E Tuku Atu ne Ieova “Te Taui ‵Lei Ki Tino Kolā e Salasala ki a Ia”
“So se tino e vau ki te Atua e ‵tau mo ia o fakatuanaki me iai te Atua, kae tuku atu foki ne ia te taui ‵lei ki tino kolā e salasala ki a ia.”—EPELU 11:6.
1, 2. Kaia e fe‵paki ei a nisi tavini a Ieova mo lagonaga sē aogā?
“KO LEVA ne fai au pelā me se Molimau a Ieova i tausaga toeitiiti ko katoa te 30, kae ne maua ne au se lagonaga i au e sē ‵tau o fai penā,” ko pati a Barbara.a “E ui eiloa ne fai au pelā me se paenia kae maua ne au a nisi tauliaga fakapito, e seai eiloa se mea ne fakatalitonu mai ki a au i au e ‵tau o fai pelā me se Molimau.” E penā foki a pati a Keith. “I nisi taimi e oko mai ki a au se lagonaga i a au e se aogā ona ko te uke o pogai e ‵tau ei o fia‵fia a tavini a Ieova, a ko au ne seki fiafia,” ko ana pati. “Ne iku atu i ei ki te sē ‵lei o oku lagonaga, kae fai fua i ei ke sinā masei atu toku tulaga.”
2 E tokouke foki a tavini fakamaoni a Ieova i aso mua mo aso nei ne fe‵paki mo vaegā lagonaga penā. E mata, e penā foki koe i nisi taimi? Kāti ko logofiofio eiloa koe i te uke o ou fakalavelave kae lavea atu ne koe ou taina tali‵tonu ko oko loa i te fia‵fia, kae foliga mai me seai ne olotou fakalavelave. Ona ko te mea tenā, kāti ka mafaufau koe me e se maua ne koe te taliaga a Ieova io me e se fia saga mai a ia ki a koe. Ke se fakaiku fakavave aka ne koe me tenā eiloa te mea ko tupu. E fakamautinoa mai i te Tusi Tapu: “Ne seki tuku tiakina ne [Ieova] a tino ma‵tiva, kae seki puli foki i a ia olotou puapuagā; e se fakamao a ia keatea mai i a latou, kae tali mai ki a latou i taimi e ka‵laga atu ei latou mō se fesoasoani.” (Salamo 22:24) E fakaasi mai i pati fakavaloaga konā e uiga ki te Mesia, me e se lagona fua ne Ieova a tagi a ana tino fakamaoni kae tuku atu foki ne ia te taui ki a latou.
3. Kaia e sē ‵sao ei tatou i fakalavelave o te olaga nei?
3 E seai se tino e mafai o se pokotia i fakalavelave o te olaga nei—ke oko foki eiloa ki tino o Ieova. E ola tatou i se lalolagi telā e pule ne te fili sili o Ieova, ko Satani te Tiapolo. (2 Kolinito 4:4; 1 Ioane 5:19) I lō te puipui fakavavega ne ia tatou, e saga tonu a Satani o taua atu ki tavini a Ieova. (Iopu 1:7-12; Fakaasiga 2:10) A koituai o oko atu ki te aso lasi o te Atua, e ‵tau o “kufaki koutou i otou puapuagā” kae “‵talo i taimi katoa,” mo te loto talitonu me e amanaia mai eiloa a Ieova ki a tatou. (Loma 12:12) E se ‵tau lele eiloa o talia ne tatou te manatu me e se alofa mai a Ieova te Atua ki a tatou!
