Ka Oko Mai te Fakamasinoga a Ieova ki Tino Amio Ma‵sei
“Ke toka la koutou mō taku fakamasinoga io me o fakafetaui mo te otou Atua.”—AMOSA 4:12.
1, 2. Kaia e ‵tau ei o tali‵tonu tatou me ka fakaseai ne te Atua a amioga ma‵sei?
E MATA, ka fakagata eiloa ne Ieova a amioga ma‵sei mo logo‵maega i te lalolagi nei? Ko gasolo aka eiloa o tāua atu te fesili tenei i te kamataga o te 21 senitenali tenei. E foliga mai me i so se koga e ‵nofo tatou i ei e lavea atu eiloa a fakamaoniga o amioga matagā e fai ne tino ki tino foki eiloa. E olioli eiloa tatou ki te vaitaimi telā ka seai ei ne amioga fakasauā, amioga takafia‵toa mo te fai valevale!
2 Ko te tala gali la: e tali‵tonu katoatoa tatou me ka fakaseai ne Ieova a amioga ma‵sei. E fakamautinoa mai i uiga o te Atua me ka gasuesue a ia e uiga loa ki tino ma‵sei. E amiotonu kae fai mea tonu a Ieova. E fai mai ki a tatou a tena Muna i te Salamo 33:5: “E fiafia te Aliki ki te amiotonu mo te fai mea tonu.” E fai mai foki penei te suā salamo: “A tena loto katoatoa [o Ieova] e se fiafia ki tino ofa tulafono.” (Salamo 11:5) E tonu, ka sē talia eiloa ne Ieova, te Atua malosi katoatoa telā e amiotonu kae fai mea tonu, ke tumau ki te se-gata-mai a mea kolā e takalialia a ia ki ei.
3. Ne a mea e faka‵mafa mai i te valoaga a Amosa telā ka mafau‵fau tatou ki ei?
3 Ke mafau‵fau ki te suā pogai e mafai ei o tali‵tonu tatou me ka fakaseai ne Ieova a amioga ma‵sei. E fakamaoni mai te mea tenā i ana faifaiga ne fai i aso mua. E maua atu i te tusi ko Amosa i te Tusi Tapu te ‵pau o faifaiga a Ieova ne fai ki tino amio ma‵sei. A te mafaufau ‵loto ki te valoaga a Amosa e faka‵mafa mai i ei a mea e tolu e uiga ki te fakamasinoga a te Atua. Muamua, se mea eiloa telā e ‵tau o fai. Te lua, e se mafai o sao se tino i ei. Te tolu, e kaifilifili te fakamasinoga a Ieova me e fakasala fua ne ia a tino amio ma‵sei kae alofa fakamagalo ki tino loto sala‵mo.—Loma 9:17-26.
Te Fakamasinoga a te Atua e ‵Tau Eiloa o Fai
4. Ne uga atu ne Ieova a Amosa ki fea, kae se a te pogai?
4 I aso o Amosa, ko oti ne vaelua a te malo o Isalaelu. A te malo e tasi ko matakāiga e lua o Iuta i te feitu ki saute. A te suā malo ko matakāiga e sefulu o Isalaelu i te feitu ki matū. Ne filifili ne Ieova a Amosa ke tavini atu e pelā me se pelofeta kae uga atu ne ia mai tena fa‵kai i Iuta ki Isalaelu. Ne fakaaogā ne te Atua a Amosa ke fakaoko atu ana fakamasinoga i konā.
5. Ko oi a fenua kolā ne ‵valo muamua atu ki ei a Amosa kae se a te pogai e tasi telā ne ‵tau ei o fakamasino latou ne te Atua?
5 Ne seki kamata ne Amosa tena galuega mai te folafolaatuga o te fakamasinoga a Ieova ki matakāiga e sefulu o Isalaelu ona te lotou sē faka‵logo. I lō te fai penā, ne kamata tena folafolaga e uiga ki te fakamasinoga a te Atua ki fenua ‵pili mai e ono. A fenua konā ko Sulia, Filisitia, Tulo, Etoma, Amoni mo Moapi. Kae e mata, ne ‵tau eiloa o fakaoko atu ki a latou te fakamasinoga a te Atua? Ao. Te pogai e tasi, me i a latou ne fili loto ma‵keke o tino o Ieova.
