E Mata, e Fakaasi Atu ne Koe te ‵Malu o te Atua?
“E fakaasi ne tatou te ‵malu o Ieova e pelā mo te ata i te kilo.”—2 KOLINITO 3:18, NW.
1. Se a te mea ne lavea ne Mose, kae ne a mea ne ‵tupu mai tua ifo i ei?
KO TE ‵toe fakaasiga tafasili eiloa i te fakaofoofogia ne lavea ne se tino. I te taimi ne nofo tokotasi atu ei a ia i luga i te mauga maluga o Sinai, ne talia ei te fakamolemole tai faigata a Mose. Ne talia ke matea ne ia se mea telā e seai eiloa se tino kai lavea ne ia—ko te ‵malu o Ieova. E tonu la, me ne seki lavea ‵tonu eiloa ne Mose a Ieova. Ko tō fakaofoofogia a foliga o te Atua telā e se mafai ei o lavea ne se tino kae ola. I lō te fai penā, ne ‵pono ne Ieova ki tena “lima” a mata o Mose e pelā me se ‵pui ke oko ki te taimi ko seke ei a Ia keatea, kae e manino ‵lei me ne fakaaogā ne ia se agelu ke sui ne ia a ia. Mai tua ifo i konā ne talia ei ne Ieova ke lavea ne Mose te mainaga telā ne fakaasi mai o te ‵malu o te Atua. Ne fai‵pati foki a Ieova mo Mose e auala i se agelu. E fakamatala mai ne te Tusi Tapu a mea kolā ne ‵tupu mai tua ifo i ei: “I te taimi ne fanaifo ei a Mose mai te Mauga o Sinai, . . . ka ko ona foliga ko maina eiloa fakaatea me ko oti te lā sau‵talaga mo [Ieova].”—Esoto 33:18–34:7, 29.
2. Ne a muna i te tusi a te apositolo ko Paulo e uiga ki te ‵malu telā e fakaasi atu ne Kelisiano?
2 Mafaufau la me e ‵nofo atu koulua mo Mose i luga i te mauga tenā. Ka pefea ‵tou ‵pole ke lavea atu te gali o te tulaga ‵malu o te Atua Tafasili i te Maluga kae fakalogologo foki ki ana pati! A ko tafaga foki la te gali o tou tauliaga ke sa‵sale fakatasi ifo mo Mose mai te Mauga o Sinai, te sokoga o te feagaiga o te Tulafono! Kae e mata, ko oti ne iloa ne koe, me ko oti ne fakaasi mai ne nisi Kelisiano ‵tonu te ‵malu o te Atua i se auala telā e sili atu i lō te mea telā ne fakaasi mai ne Mose? E maua eiloa te manatu tonu tenā i se tusi telā ne tusi ne te apositolo ko Paulo. Ne tusi mai tou tagata me i Kelisiano fakaekegina “e fakaasi ne [latou] te ‵malu o Ieova e pelā mo te ata i te kilo.” (2 Kolinito 3:7, 8, 18, NW) I se feitu e tasi, e fakaasi atu foki ne Kelisiano kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi a te ‵malu o te Atua.
Te Auala e Fakaasi Mai ei ne Kelisiano te ‵Malu o te Atua
3. E iloa pefea ne tatou a Ieova i auala kolā ne seki mafai o iloa ne Mose?
3 E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te ‵malu o te Atua? Ne seki matea io me ne lagona ne tatou a Ieova e pelā mo Mose. E tiga te feitu tenā, ko oti ne iloa ne tatou a Ieova i auala kolā ne seki mafai o matea ne Mose. Ne seki sae mai a Iesu e pelā me ko te Mesia toeitiiti kae kātoa te 1,500 tausaga mai tua o te matega a Mose. Telā la, ne seki iloa ne Mose te auala ka fakataunu ei te Tulafono ki a Iesu, telā ne mate ke fakasaoloto ei a tino mai te pule fakasauā o te agasala mo te mate. (Loma 5:20, 21; Kalatia 3:19) E se gata i ei, ne mafai fua o matea ne Mose se fakaasiga foliki o te gali o te fuafuaga a Ieova, telā e fakavae tonu ki te Malo faka-Mesia mo te Palataiso i te lalolagi telā ka aumai ne ia. Telā la, e matea eiloa ne tatou te ‵malu o Ieova, e se ki ‵tou mata faka-te-foitino, kae ki mata o ‵tou fakatuanaki kolā e fakavae ki akoakoga mai te Tusi Tapu. E se gata i ei, ko oti foki ne lagona ne tatou te leo o Ieova, e se auala i se agelu, kae e auala i te Tusi Tapu, maise eiloa a Tusi Evagelia, kolā e fakamatala mai i ei i se auala tafasili i te ‵gali a akoakoga mo te galuega talai a Iesu.
4. (a) E fakaasi atu pefea ne Kelisiano fakaekegina a te ‵malu o te Atua? (e) Ne a auala e mafai ei o fakaasi atu ne tino kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi a te ‵malu o te Atua?
