FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w07 10/1 itu. 30-32
  • Manatu Tāua Mai i Tusi ko Ioelu mo Amosa

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Manatu Tāua Mai i Tusi ko Ioelu mo Amosa
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2007
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • “OI-AU-E TE ASO”​​—⁠KAIA?
  • (Ioelu 1:1–​3:​21, Tusi Paia, Samoa)
  • “KE TOKA LA KOUTOU MŌ TAKU FAKAMASINOGA”
  • (Amos 1:1–​9:​15)
  • Mea e ‵Tau o Fai ne Tatou
  • Folafola Atu Te Muna A Te Atua Mo Te Loto Toa
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2004
  • KA OKO MAI TE FAKAMASINOGA A IEOVA KI TINO AMIO MA‵SEI
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2004
  • Ke Tauloto Mai te Kau Pelofeta—Amosa
    Te ‵Tou Galuega Talai—2013
  • ‵SALA KI A IEOVA, TELĀ E ILOILO NE IA A LOTO O TINO
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2004
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2007
w07 10/1 itu. 30-32

E Ola te Muna a Ieova

Manatu Tāua Mai i Tusi ko Ioelu mo Amosa

A TENA fakamatalaga fua e tasi e uiga ki a ia eiloa me i a ia ko “Ioelu, te tama a Petueli.” (Ioelu 1:⁠1) I te tusi telā e fakaigoa ki tena igoa, e mu‵tana fua a nisi mea ne faipati ki ei a Ioelu i tafa o tena fekau telā ko se mafai ei o iloa tonu te taimi o tena valoaga​​—⁠e fakatautau pelā me ko te 820 T.L.M., ko te iva tausaga mai tua o te faiga o Usia mo fai te tupu o Iuta. Kaia ne seki faipati malosi ei a Ioelu e uiga ki a ia? A te pogai kāti ko tena manako o faka‵mafa mai tena fekau kae e se ko te avefekau.

E se gata i ei i aso o Usia, e isi “se tino tausi manu, kae tausi fatoaga mati” e igoa ki a Amosa mai Iuta ne fai mo fai se pelofeta. (Amosa 7:​14) E se pelā mo Ioelu, telā ne ‵valo atu i Iuta, ne uga atu a Amosa ki te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu ki matū. Kāti ne oti tena tusiga i te 804 T.L.M. i te otiga ne toe foki atu te pelofeta ki Iuta, kae ne tusi te tusi ko Amosa i se ‵gana faigofie kae manino ‵lei.

“OI-AU-E TE ASO”​​—⁠KAIA?

(Ioelu 1:1–​3:​21, Tusi Paia, Samoa)

A te fakamaseiga o te fenua ne anufe, se akelise, mo mogamoga ko te mea telā ne matea ne Ioelu i se fakaasiga. E fakasino atu ki manu konā e pelā me se “kautau lasi” kae pelā foki me ne “tino tau.” (Ioelu 1:4; 2:​2-7) “Oi-au-e te aso,” ko tagi a Ioelu, “i te aso o Ieova ko pili mai, ko te aso telā ka aumai ei ne ia telā e Tafasili i te Malosi te mala!” (Ioelu 1:​15, Tusi Paia, Samoa) Ne polopoloki atu a Ieova ki tino o Siona: “‵Foki mai ki a au [mo otou loto kātoa, NW].” Kafai e ‵toe ‵foki atu latou, ka “toe saga tonu atu ei te Aliki [ko Ieova] ki tena fenua, o toe alofa atu ki ona tino” kae ka ave keatea ne au “te lafu sē akelise kola ne o‵mai mai matū”​​—⁠o taua atu ki a latou. Kae koituai o oko mai te aso lasi o Ieova, ‘ka ‵ligi atu ne Ieova tena agaga ki vaegā tino katoa’ kae ka tuku mai foki ne ia “a fakailoga o te aso tenā i luga i te lagi, e pelā foki i te lalolagi.”​​—⁠Ioelu 2:​12, 18-​20, 28-​31.