6. Kaia ne fakasala ei ne te Atua a Sulia, Filisitia mo Tulo?
6 E pelā mo Ieova ne taku fakamasei ne ia a tino Sulia “me ne fakasauā ki tino Kileata.” (Amosa 1:3) Ne ‵fao mālō ne tino Sulia a laukele mai tino Kileata—se kogā fenua o Isalaelu i te feitu ki saegala o te vaitafe ko te Iolitana—kae fakasauā atu ki tino o te Atua i konā. Kae e a la a Filisitia mo Tulo? Ne agasala a tino Filisitia ona ko te puke fakapagota ne latou a tino Isalaelu kae fakatau atu ki tino Etoma, kae ne ‵to atu a nisi tino Isalaelu ki lima o tino Tulo kolā e fai pisinisi ki pologa. (Amosa 1:6, 9) Ma‵faga o mea masei ke fakatau atu a tino o Ieova e pelā me ne pologa! Tela la, e se se mea fakapoi i te taimi ne fakasala ei ne Ieova a Sulia, Filisitia mo Tulo.
7. Se a te fesokotakiga o Etoma, Amoni mo Moapi mo tino Isalaelu, kae ne pefea olotou faifaiga ne fai ki tino Isalaelu?
7 E isi se fesokotakiga o Etoma, Amoni mo Moapi mo Isalaelu. Ne kāiga a fenua e tolu katoa konei mo tino Isalaelu. A tino Etoma ne ‵tupu mai i a Apelaamo e auala i te masaga o Iakopo ko Esau. Tela la, e fai latou e pelā me ne taina o tino Isalaelu. A tino Amoni mo tino Moapi ne ‵tupu mai i a Apelaamo e auala i tena tuatina ko Lota. Kae e mata, ne fai ne tino Etoma, Amoni mo Moapi a olotou kāiga Isalaelu e pelā me ne taina? Ikai! Ne fakaaogā eiloa ne Etoma te pelu ki “olotou taina,” kae ne fai fakamasei ne tino Amoni a tino Isalaelu kolā ne puke fakapagota ne latou. (Amosa 1:11, 13) E ui eiloa e seki fai ‵tonu mai ne Amosa a faifaiga sē ‵lei a Moapi ki tino o te Atua, e uke ‵ki a mea a tino Moapi ne fai ke ‵teke atu ei ki Isalaelu. E masei ‵ki te fakasalaga ka oko atu ki matakāiga e tolu konei. Ka fakaseai eiloa a latou ne Ieova i se auala fakamataku.
E se Mafai o Sao Mai te Fakamasinoga a te Atua
8. Kaia ne seki mafai ei o ‵sao a fenua e ono i tafa o Isalaelu mai te fakamasinoga a te Atua?
8 E aunoa mo te fakalotolotolua ne ‵tau eiloa o fakasala a fenua e ono kolā ne ‵sae muamua mai i te valoaga a Amosa. E se gata i ei, ne seki ai eiloa se auala e mafai ei o ‵sao latou mai ei. E kamata mai i te Amosa mataupu 1, fuaiupu e 3 ke oko ki te mataupu e 2, fuaiupu 1, ne fai mai fakaono a Ieova: “Ka fakasala ne au latou io me ka toe fakafoki atu ne au ki a latou.” E tonu, e ‵tusa mo ana pati, ne fakasala eiloa ne ia a fenua konā. E fakamaoni mai i tala fakasolopito me ne fakasala eiloa latou fakamuli ifo. Kae ko fenua e fa mai i ei—ko Filisitia, Moapi, Amoni mo Etoma—ne ‵galo atu eiloa!
9. Se a te fakamasinoga e ‵tau o maua ne tino Iuta, kae kaia?
9 Oti i ei, fakasaga atu ei te valoaga a Amosa ki te fitu o fenua—ko tena fenua eiloa ko Iuta. Kāti ne ‵poi a tino i te feitu ki matū o Isalaelu i te lagonaga ne latou a te folafolaga a Amosa e uiga ki te fakamasinoga telā ka oko ki te malo o Iuta. Kaia ne ‵tau ei o fakamasino a tino o Iuta? E fai mai te Amosa 2:4: “Me ne seki fia‵fia latou ki aku akoakoga io me ko aku tulafono.” Ne seki manatu māmā a Ieova ki te lotou sē fia‵fia io me ko te ‵teke atu ki ana Tulafono. E ‵tusa mo te Amosa 2:5, ne ‵valo mai a ia: “Ka tuku ifo ne au te afi ki luga i Iuta, o sunu ei a olo o Ielusalema.”