Fakaakoakoga o te Kufaki i Aso Mua
4. Taku mai ne fakaakoakoga o tavini fakamaoni a Ieova kolā ne kufaki i tulaga faiga‵ta.
4 Ne ‵tau o kufaki a tavini e tokouke a Ieova i aso mua i fakalavelave faiga‵ta. E pelā mo Hana, “ko oko eiloa i tena fanoanoa” me e seai sena tamaliki—se tulaga telā ne mafaufau a ia me ko fakapuli a ia i te Atua. (1 Samuelu 1:9-11) I te taimi ne taumafai ei te tupu fafine masei ko Iesepela ke ‵poa aka ne ia a Elia, ne mataku tou tagata kae ‵talo atu ki a Ieova: “Te Aliki, au ko oko eiloa i te fi‵ta. Na ave keatea toku ola; kaati e sili manafai e na mate atu au!” (1 Tupu 19:4) Kae kāti ne lagona eiloa ne te apositolo ko Paulo a te fanoanoa ona ko tena tulaga sē ‵lei katoatoa i te taimi ne fai mai ei: “Telā la, ko maua ne au i te tulafono tenei e galue nei, e leake eiloa au me ko te mea ‵lei telā e fai ne au ke tu ei te tulafono, kae tagaila se mea masei fua.” Ne toe fai mai a ia: “Ko seai la se tino malaia penei mo au!”—Loma 7:21-24.
5. (a) Ne taui atu pefea ki a Hana, Elia mo Paulo? (e) Ne a fakamafanafanaga e maua ne tatou mai te Muna a te Atua māfai ko fe‵paki tatou mo lagona sē ‵lei?
5 E iloa ne tatou me ne kufaki eiloa a Hana, Elia mo Paulo i te lotou taviniga ki a Ieova, kae ne tuku atu eiloa ne Ia se taui lasi ‵ki ki a latou. (1 Samuelu 1:20; 2:21; 1 Tupu 19:5-18; 2 Timoteo 4:8) E tiga te feitu tenā, ne fe‵paki eiloa latou mo fakalavelave kese‵kese katoa i olotou lagonaga, e aofia i ei te loto mafatia, te fanoanoa mo te mataku e pelā eiloa mo tino katoa. Telā la, e se ‵tau o poi tatou māfai e isi ne lagonaga sē ‵lei e maua ne tatou i nisi taimi. Ne a mea e mafai o fai ne koe, māfai e fai ne fakalavelave o te olaga ke fakalotolotolua koe e uiga ki te alofa tonu o Ieova ki a koe? E maua eiloa ne koe a fakamafanafanaga mai te Muna a te Atua. E pelā mo te mataupu muamua, ne fai‵pati eiloa tatou ki pati a Iesu me e iloa ne Ieova te aofaki o “otou lauulu.” (Mataio 10:30) E fakaasi mai i pati fakamalosi konā me e lasi te amanaia o Ieova ki ana tavini taki tokotasi. Ke masaua foki te tala fakatusa a Iesu e uiga ki sparrows. Kafai e se mafai o puli i a Ieova se manu e tasi i manu fo‵liki konā e to ki te one, kaia fua la ka sē saga atu ei a ia ki ou fakalavelave?
6. E mafai pefea o fai te Tusi Tapu mo fai se fakamafanafanaga ki tino kolā e maua ne latou a lagonaga sē ‵lei?
6 E mata, e mafai eiloa o fai a tatou tino sē ‵lei katoatoa e pelā me ne tino tāua i te kilokiloga a te ‵tou Atua, ko Ieova? Ao! E tonu, e uke ‵ki a fuaiupu i te Tusi Tapu e fakamaoni mai i ei ki a tatou a te ‵tonu o te mea tenei. Mai te mafaufau ‵loto ki fuaiupu konei, e mafai foki o toe fai atu ne tatou a pati a te faisalamo: “I taimi e manavase kae se toka ei au, ko koe e fakamafanafana kae fakafiafia mai ki a au.” (Salamo 94:19) Ke mafau‵fau nei tatou ki pati fakamafanafana i te Muna a te Atua kolā ka fesoasoani mai ke malamalama faka‵lei tatou me e fakatāua tatou ne te Atua, kae ka tuku mai ne ia ki a tatou te taui māfai e tumau tatou i te faiga o tena loto.
‘Kope Fakapito’ o Ieova
7. Se a te valoaga fakamalosi loto ne tuku atu ne Ieova e auala i a Malaki ki tena fenua faivalevale?
7 Ne ‵tu atu a tino Iuta i se tulaga matagā i te lima senitenali T.L.M. Ne talia ne faitaulaga a manu ma‵sei kae ofo atu ne latou e pelā me ne taulaga i te fatafaitaulaga a Ieova. Ne fakailoga tino a famasino. Ne lauiloa valevale a faifaiga faivailakau, te loi, amioga faitogafiti mo te mulilua. (Malaki 1:8; 2:9; 3:5) Ne fai atu ne Malaki se valoaga fakapoi ki te fenua faivalevale tenā. Fakamuli loa kae ne toe talia ne Ieova ana tino. E fai‵tau tatou penei: “Ka fai latou mo oku tino. I te aso telā ka fai ei ne au te mea tenā, ka fai latou mo oku tino tonu eiloa [“kope fakapito,” NW]. Au ka alofa ki a latou e pelā me se tagata e alofa ki tena tama tagata telā e fakalogo ki a ia.”—Malaki 3:17.