Ne ‵kami atu a atufenua ki se taua: “Tuki a mata o otou mea fakamalū laukele ke liu pelu ka ko otou naifi vele lakau mo tao” kae fakatoka mō te taua. Ne fakatonu atu ki a latou ke “o‵mai ki te Vanu o Fakamasinoga,” ko te koga telā ka fakamasino ei latou kae fakaseai atu ei. “Ka ko Iuta . . . ka nofogia faeloa ki te se gata mai.”​​—⁠Ioelu 3:​10, 12, 20.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

1:​15; 2:​1, 11, 31; 3:​14​​—⁠Se a ‘te aso o Ieova’? A te aso o Ieova ko te taimi ka fakaoko atu ei ne Ieova te fakamasinoga ki luga i ana fili, kae ka iku atu ei ki te lotou fakaseaiga mo te faka‵saoga o ana tino tapuaki ‵tonu. E pelā eiloa mo te aso telā ne oko atu ki Papelonia i aso mua i te 539 T.L.M. i te taimi ne fakatakavale ei ne Metai mo Pelesia. (Isaia 13:​1, 6) Ako te suā ‘aso o Ieova’ ko pili mai, ko te taimi ka fakaoko atu ei tena fakamasinoga ki luga i “Papelonia takutakua”​​—⁠ko te emupaea o lotu ‵se i te lalolagi kātoa.​​—⁠Fakaasiga 18:​1-4, 21.[7]

2:​1-​10, 28​​—⁠Ne fakataunu pefea te valoaga e uiga ki te taua a manu fo‵liki? E seai se tala i te Tusi Tapu e uiga ki se vaegā taua lasi penā a tamā manu i te fenua o Kanana e pelā mo te fakamatalaga i te tusi ko Ioelu. Tela la, e manino ‵lei me i te taua telā e fakamatala mai ne Ioelu se ata fakavaloaga e uiga ki te taimi ko te 33 T.A. i te ‵ligiatuga ne Ieova tena agaga ki luga i soko muamua o Keliso, kamata ei o talai atu ne latou te fekau telā ne fakapuapuagatia atu eiloa ki takitaki o lotu ‵se. (Galuega 2:​1, 14-​21; 5:​27-​33) Se tauliaga gali eiloa ke ‵kau atu foki tatou ki te galuega tenā i aso nei.

2:​32​​—⁠Se a te uiga o te ‘kalaga ki te igoa o Ieova’? Ke kalaga ki te igoa o te Atua e fakauiga ki te iloa ne koe te igoa tenā, āva malosi ki ei, kae ke fakalagolago kae talitonu ki te tino telā e o ia te igoa tenā​​—⁠Loma 10:​13, 14.

3:​14, NW​​—⁠Se a “te vanu o te fakaikuga”? Ko te koga fakatusa telā e fakataunu ei a fakamasinoga a te Atua. I aso o te tupu o Iuta ko Iosefatu, telā e fakauiga tena igoa ki a “Ieova te Famasino,” ne faka‵sao ei ne te Atua a Iuta mai i atufenua i ana tafa mai te faka‵numiga o olotou kautau. Tenā te pogai ne fakaigoa foki ei te koga tenā ki “te vanu o Iosefatu.” (Ioelu 3:​2, 12, NW) I ‵tou aso nei, e fakasino atu a te koga fakatusa tenā ki te koga telā ka ‵tau i ei a atufenua e pelā me ne fuagā vine i se mea ‵tau uaina.​​—⁠Fakaasiga 19:⁠15.

Akoakoga mō Tatou:

1:​13, 14. A te salamō tonu mo te iloa e uiga ki a Ieova e pelā me ko te Atua tonu ne mea tāua mō te mauaga o te fakaolataga.

2:​12, 13, Tusi Paia, Samoa. A te salamō tonu e māfua mai i te loto. E aofia i ei te ‘saesaega o ‵tou loto,’ e se ko te ‘saesaega o ‵tou gatu’ i tua.

2:​28-​32. Ko ia fua telā e ‘kalaga ki te igoa o Ieova’ ka sao i ‘te aso fakamataku o Ieova.’ E pefea te lasi o te ‵tou loto fakafetai me e ‵ligi mai ne Ieova tena agaga ki vaegā tino katoa kae fai i ei a tama‵liki mo tino ma‵tua, tāgata mo fāfine, ke ga‵lue i galuega fakavaloaga, telā ko te folafolaatuga o “galuega fakaofoofogia a te Atua”! (Galuega 2:11) I te pili mai o te aso o Ieova, e mata, e se ‵tau o “faka‵malu kae fakatapu otou olaga mō te Atua”?​​—⁠2 Petelu 3:​10-​12.