10. Kaia ne seki mafai ei o sao a Iuta i te fakalavelave ka oko atu?
10 Ne seki mafai o sao a Iuta sē fakamaoni i te fakalavelave telā ka oko atu. Ne fai atu a Ieova i te fitu o taimi: “Ka fakasala ei ne au a latou.” (Amosa 2:4) Ne maua ne Iuta te fakasalaga telā ko leva ne ‵valo mai i tena lepega ne tino Papelonia i te 607 T.L.M. Ko toe lavea foki ne tatou i konei, me e seai eiloa se tino masei e sao i te fakamasinoga a te Atua.
11-13. Ko te fenua fea ne faka‵mafa atu ki ei te valoaga a Amosa, kae ne a vaegā amioga fai valevale ne maua atu i konā?
11 Ne fatoa oti atu ne folafola ne te pelofeta ko Amosa a te fakamasinoga a Ieova ki fenua e fitu. Kafai ne mafaufau se tino me ko oti eiloa a mea ne ‵tau o folafola atu ne ia, ne fakaloiloigina eiloa a ia. Koi uke eiloa a mea ne ‵tau o folafola atu ne Amosa! Ne ‵tofi aka eiloa a ia ke folafola atu te fakamasinoga ‵mafa telā ka fai maise eiloa ki te malo ki matū o Isalaelu. Kae ne ‵tau eiloa o maua ne Isalaelu se fakamasinoga pa ‵mafa ona ko tena tulaga matagā i amioga mo mea faka-te-agaga.
12 E fakaasi faka‵lei mai i valoaga a Amosa a amioga fai valevale kolā ne lauiloa i te malo o Isalaelu. E ‵tusa mo te mea tenei, e faitau penei te Amosa 2:6, 7 i te Tusi Paia, Samoa: “Ne fai mai a Ieova, ‘E tolu a agasala a tino Isalaelu e tumau faeloa i te fai, kae ko te fa, ka sē ‵sao eiloa a latou mai te fakasalaga; me ne fakatau atu ne latou ke fai mo pologa a tino amio‵tonu ki tupe siliva kae fakatau atu a tino ma‵tiva ki se ‵pea taka e tasi. E lakalaka ne latou ki lalo i te laukele a tino ma‵lalo, kae e ‵kalo keatea latou mai i te auala o te agamalū.’ ”
13 Ne fakatau atu ne latou a tino amio‵tonu ki “tupe siliva,” telā e mafai o fakauiga i ei me ne talia ne famasino a tupe siliva e pelā me ne ‵togi fakakolekole ko te mea ke fakasala ne latou a tino amio‵tonu. Ne ‵togi ne latou a tino ma‵tiva mo fai olotou pologa ki se ‵togi o se “‵pea taka,” kāti ke ‵tina ei se kaitalafu foliki fua. Ne “lakalaka” io me ne taumafai malosi a tino sē a‵lofa konei o ave ifo a “tino ma‵lalo” ke oko ki te tulaga telā ko tuku fua ne tino ma‵tiva a ‵pefu i olotou ulu e pelā me se fakailoga o te logo‵mae, te loto mafatia io me ko te masiasi. Ne uke ‵ki a amioga fai valevale, telā ne seki ai ei se fakamoemoega o “tino ma‵tiva” ke maua ne latou se fakamasinoga tonu.
14. Ko oi a tino kolā ne fai fakamaseigina i te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu?
14 Ke onoono aka me ko oi a tino ne fai fakamaseigina. Ko tino amio‵tonu, ma‵tiva, ma‵lalo mo tino loto mau‵lalo o te fenua. Ne fakatonu atu a Ieova i tena Tulafono ki tino Isalaelu me e ‵tau o a‵lofa latou ki tino fakaa‵lofa kae ma‵tiva. Kae ne tuku eiloa ki togi te ma‵sei o mea ne oko ki tino penā i te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu.