8. Kaia e faka‵mafa malosi atu ei te Malaki 3:17 ki te vaitino tokouke?
8 E isi se fakataunuga o te valoaga a Malaki tenei i aso nei e uiga ki Kelisiano fakaekegina, kolā e aofia i te fenua faka-te-agaga o te 144,000. A te fenua tenā e fai eiloa mo fai ‘se kope fakapito’ io me ko “te fenua filifilia” o Ieova. (1 Petelu 2:9) E fakamalosi atu foki a te valoaga a Malaki tenā ki te “vaitino tokouke,” kolā e “‵tu i mua o te nofogaaliki, pelā foki i mua o te Tama Mamoe, e pei katoa ki gatu kena.” (Fakaasiga 7:4, 9) E fai a latou konei mo tino fakaekegina e pelā me se lafu e tasi, mai lalo i te Tausi Mamoe e tokotasi, ko Iesu Keliso.—Ioane 10:16.
9. Kaia e fai ei a tino o Ieova e pelā me ko ana “tino tonu eiloa io me ko ana kope fakapito”?
9 E pefea te kilokiloga a Ieova ki tino kolā e filifili aka ke tavini atu ki a ia? E pelā mo te Malaki 3:17, e ‵pau eiloa tena kilokiloga mo te kilokiloga a te tamana ki tena tama. Kae ke mafaufau la ki te fakamafanafana loto o te tugāpati telā ne fakaaogā i ei—ko “tino tonu eiloa io me ko tena kope fakapito.” E fakaaogā i nisi ‵fuliga a tugāpati konei “aku mea totino,” “oku kope tāua,” mo “oku toe koloa tāua.” Kaia e fakatāua malosi ‵ki ei ne Ieova a tino kolā e tavini atu ki a ia? A te pogai e tasi, me i a ia se Atua loto fakafetai. (Epelu 6:10) E fakapilipili mai ne ia kae fakatāua foki ne ia a tino kolā e tavini atu ki a ia mo olotou loto kātoa.
10. E puipui pefea ne Ieova ana tino?
10 E mata, e isi se kope o koe telā e pele i tou loto? E mata, ka se gasuesue koe o puipui atu ki ei? Tenā foki eiloa te mea e fai ne Ieova ki ona “tino ‵tonu eiloa.” E tonu, e se puipui ne ia ana tino mai tofotofoga mo fakalavelave katoa o te olaga. (Failauga 9:11) Kae e tausi eiloa ne Ieova ana tavini fakamaoni i te feitu faka-te-agaga. E tuku atu ne ia te malosi e manakogina ke kufaki ei i olotou tofotofoga. (1 Kolinito 10:13) Ona ko te mea tenā, ne fai atu a Mose ki tino o te Atua, ko tino Isalaelu: “Ke malosi otou loto kae sa mataku. . . . A te otou Atua, telā ko te Aliki, e fakatasi atu eiloa ki a koutou. E se mafai eiloa o tiaki ne ia koutou.” (Teutelonome 31:6) E tuku atu eiloa ne Ieova te taui ki ana tino. E fai latou e pelā me ko ana “tino tonu eiloa.”
E Tuku Atu ne Ieova “te Taui ‵Lei”
11, 12. E fesoasoani mai pefea a te ‵tou loto fakafetai ki a Ieova e pelā me ko te Tino e tuku mai ne ia te taui, ke ‵teke atu ei ki manatu fakalotolotolua?
