakamagalo
13, 14. Ne a auala e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou me e a‵lofa fakamagalo tatou, kae ne a mea aogā ka maua ne tatou i ei?
13 I te faka‵sokoatuga o tena Lauga i Luga i te Mauga, ne fai mai a Iesu: “Amutia io me fia‵fia a latou kolā e a‵lofa atu io me e a‵lofa fakamagalo: me a‵lofagina io me e fakamagalogina latou.” (Mataio 5:7) I mea tau tulafono, e masani o fakauiga a te alofa fakamagalo ki te fakamāmāga o te sala ne te famasino telā e se fakaaogā ne ia te toe sala maluga telā e ‵mau i te tusi tulafono. Kae pelā mo tena fakaaogāga i te Tusi Tapu, a te pati i te ‵gana mua telā ne ‵fuli ki te “alofa fakamagalo” e fakasino malosi atu eiloa ki te fakaasiatuga o se lagonaga alofa atafai io me ko te loto alofa ki tino kolā e fakaa‵lofa. Tela la, a tino loto fakamagalo ko latou eiloa ko a‵lofa atafai. A te tala fakatusa a Iesu e uiga ki te Samalia aga‵lei e tuku mai i ei se fakaakoakoga ‵lei o se tino ne “alofa” fakamagalo ki se isi tino telā ne manako ki se fesoasoani.—Luka 10:29-37.
14 Ko te mea ke maua te fiafia telā e maua mai te fakaasi atu o te alofa fakamagalo, e ‵tau o a‵lofa atafai atu tatou ki tino kolā e ma‵nako ki se fesoasoani. (Kalatia 6:10) Ne alofa atafai a Iesu ki tino kolā ne lavea ne ia. “Ko oko eiloa tena alofa ki a latou i te mea ko pelā me ne mamoe e seai se lotou takitaki. Telā, kamata ei a ia o akoako atu ki a latou i mea e uke.” (Maleko 6:34) Ne iloa ne Iesu me i te ‵toe manakoga sili o te tino ko ana manakoga faka-te-agaga. E mafai foki o fakaasi atu ne tatou te alofa atafai mo te alofa fakamagalo mai te fakaasi atu ki nisi tino a te ‵toe mea sili e ‵tau o maua ne latou—ko te ‘tala ‵lei o te Malo.’ (Mataio 24:14) E mafai foki o tuku atu ne tatou a fesoasoani aogā ki ‵tou taina Kelisiano ma‵tua, fāfine ko ‵mate olotou avaga, mo tama‵liki ko seai ne mātua kae “fesoasoani io me fakamafanafana atu ki tino vāivāi.” (1 Tesalonia 5:14; Faataoto 12:25; Iakopo 1:27) E se maua fua ne tatou i ei te fiafia mai te faiga o te mea tenei, kae ka maua foki ne tatou te alofa fakamagalo o Ieova.—Galuega 20:35; Iakopo 2:13.
E Loto ‵Mā Kae Fakatupu te Filemu
15. E mafai pefea o maua ne tatou te loto ‵ma kae fakatupu te filemu?
15 Ne taku mai ne Iesu te ono mo te fitu o vaega o te fiafia penei: “Amutia io me fia‵fia a latou kolā e loto ‵ma: me lavea ne latou te Atua. Amutia io me fia‵fia a latou kolā e fakatupu te filemu: me taku latou ko tama a te Atua.” (Mataio 5:8, 9) A te tino loto ‵ma ko te tino telā e se ‵ma fua i mea tau amioga kae e ‵ma foki i te feitu faka-te-agaga kae e katoatoa tena tapuakiga ki a Ieova. (1 Nofoaiga Tupu 28:9; Salamo 86:11) A te pati i te ‵gana mua telā e ‵fuli ki te “fakatupu te filemu” e fakauiga ‵tonu eiloa ki “tino kolā e tausi ne latou te filemu.” A tino fakatupu te filemu e maua ne latou te va filemu mo olotou taina Kelisiano, mo olotou tuakoi foki māfai e faka‵na eiloa ki a latou ke fai penā. (Loma 12:17-21) E “salasala [latou ki] te filemu kae taofi ‵mau ki ei.”—1 Petelu 3:11.