‘Ke Toka Koutou o Fakafetaui mo te Otou Atua’
15, 16. (a) Ne fakailoa atu pefea ki tino Isalaelu: “Ke toka la koutou mō taku fakamasinoga io me o fakafetaui mo te otou Atua”? (e) E fakaasi mai pefea i te Amosa 9:1, 2 me e se mafai o sao se tino i te fakamasinoga a te Atua? (i) Se a te mea ne tupu ki matakāiga e sefulu o te malo o Isalaelu i te 740 T.L.M.?
15 Me ko ‵fonu a Isalaelu i amioga finalalolagi mo nisi agasala, se mea ‵tau eiloa ke fakailoa atu ne te pelofeta ko Amosa ki te fenua ‵teke tenā: “Ke toka la koutou mō taku fakamasinoga io me o fakafetaui mo te otou Atua.” (Amosa 4:12) Ne seki mafai o ‵sao a tino Isalaelu sē fakamaoni i te fakamasinoga a te Atua me ne fai mai a Ieova i te valu o taimi: “Ka fakasala . . . ne au a latou.” (Amosa 2:6) E uiga ki tino amio ma‵sei kolā kāti ka taumafai o ‵muni, ne fai mai te Atua: “E seai se tino e tele keatea; e seai eiloa se tino e sao. E ui eiloa e keli ifo se auala mō latou ki lalo i te lalolagi o tino ‵mate, ka puke mai eiloa ne au a latou i konā. Kafai foki e olo ake latou ki luga i te lagi, ka toe aveifo eiloa ne au a latou.”—Amosa 9:1, 2.
16 E se mafai o ‵sao a tino ma‵sei i te fakamasinoga a Ieova mai te keli “ifo . . . ki lalo i te lalolagi o tino mate,” i olotou taumafaiga o ‵muni i toe koga ‵poko o te lalolagi i se auala fakatusa. E se mafai foki o ‵sao latou mai te fakasalaga a te Atua mai te “olo ake . . . ki luga i te lagi,” telā ko te taumafai o ‵muni i mauga ma‵luga. E manino eiloa te faka‵pulaga a Ieova: E seai se koga ‵muni e se oko atu a ia ki ei. Ona ko fakamasinoga ‵tonu a te Atua, ne ‵tau ei o fakasala a te malo o Isalaelu ona ko olotou amioga ma‵sei. Kae ne oko mai eiloa te taimi tenā. I te 740 T.L.M.—kāti ko te 60 tausaga mai tua o te tusiga o te valoaga a Amosa—ne fakatakavale ei te malo o Isalaelu ne te kautau a Asulia.
E Kaifilifili te Fakamasinoga a te Atua
17, 18. Se a te mea e fakaasi mai i te Amosa mataupu e 9 e uiga ki te alofa fakamagalo o te Atua?
17 E fesoasoani mai te valoaga a Amosa ke iloa ne tatou me i te fakamasinoga a te Atua se mea eiloa e ‵tau o fai kae e seai se tino e mafai o sao i ei. Kae e fai mai foki te tusi ko Amosa me i te fakamasinoga a te Atua e kaifilifili. E mafai o ‵sala ne te Atua a tino ma‵sei kae fakasala ne ia i so se koga e ‵muni ei latou. E mafai foki o iloa ne ia a tino loto sala‵mo kae amio‵tonu—ko tino kolā e filifili ne ia ke fakaasi atu ki a latou tena alofa fakamagalo. E fakaasi faka‵lei mai eiloa a mea konei i te mataupu fakaoti o te tusi ko Amosa i se auala fakaofoofogia.
18 E ‵tusa mo te Amosa mataupu e 9 fuaiupu e 8, ne fai mai a Ieova: “Kae sē fakapalele katoatoa ne au te fanauga a Iakopo.” E pelā mo te fuaiupu e 13 ki te 15, ne tauto mai a Ieova me “ka toe fakafoki” ne ia ana tino mai te ‵nofo fakapagota. Ka fakaasi atu ki a latou te alofa fakamagalo kae ka tokagamalie latou kae manuia. Ne folafola mai foki a Ieova me “ka oko mai aso ka vave o ‵tupu a saito, kae tuai te katiga.” Ke mafaufau la ki ei—ka uke ‵ki eiloa a saito, telā, kafai ko oko ki te suā taimi ko ‵tau o toe ‵toki i ei kae koi isi eiloa ne saito seki ‵kati!