11 A te fakamaoniga e tasi me fakatāua ne Ieova ana tavini, ko te taui telā e tuku atu ne ia ki a latou. Ne fai atu a ia ki tino Isalaelu: “Tofotofo mai a au, kae ka lavea ne koutou me ka ‵tala ne au a fakamalama o te lagi kae ligi ifo a vaegā mea ‵lei katoa.” (Malaki 3:10) E tonu, fakamuli loa, kae ka taui atu ne Ieova ana tavini mai te tukuatuga o te ola se-gata-mai ki a latou. (Ioane 5:24; Fakaasiga 21:4) E fakaasi mai i te taui sē fuafuagina tenei a te lasi o te alofa mo te kaimalie o Ieova. E fakaasi mai foki i ei me e fakatāua malosi ne ia a tino kolā ne fakaiku aka ke tavini atu ki a ia. A te iloa ne tatou i a Ieova se tino kaimalie telā e tuku mai ne ia te taui ‵lei, ka fesoasoani mai i ei ke ‵teke atu ki manatu fakalotolotolua e uiga ki ‵tou tulaga i mua o te Atua. E tonu, e fakamalosi mai a Ieova ke ‵kilo atu ki a ia e pelā me ko te tino telā e tuku mai ne ia te taui ‵lei! Ne tusi mai a Paulo: “So se tino e vau ki te Atua e ‵tau mo ia o fakatuanaki me iai te Atua, kae tuku atu foki ne ia te taui ‵lei ki tino kolā e salasala ki a ia.”—Epelu 11:6.
12 E tonu, e tavini atu tatou ki a Ieova me a‵lofa tatou ki a ia—kae e se ona fua ko tena folafolaga me ka tuku mai ne ia te taui ki a tatou. Kae ko te faka‵mau ne tatou ki ‵tou loto a te fakamoemoega e uiga ki te taui tenā e se se mea masei io me se uiga kaimanako. (Kolose 3:23, 24) Ona ko tena alofa ki a latou mo te fakatāua ne ia o latou, e gasuesue muamua a Ieova o tuku atu te taui ki tino kolā e ‵sala atu mo fakamaoni ki a ia.
13. Kaia e fai ei a te fakatokaga o te taulaga togiola e pelā me ko te ‵toe fakamaoniga sili o te alofa o Ieova mō tatou?
13 A te ‵toe fakaasiga sili o te tāua o tāgata i te kilokiloga a Ieova e lavea atu i te fakatokaga e uiga ki te taulaga togiola. Ne tusi mai te apositolo ko Ioane: “Me ne penā eiloa o alofa mai te Atua ki te lalolagi, ne tuku mai ei ne ia tena Tama e tokotasi, ko te mea ke se malaia so se tino e fakatuanaki ki a ia, kae ke maua ne ia te ola se gata mai.” (Ioane 3:16) A te fakatokaga o te taulaga togiola a Iesu Keliso e se fetaui lele eiloa mo te manatu me e se tāua io me e se alofa mai a Ieova ki a tatou. E tonu, kafai ne ‵togi ‵mafa ‵ki te ‵togi o tatou ne ‵togi atu ne Ieova—e auala i te tukumaiga o tena Tama e tokotasi—ko tena uiga e ‵tau o lasi ‵ki tena alofa ki a tatou.
14. E fakaasi mai pefea a te kilokiloga a Paulo ki te togiola?
14 Telā la, kafai e ‵sae aka ne lagona sē ‵lei i a tatou, ke mafaufau ‵loto ki te taulaga togiola. E tonu, kilo atu ki te meaalofa tenei e pelā me se fakatokaga totino a Ieova mō koe. Tenā eiloa te mea ne fai ne te apositolo ko Paulo. Ke masaua ana pati: “Ko seai la se tino malaia penei mo au!” Kae ne toe fai mai a Paulo: “Fakafetai ki te Atua, e alatu i te tou Aliki ko Iesu Keliso,” telā “ne alofa mai ki a au, kae ne tuku mai foki tona ola mō au.” (Loma 7:24, 25; Kalatia 2:20) Ne seki fakaasi atu ne Paulo a te fia sili i te faiga o ana pati konei. Ne talitonu katoatoa eiloa a ia me e fakatāua eiloa ne Ieova a ia. E pelā mo Paulo, e ‵tau foki o iloa ne koe te kilokiloga me i te taulaga togiola se meaalofa a te Atua ki a koe eiloa. E se fai fua a Ieova e pelā me se Fakaola malosi kae se Tino alofa telā e tuku atu ne ia te taui.