3:​4-8, 19. Ne ‵valo mai foki a Ioelu me ka fakamasino a atufenua kolā i tafa o Iuta mō te sōnafai ne latou a tino filifilia o te Atua. E ‵tusa mo te valoaga tenā, ne fakamasei ei ne te tupu o Papelonia ko Nepukanesa a te vaega lasi o te fa‵kai ko Tulo. Fakamuli ifo, i te taimi ne fakatakavale ei ne Alesana te Sili a tena vaega i tena motu i te tai, e lau i afe o ana sotia mo tino ma‵luga ne tamate kae e toko 30,000 o ana tino ne fakatau atu e pelā me ne pologa. E penā foki te mea ne fai ne Alesana mo takitaki mai i ana tua ki tino Filisitia. I te fa o senitenali T.L.M. ne fakaseai atu ei a Etoma. (Malaki 1:⁠3) E fakamalosi mai ki ‵tou fakatuanaki a te fakataunuga o valoaga konei i a Ieova ko te Tino telā e fakataunu ne ia ana folafolaga. E fakaasi mai foki ne latou me ka saga atu eiloa a Ieova ki atufenua kolā e fakasauā atu ki ana tino tapuaki i aso nei.

3:​16-​21. A “te lagi mo te lalolagi ke pole‵pole,” kae ka fe‵paki a atufenua mo fakamasinoga a Ieova. Kae “e puipui eiloa ne [Ieova] tena fenua,” mai te taliaga ke ola latou i luga i tena palataiso. E mata, e se ‵tau o fakamautinoa aka ne tatou ke ‵piki ‵mau tatou ki a ia ona ko te pili mai o te aso e fakaoko atu ei tena fakamasinoga ki luga i te lalolagi matagā tenei?

“KE TOKA LA KOUTOU MŌ TAKU FAKAMASINOGA”

(Amos 1:1–​9:​15)

E isi se fekau a Amosa ki fili o Isalaelu kolā ko atufenua i ana tafa e pelā foki mo Iuta mo Isalaelu. E faka‵tali mai te fakamaseiga o Sulia, Filisitia, Tulo, Etoma, mo Moapi ona ko olotou faifaiga matagā ki tino o te Atua. Ko pili foki o fakaseai atu a tino o Iuta me ne ‘seki tausi ki fakatonuga a Ieova.’ (Amosa 2:⁠4) Kae e a te malo o matakāiga e sefulu o Isalaelu? E aofia i ana agasala ko tena matakanokano o kaisoa a tino ma‵tiva, tena finalalolagi, mo ana faifaiga faka-se-āva ki pelofeta a te Atua. Ne faka‵pula atu ne Amosa me ka ofa ne Ieova a “fatafaitaulaga i Peteli” kae ka ofa foki ne ia “a fale e aogā mō aso ‵moko mo fale foki e aogā mō aso ‵vela.”​​—⁠Amosa 3:​14, 15.

E tiga eiloa ko oti ne fakasala latou i auala kese‵kese, ne tumau eiloa a tino Isalaelu i te ifo ki tupua mo te loto ‵fika. Fai atu ei Amosa ki a latou: “Ke toka la koutou mō taku fakamasinoga.” (Amosa 4:​12) E uiga ki tino Isalaelu, e fakauiga te aso o Ieova ki te lotou fakatafeaga ki te “feitu atu o Tamaseko,” ko tena uiga ko Asulia. (Amosa 5:​27) Ne fakafesagai atu Amosa ki ‵tekemaiga mai se faitaulaga i Peteli kae seki solomuli tou tagata. Ne fai atu a Ieova ki a Amosa: “Ko oko mai nei te gataga ki toku fenua ko Isalaelu. Ka se toe ‵fuli eiloa toku loto e tusa mo taku fakasalaga ki a latou.” (Amosa 8:⁠2) E se mafai ne te tanuga io me ko mauga ma‵luga o ‵pui latou mai fakamasinoga a te Atua. (Amosa 9:​2, 3) Kae ne isi se folafolaga e uiga ki te ‵toe fakasaolotoga o latou. Muna a Ieova, “Ka toe fakafoki mai ne au oku tino ki te lotou fenua. Ka toe faite ne latou olotou fa‵kai ne māofa valevale. Ke ‵nofo latou i ei; ka ‵toki ne latou a togavine ke inu uaina ei latou; ka ‵toki foki ne latou a fatoaga ke kai latou i fuataga o lakau.”​​—⁠Amosa 9:​14.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