19. Ne a mea ne ‵tupu ki te ‵toega o tino Isalaelu mo Iuta?
19 E fai pelā me ne kaifilifili a te fakamasinoga a Ieova ki tino ma‵sei i Iuta mo Isalaelu me ne alofa fakamagalo a ia ki tino kolā ne sala‵mo kae loto ‵lei. I te fakataunuga o te valoaga i te Amosa mataupu e 9 e uiga ki te toe fakafouga, ne toe ‵foki atu eiloa te ‵toega o tino Isalaelu mo Iuta kolā ne sala‵mo i te 537 T.L.M. mai te ‵nofo pologa i Papelonia. Ne toe fakatu aka ne latou te tapuakiga tonu i te lotou fenua tonu. Ne toe faite ne latou olotou fale kae ‵toki olotou togavine mo fatoaga mo te filemu.
Ka Oko Mai Eiloa te Fakamasinoga a Ieova!
20. E fakatalitonu mai pefea ki a tatou e uiga ki fakamasinoga kolā ne folafola mai ne Amosa i te ‵tou sukesukega ki ei?
20 E ‵tau o fakamaoni mai ki a tatou a te sukesukega tenei e uiga ki te fakamasinoga a te Atua telā ne folafola mai ne Amosa me ka fakaseai eiloa ne Ieova a amioga ma‵sei i ‵tou aso nei. Kaia e ‵tau ei o tali‵tonu tatou ki te mea tenei? Muamua la, e fakaasi mai i faifaiga a te Atua ki tino amio ma‵sei i aso mua a te auala ka gasuesue ei a ia i ‵tou aso nei. A te lua, e fakamaoni mai i te fakamasinoga a te Atua ki te malo aposetate o Isalaelu me ka fakaseai ne te Atua a Lotu Kelisiano ‵Se, ko te toe vaega matagā o “Papelonia takutakua,” ko te emupaea o lotu ‵se i te lalolagi kātoa.—Fakaasiga 18:2.
21. Kaia e ‵tau ei o fakamasino a Lotu Kelisiano ‵Se ne te Atua?
21 E seai se fakalotolotolua me e ‵tau eiloa o maua ne Lotu Kelisiano ‵Se te fakamasinoga a te Atua. E fakamaoni faka‵lei mai a te mea tenā i ana faifaiga matagā i mea tau lotu mo mea tau amioga. E ‵tau eiloa o fakaoko atu te fakamasinoga a Ieova ki Lotu Kelisiano ‵Se—mo te ‵toega o te lalolagi kātoa a Satani. E seai foki se tino e sao mai i ei, me kafai ko oko ki te fakamasinoga a te Atua, ka aogā i ei a pati i te Amosa mataupu e 9, fuaiupu 1: “E seai se tino e tele keatea; e seai eiloa se tino e sao.” E tonu, faitalia te koga e ‵muni i ei a tino amio ma‵sei, ka maua eiloa latou ne Ieova.
22. Ne a manatu e uiga ki te fakamasinoga a te Atua e fakamatala faka‵lei mai i te 2 Tesalonia 1:6-8?
22 A te fakamasinoga a te Atua e ‵tau eiloa o fai, e seai se tino e sao i ei, kae e kaifilifili foki. E mafai o lavea a te mea tenei i pati a te apositolo ko Paulo: “Me i te Atua e fai eiloa ne ia a te mea tonu: e tuku atu ne ia a puapuaga ki luga i a latou kolā e fakapuapuagatia ki a koutou, kae tuku atu foki ne ia ki a koutou konā e puapuagatia se malologa, pelā foki mo matou. E fai ne ia manafai e foki mai te Aliki ko Iesu mai te lagi mo ana agelu ‵malu. E o‵mai mo te afi ‵ka ulaula o ‵sunu ki ei a latou kolā e se iloa ne latou a te Atua, mo latou foki kolā e se faka‵logo ki te Tala ‵Lei e uiga ki te ‵tou Aliki ko Iesu.” (2 Tesalonia 1:6-8) “Me i te Atua e fai eiloa ne ia te mea tonu” o fakasala a tino kolā ko ‵tau i ei ona ko te fakapuapuagatia ne latou ana tino fakaekegina. E seai se tino e sao i te fakamasinoga, me i tino ma‵sei ka sē ‵sao ‘manafai e foki mai a Iesu mai te lagi mo ana agelu ‵malu kae o‵mai mo te afi ‵ka ulaula.’ E kaifilifili foki te fakamasinoga a te Atua me ka fakaoko atu ne Iesu te taui ma sui ki tino kolā “e se iloa ne latou a te Atua, mo latou foki kolā e se faka‵logo ki te Tala ‵Lei.” Kae ko te fakamasinoga a te Atua e tuku atu i ei se fakamafanafanaga gali ki tino kolā e ma‵taku ki te Atua kae ne logo‵mae i fakasauaga.