Ke Fakaeteete i ‘Togafiti Ma‵sei’ a Satani
15-17. (a) E fakaaogā pefea ne te Tiapolo a lagonaga sē ‵lei? (e) Ne a fakamalosiga e maua ne tatou mai te tala o Iopu?
15 Kāti, e faigatā ke talitonu koe me e fakasino atu eiloa a pati fakamafanafana kolā e maua i te Muna a te Atua ki a koe. Kāti e mafaufau koe me i te taui ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi fou a te Atua se mea telā e mafai fua o maua ne nisi tino, kae e se ‵tau eiloa o maua ne koe. Kafai e penā eiloa ou lagonaga, ne a au mea e ‵tau o fai?
16 E mautinoa eiloa me e masani ‵lei koe mo pati fakamalosi loto a Paulo ki tino i Efeso: “Ke fakaeke ki luga i a koutou a meatau katoa kolā ne tuku atu ne te Atua, ko te mea ke mafai ne koutou o agai atu ki auala ma‵sei [“togafiti ma‵sei,” NW] o te Tiapolo.” (Efeso 6:11) Kafai e mafau‵fau tatou ki togafiti a Satani, a mea kolā e ‵sae muamua mai ki ‵tou mafaufau ko te fia maumea mo te finalalolagi kae e tonu eiloa te mea tenā. Ko oti eiloa ne takitaki‵segina ne mea konei a tino e tokouke o te Atua i aso mua mo ‵tou aso nei. Kae, e se ‵tau eiloa o manatu mā‵mā tatou ki te suā togafiti a Satani—ko ana taumafaiga ke fakatalitonu atu ki tino me e se alofa atu a Ieova te Atua ki a latou.
17 E apo ‵ki eiloa a te Tiapolo i te fakaaogāga o vaegā lagonaga penā ke ‵fuli keatea ei a tino mai te Atua. Ke masaua a pati a Pilitati ki a Iopu: “E a, e isi se tino e amiotonu io me e ‵ma i mua o te Atua? Ke oko foki eiloa ki te masina e se maina i tena kiloga, e penā foki a fetu. Kae e pefea la te tagata, telā e pelā me se ilo io me se manu tolo? Se a te aogā o te tagata i mata o te Atua?” (Iopu 25:4-6; Ioane 8:44) E mata, e lavea ne koe te fakavāivāi loto o pati konā? Telā la, ke se talia eiloa ne koe ke fakavāivāi koe ne Satani. I te suā feitu, taumafai ke iloa ne koe a togafiti a Satani ko te mea ke maua ne koe te loto toa mo te malosi o taua atu ke fai ne koe te mea tonu. (2 Kolinito 2:11) E pelā mo Iopu, e ui eiloa ne ‵tau o fakatonutonu aka a ia, ne tuku atu ne Ieova ki a ia te taui mai te fakafoki fakalua atu o ana mea katoa kolā ne ‵galo.—Iopu 42:10.
A Ieova e “Sili Atu i O‵tou Loto”
18, 19. E fai pefea a te Atua e pelā me e “sili atu i o‵tou loto,” kae i te auala fea e iloa ei ne ia a “mea katoa”?
18 E tonu, se mea faigatā ke taofi aka a lagonaga sē ‵lei kolā ko leva ne ‵mau olotou aka i a tatou. Kae, e mafai eiloa o fesoasoani atu te agaga o Ieova ke fakaseai malielie aka a “mafaufauga se ‵lei” kolā e se fetaui mo “te poto o te Atua.” (2 Kolinito 10:4, 5) Kafai ko ‵fonu tou mafaufau i mafaufauga sē ‵lei, ke mafaufau ‵loto ki pati a te apositolo ko Ioane: “Tenei te mea e iloa i ei ne tatou i a tatou ko tino o te munatonu. Tenei foki te lagona ka maua ne tatou i mua o te Atua. Me kafai e faka‵se tatou ne o‵tou loto, e ‵tau o iloa ne tatou i te Atua e sili atu i o‵tou loto, kae e iloa foki ne ia a mea katoa.”—1 Ioane 3:19, 20.