4:1​​—⁠Ko oi e fakaata mai ne “pulumakau o . . . Pasana”? A te laukele maluga o Pasana, se kogā koga i te feitu ki te saegalā o te Tai o Kalilaia, ne lauiloa i te ola ‵lei o manu fagai i ei, e aofia i ei a pulumakau. Ne fai penā ona ko te ola ‵lei o te laukele i konā. Ne fakatusa ne Amosa a fāfine fia fai mea o Samalia ki pulumakau o Pasana. E seai se fakalotolotolua me ne fakamalosi atu a fāfine konei ki ‘olotou matai,’ io me ko olotou avaga, ke kaisoa ne latou a tino ma‵lalo ke fakama‵lie aka ei olotou manakoga fia mau‵mea.

4:​6, Tusi Paia, Samoa​​—⁠Se a te uiga o te tugāpati ko te “‵ma o nifo”? Ona ko te mea e fakaaogā foki te “oge” i ana tafa, kāti e fakauiga te tugāpati tenā ki se taimi ne tumau ei a nifo i te ‵ma ona ko te seai o meakai.

5:5​​—⁠I se auala fea ne ‘seki ‵tau ei mo Isalaelu o ‵sala atu ki Peteli’? Ne fakatu aka ne Ielopoamo te tapuakiga ki te tamā pulumakau i Peteli. Talu mai te taimi tenā, ne fai ei te fa‵kai tenā mo fai te laumua o tapuakiga ‵se. Kāti ne fai foki a Kilikala mo Pelesepa mo fai ne koga e fai ei a tapuakiga penā. Ko te mea ke ‵sao latou i te fakalavelave telā ne ‵valo mai, ne ‵tau o fakagata ne Isalaelu te ma‵laga atu mō tapuakiga ki fa‵kai konā kae kamata o ‵sala atu ki a Ieova.

7:1​​—⁠Se a te mea e fakasino atu ki ei te “‵katiga o mouku”? Kāti e fakasino atu ki te lafoga ne fai ne te tupu mō te tausiga o ana tino tausi solofanua mo manu. Ne ‵tau o ‵togi atu te lafoga tenā “i te taimi . . . ko fatoā kamata eiloa o ‵tupu ake” a mouku. Ne mafai o tau a fatoaga a tino mai tua ifo i ei. Kae koituai o fai ne latou te mea tenā, ne maopoopo se potukau o se akelise kae kai katoatoa ne latou olotou lakau kaina mo nisi lakau katoa.

8:​1, 2​​—⁠Se a te mea e fakasino atu ki ei “te kete o fuagā lakau” o te ‵tau ‵vela? Ne fakasino atu eiloa ki te pili mai o te aso o Ieova. A te tauga o fuagā lakau o te ‵tau ‵vela ko ia loa e fai fakaoti, ko tena uiga e fai i te fakaotiga o te tausaga o te ‵toki lakau. I te faiga ne Ieova ke matea ne Amosa se “kete o fuagā lakau” o te ‵tau ‵vela, ne fakaasi atu i ei te pili mai o te gataga o Isalaelu. Tenā te pogai ne fai atu ei te Atua ki a Amosa: “Ko oko mai nei te gataga ki toku fenua ko Isalaelu. Ka se toe ‵fuli eiloa toku loto e ‵tusa mo taku fakasalaga ki a latou.”

Akoakoga mō Tatou:

1:​3, 6, 9, 11, 13; 2:​1, 4, 6. Ona ko tena kaitaua ki Isalaelu, Iuta, mo atufenua e ono i lā tafa ne fai mai ei a Ieova: “Ka se toe ‵fuli eiloa toku loto.” E seai se tino e mafai o sao i te fakasalaga a Ieova.​​—⁠Amosa 9:​2-5.