Te Fakamoemoega mō Tino Amio ‵Tonu
23. Se a te fakamoemoega mo te fakamafanafanaga e maua ne tatou mai te tusi ko Amosa?
23 E maua i te valoaga a Amosa se fekau fakamafanafana mō tino loto ‵lei taki tokotasi. E pelā mo te mea ne ‵valo mai i te tusi ko Amosa, ne seki fakaseai katoatoa ne Ieova ana tino i aso mua. Ne faka‵foki ne ia ki te lotou fenua tonu a tino katoa o Isalaelu mo Iuta kolā ne puke fakapagota kae fakamanuia ne ia latou ki se olaga tokagamalie kae manuia. Se a te uiga o te mea tenei i ‵tou aso nei? E fakamautinoa mai foki i ei ki a tatou me ka fakasala ne Ieova a tino amio ma‵sei katoa i so se koga e ‵muni i ei latou, kae ka ‵sala atu foki a ia ki tino loto ‵lei taki tokotasi kolā e ‵tau o fakaasi atu ki ei tena alofa fakamagalo i so se koga o te lalolagi e ola ei latou.
24. I auala fea e maua ei ne tavini a Ieova i aso nei a fakamanuiaga?
24 I te taimi e fakatali‵tali ei tatou ke oko mai te aso o te fakamasinoga a Ieova ki tino amio ma‵sei, ne a mea ko ‵tupu nei ki a tatou e pelā me ko ana tavini fakamaoni? Ko fakamanuia nei ne Ieova tatou ki mea faka-te-agaga e uke! Ko maua ne tatou te tapuakiga telā e seai se loi mo akoakoga ‵fuli fakakotua kolā ne māfua mai i akoakoga ‵se a Lotu Kelisiano ‵Se. Ko oti foki ne tuku mai ne Ieova ki a tatou a meakai faka-te-agaga e uke. Ke masaua la, me e ‵tau o isi se ‵tou tiute lasi e ‵tau o fai ke maua ei a fakamanuiaga ‵gali konei mai i a Ieova. E manako a Ieova ke fakailoa atu ne tatou ki nisi tino a tena fakamasinoga telā ka oko mai. E ma‵nako eiloa tatou o fai so se mea e mafai ke ‵sala atu ei ki tino loto ‵lei kolā e mafai o maua ne latou “te ola se gata mai.” (Galuega 13:48) E tonu, e ma‵nako eiloa tatou o fesoasoani atu ki so se tino ke maua ne latou te maumea faka-te-agaga telā ko maua nei ne tatou. Kae e ma‵nako eiloa tatou ke ‵sao latou i te fakamasinoga a te Atua telā ko pili o oko atu ki tino amio ma‵sei. Kae ke maua ne tatou a fakamanuiaga konei, e ‵tau eiloa o ‵lei te tulaga o ‵tou loto. E faka‵mafa mai foki a te mea tenei i te valoaga a Amosa e pelā mo te mea ka lavea atu ne tatou i te suā mataupu.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• E fakaasi mai pefea i te valoaga a Amosa me e ‵tau eiloa o fakaoko mai te fakamasinoga a Ieova?
• Ne a fakamaoniga ne tuku mai ne Amosa me e seai se tino e sao i te fakamasinoga a te Atua?
• E fakaasi mai pefea i te tusi ko Amosa me e kaifilifili te fakamasinoga a te Atua?