16, 17. (a) Kaia e taku ei te kau fakaekegina ki “tama a te Atua,” kae e mafai pefea o “lavea ne latou te Atua”? (e) E mafai pefea ne ‘nisi mamoe’ o “lavea ne latou te Atua”? (i) E mafai pefea kae mafea foki e fakataunu katoatoa ei te fai o ‘nisi mamoe’ mo fai a “tama a te Atua”?
16 Ki tino fakatupu te filemu kolā e loto ‵ma, ne fai te folafolaga me ka “taku latou ko tama a te Atua” kae ka “lavea ne latou te Atua.” A Kelisiano fakaekegina e fakaeke ki te agaga kae e puke latou ne Ieova mo fai ana “tama” a koi ‵nofo mai latou i te lalolagi. (Loma 8:14-17) Kafai ko faka‵tu aka latou ke pule fakatasi mo Keliso i te lagi, e tavini atu latou i mua o Ieova kae ka lavea ‵tonu atu foki eiloa ne latou a ia.—1 Ioane 3:1, 2; Fakaasiga 4:9-11.
17 A ‘nisi mamoe’ kolā e fakatupu te filemu e tavini atu latou ki a Ieova mai lalo i te Tausi Mamoe ‵Lei, ko Keliso Iesu, telā ka fai mo fai te lotou “Tamana ki te se gata mai.” (Ioane 10:14, 16; Isaia 9:6) A tino kolā e ‵sao atu i te ‵toe tofotofoga mai tua o te Pulega a Keliso i te Meleniuma ka fai latou mo tama faka-te-lalolagi a Ieova kae ka maua ne latou te “saolotoga ‵malu o te fanau a te Atua.” (Loma 8:21; Fakaasiga 20:7, 9) I te lotou olioli ki te taimi tenā, e fai ne latou a Ieova mo fai te lotou Tamana, ona ko te mea ne tuku atu olotou olaga ki a ia, i te iloa ne latou me ko Ia ko te Māfuaga o te ola. (Isaia 64:8) E pelā mo Iopu mo Mose, e mafai ne latou o ‘matea te Atua’ i olotou mata o te fakatuanaki. (Iopu 42:5; Epelu 11:27) E auala i ‘mata o olotou loto’ mo te iloaga tonu e uiga ki te Atua, e lavea ei ne latou a uiga fakaofoofogia o Ieova kae taumafai latou o fakaakoako atu ki a ia mai te faiga o tena loto.—Efeso 1:18; Loma 1:19, 20; 3 Ioane 11.
18. E ‵tusa mo vaega muamua e fitu o te fiafia kolā ne taku mai ne Iesu, ko oi e maua ne latou te fiafia tonu i aso nei?
18 Ko oti ne lavea atu ne tatou me i tino kolā e iloa ne latou i a latou e ma‵tiva faka-te-agaga, tino kolā e fanoa‵noa, tino kolā e loto mau‵lalo, tino kolā e fia ‵kai kae fia inu i te amiotonu, tino kolā e a‵lofa fakamagalo, tino loto ‵ma, mo tino fakatupu te filemu e maua ne latou te fiafia tonu mai te tavini atu ki a Ieova. Kae e fetaui faeloa a tino penā mo ‵tekemaiga, ke oko foki eiloa ki fakasauāga. E mata, e fakaseaogā i ei te lotou fiafia? Ka mafau‵fau tatou ki te fesili tenā i te suā mataupu.
Fesili ke Toe Mafau‵fau ki ei
• Se a te fiafia e maua ne tino kolā e iloa ne latou i a latou e ma‵tiva faka-te-agaga?
• I auala fea e fakamafanafanagina ei a tino fanoa‵noa?
• E fakaasi atu pefea ne tatou te loto maulalo?
• Kaia e ‵tau ei mo tatou o a‵lofa fakamagalo, loto ‵ma, kae fakatupu te filemu?