2:​12. E se ‵tau o faka‵tuka atu tatou ki paenia, ovasia faima‵laga, misionale, io me ko tino i kāiga Peteli kolā e ga‵lue malosi, ke fakagata te lotou taviniga tumau mō se olaga masani. I lō te fai penā, e ‵tau o fakamalosi atu tatou ke fakatumau olotou galuega ‵lei.

3:⁠8. E pelā mo te mataku o se tino māfai e tagi se leona, e penā foki a lagonaga o Amosa ke talai atu i te lagonaga ne ia a pati a Ieova: “Fano . . . o lauga atu ki tino.” (Amosa 7:​15) E ‵tau o fakaosofia tatou ne te mataku ki te Atua ke fai tatou mo fai ne tino talai loto finafinau o te fekau o te Malo.[29]

3:​13-​15; 5:​11. Mai te fesoasoani o Ieova, ne mafai ei ne te tino tausi manu fatauvā ko Amosa o “fakasalalau io me molimau atu” ki tino mau‵mea kolā ne manatu mā‵mā ki a ia. E mafai foki ne Ieova o fai te mea tenā ki a tatou ke mafai ei o folafola atu ne tatou te fekau o te Malo faitalia te faigata o te koga talai.

4:​6-​11; 5:​4, 6, 14. Faitalia te tumau o te fakata‵mala o tino Isalaelu o “‵foki mai” ki a Ieova, ne fakamalosi atu eiloa ki a latou ke “o‵mai ki a au e ola ei koutou.” I te taimi koi talia ei ne Ieova ke fakatumau te olaga masei tenei, e ‵tau o fakamalosi atu tatou ki tino i ei ke ‵fuli mai ki te Atua.

5:​18, 19. A “te fakatali‵tali ki te aso o te Aliki [ko Ieova]” e aunoa mo te fakatoka ki ei se mea valea tenā. A te tulaga o se tino penā e pelā eiloa mo se tino e tele mai se leona ke fetaui laua mo se pea, ka oti ko tele ei keatea mai te pea ke ū a ia ne se gata. E ‵poto loa tatou ke tumau i te “matapula‵pula” i te feitu faka-te-agaga kae ke toka faeloa.​​—⁠Luka 21:⁠36.

7:​12-​17. E ‵tau o se ma‵taku kae loto ‵toa tatou o folafola atu te fekau a te Atua.

9:​7-​10. A te lotou ‵tupu mai i olotou tupuga fakamaoni mo latou kolā ne faka‵sao mai i Aikupito mo fai a tino filifilia a te Atua ne seki taofi aka i ei te tulaga masei o tino Isalaelu sē fakamaoni i mua o te Atua e pelā mo tino Kusi. A te mauaga o se tulaga taulia i mua o te Atua telā e se fakailoga tino, e se fakalagolago ki te gafa ne fanau mai ei se tino, kae ki te ‘mataku ki a ia mo te fai mea tonu.’​​—⁠Galuega 10:​34, 35.

Mea e ‵Tau o Fai ne Tatou

A te aso e fakaoko atu ei te fakamasinoga a te Atua ki te lalolagi a Satani ko pili mai. Ko oti ne ‵ligi atu ne te Atua a tena agaga ki luga i ana tino tapuaki, ke fakatoka ei latou o fakailoa atu ki tino katoa e uiga ki te oko mai o te aso tenā. E mata, e se ‵tau o fai ke katoatoa ‵tou tusaga i te fesoasoani atu ke iloa ne nisi tino a Ieova kae ‘ke ka‵laga atu ki tena igoa’?​​—⁠Ioelu 2:​31, 32.

Ne fakamalosi mai a Amosa: “Takalia‵lia ki te masei kae fia‵fia ki te ‵lei, kae fai te fakamasinoga tonu i te mataloa,” (Amosa 5:​15, Tusi Paia, Samoa) I te pili mai o te aso o Ieova, se mea poto ke fakapilipili atu ki te Atua kae ‵kalo keatea mai te lalolagi matagā tenei mo ana faifaiga sē fakamaoni. Ke fakataunu te fakamoemoega tenā, e aogā malosi eiloa a akoakoga e maua ne tatou mai i tusi i te Tusi Tapu ko Ioelu mo Amosa i te taimi tonu!​​—⁠Epelu 4:​12.

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share