19 Se a te uiga o te tugāpati “te Atua e sili atu i o‵tou loto”? I nisi taimi, e mafai o fakamasei ne ‵tou loto a tatou eiloa maise māfai e mafau‵fau tatou ki ‵tou tulaga se ‵lei katoatoa mo ‵tou vāivāiga. Io me ona ko te auala ne ‵tupu aka ei tatou, e mafau‵fau faeloa tatou me e seai ne ‵tou aogā, e pelā me e seai eiloa se mea e fai ne tatou ke talia ne Ieova. E fakamautinoa mai i pati a te apositolo ko Ioane me e sili atu a Ieova i lō te mea tenā! E se fakagata tena kilo ki ‵tou mea ‵se e fai, kae e kilo ‵mao atu ki mea kolā e mafai o fai ne tatou. E iloa foki ne ia a ‵tou lagonaga mo ‵tou manakoga. Ne tusi mai a Tavita: “E iloa ne ia a te mea ne faite ki ei tatou, e manatua foki ne ia i a tatou ne pefu.” (Salamo 103:14) E tonu, e iloa ‵lei atu ne Ieova a tatou i lō tatou eiloa!
“Se Kalauna Gali” mo te “Pulou o te Tupu”
20. Se a te mea e fakaasi mai i te valoaga a Isaia ki te faka‵saoga o ana tino mua e uiga ki te kilokiloga a Ieova ki ana tavini?
20 E auala i te pelofeta ko Isaia, ne tuku atu ei ne Ieova ki ana tino mua te fakamoemoega mō te lotou faka‵saoga. I te taimi ne ‵nofo fakapagota ei latou i Papelonia, tenei eiloa te fakamafanafanaga mo te fakatalitonuga ne ma‵nako ki ei a tino loto mafatia konei! I te ‵kilo atu ki te taimi ka toe faka‵foki ei latou ki te lotou fenua tonu, ne fai mai Ieova: “E fai koe mo kalauna gali i te lima o Ieova, se pulou o te tupu i te alofilima o tou Atua.” (Isaia 62:3, Tusi Paia, Samoa) E auala i pati konei, e fakamanuia ne Ieova ana tino mai te tuku atu ki a latou se tulaga fakaaloalogina. Tenā foki eiloa te mea ko oti ne fai ne ia ki te fenua faka-te-agaga i aso nei. E fai pelā me e sau aka ne ia latou ki luga ke ‵kilo atu ki ei a tino katoa mo te ofo.
21. E maua pefea ne koe te loto talitonu me ka taui atu eiloa ne Ieova a tou tumau i te kufaki mo te fakamaoni?
21 E ui eiloa e fakapitoa te fakataunuga muamua o te valoaga tenei ki te kau fakaekegina, e fakaasi mai i ei te tulaga ‵malu o Ieova telā e oko atu ki tino katoa kolā e tavini atu ki a ia. Telā la, kafai ko maua ne tatou a lagonaga fakalotolotolua, ke masaua, me faitalia ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa, e mafai eiloa o tāua malosi koe e pelā me se “kalauna gali” mo te “pulou o te Tupu” ki a Ieova. Telā la, ke tumau eiloa i te faiga ke fiafia tena loto mai te ‵sala atu mo te loto finafinau i te faiga o tena loto. (Faataoto 27:11) Mai te fai penā, e mafai eiloa o talitonu katoatoa koe me ka tuku mai eiloa ne Ieova te taui ona ko tou tumau i te kufaki mo te fakamaoni!
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ko oti ne ‵fuli a igoa ‵tonu o nisi tino i konei.
E Masaua ne Koe?
• E fai pefea tatou e pelā me ne “tino tonu eiloa io me ne kope fakapito” o Ieova?
• Kaia e tāua ei ke ‵kilo atu ki a Ieova e pelā me ko te Tino telā e tuku mai ne ia te taui ‵lei?
• Ne a ‘togafiti ma‵sei’ a Satani e ‵tau o fakaeteete tatou mai i ei?
• I te auala fea e ‘sili atu ei a te Atua i ‵tou loto’?
[Ata i te itulau e 28]
Paulo
[Ata i te itulau e 28]
Elia
[Ata i te itulau e 28]
Hana
[Ata i te itulau e 30]
E maua i te Muna a te Atua a pati fakamafanafana e uke