4 E tiga eiloa e se fakaasi atu ne Kelisiano a te ‵malu o te Atua e auala i te mainaga telā e malapu‵lapu mai i olotou mata, e fakaasi mai eiloa i olotou mata a te tulaga tenā i te lotou fai‵pati atu ki nisi tino e uiga ki a Ieova, ana uiga ‵gali mo ana fuafuaga. Ne ‵valo mai te pelofeta ko Isaia e uiga ki ‵tou aso nei, me ka ‘takutaku atu eiloa te ‵malu o Ieova ki atufenua,’ ne ana tino. (Isaia 66:19) E se gata i ei, e fai‵tau tatou penei i te 2 Kolinito 4:1, 2: “Ko maua ne matou te galuega tenei . . . , ko oti ne tuku keatea ne matou amioga ‵funa mo amioga fakalumaluma; e ‵teke ne matou te amio takolekole mo te taku ‵se o te muna a te Atua; ka ko te motou galuega e fai i mua o te Atua, ko te fakaasi atu omotou uiga ‵lei i te takutonu atu o te munatonu ki loto o tino katoa.” Ne fakasino atu eiloa a Paulo i konei ki Kelisiano fakaekegina, kolā e fai mo fai ne “tavini i te feagaiga fou.” (2 Kolinito 3:6) Kae ko oti foki ne aogā te lotou galuega ki te fia o tino kolā ko oti ne maua ne latou te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai i te lalolagi nei. E aofia i galuega a te avā potukau konei te fakaasiatuga o te ‵malu o Ieova e se gata fua i olotou akoakoga, kae i te auala foki e ola ei latou. I o tatou eiloa te tiute mo te tauliaga ke fakaasi atu te ‵malu o te Atua Tafasili i te Maluga!
5. Se a te mea e fakamaoni ‵tonu mai ne te ‵tou maumea faka-te-agaga?
5 E talai atu eiloa i aso nei te tala ‵lei o te Malo o te Atua i te lalolagi kātoa, e pelā mo te mea ne ‵valo mai ne Iesu. (Mataio 24:14) Ko oti eiloa ne talia mo te fiafia lasi ne tino mai atufenua, matakāiga, mo ‵gana katoa a te tala ‵lei kae ko oti foki ne ‵fuli olotou olaga ko te mea ke fai ne latou te loto o te Atua. (Loma 12:2; Fakaasiga 7:9) E pelā eiloa mo Kelisiano mua, e se mafai o fakagata te lotou fia fai‵pati atu e uiga ki mea ko oti ne lavea kae lagona ne latou. (Galuega 4:20) Ko sili atu i te ono miliona o tino, ko te ‵toe aofaki lasi eiloa i tala fakasolopito o tino, ko fakaasi atu ne latou te ‵malu o te Atua i aso nei. E a, e aofia koe i a latou konei? E fakamaoni ‵tonu mai ne te maumea faka-te-agaga o tino o te Atua me e maua ne latou te fakamanuiaga mo te puipuiga a Ieova. E momea aka foki te fakamaoniga me e fakatasi mai te agaga o Ieova ona ko te ma‵losi o mea kolā e ‵teke mai ki a tatou. Ka onoono nei tatou ki te pogai e maua ei ne tatou te agaga o te Atua.
Ka se Mafai o ‵Pono a Gutu o Tino o te Atua
6. Kaia e ‵tau ei o maua te fakatuanaki mo te loto malosi ko te mea ke mafai o ‵lago katoatoa atu tatou ki a Ieova?
6 Mafaufau la me ko ‵kami atu koe ke molimau atu i se fono tulafono e uiga ki se tino amio masei. E iloa ne koe me e isi se potukau malosi a te tino masei tenā kae ka fakaaogā ne ia so se auala ke se mafai ne koe o fakaasi faka‵sau atu a mea e uiga ki a ia. Ko te mea ke fakaasi faka‵sau atu ne koe te tino amio masei tenā, e manakogina ei te loto toa mo te loto talitonu me ka puipui koe ne te malo mai i a ia. E ‵nofo eiloa tatou i se tulaga penā. I te molimau atu e uiga ki a Ieova mo ana fuafuaga, e tuku atu foki ne tatou se molimau e uiga ki a Satani te Tiapolo, mai te fakaasi faka‵sau atu o ia e pelā me se tino tatino kae loi telā e takitaki ‵se ne ia te lalolagi kātoa. (Ioane 8:44; Fakaasiga 12:9) Ke tumau koe i te ‵lago atu ki a Ieova kae ‵teke atu ki te Tiapolo, e ‵tau eiloa o maua ne koe te fakatuanaki mo te loto toa.
7. E pefea te malosi o Satani, kae se a te mea e taumafai a ia ki ei?
7 E tonu, a Ieova ko te ‵Toe Tino Maluga eiloa. E sili fakafia atu tena malosi i a Satani. E mafai o tali‵tonu tatou me e se gata fua i te mafai ne Ieova kae e manako malosi foki a ia o puipui tatou i te taimi e tavini atu ei tatou ki a ia mo te fakamaoni. (2 Nofoaiga Tupu 16:9) E tiga eiloa te feitu tenā, a Satani ko te pule o temoni mo te lalolagi telā e ‵vae keatea mai te Atua. (Mataio 12:24, 26; Ioane 14:30) Ona ko te taliaga ke nofo fua i tafa o te lalolagi kae ko oko foki “eiloa i te kaitaua,” e ‵teke malosi atu a Satani ki tavini a Ieova kae fakaaogā ne ia te lalolagi telā e pule ne ia ke taumafai o ‵pono a gutu o tino katoa kolā e talai atu ne latou te tala ‵lei. (Fakaasiga 12:7-9, 12, 17) E fai pefea ne ia te mea tenei? E tolu auala e fakaaogā ne ia.
8, 9. E fakaaogā pefea ne Satani a te alofa ‵se, kae kaia e ‵tau ei o filifili faka‵lei ne tatou ‵tou taugasoa?
8 E tasi te auala e fakaaogā ne Satani ko te taumafai ke ‵saga malosi atu tatou ki te tausiga o te olaga. E ma‵nako malosi a tino i aso fakaoti konei ki tupe, fakafiafiaga, kae e ma‵natu fakapito foki. E se a‵lofa latou ki te Atua. (2 Timoteo 3:1-4) Ona ko te ‵saga katoatoa atu ki galuega masani o te olaga i aso takitasi, e ‘se fia ‵saga mai’ ei a te tokoukega o tino ki te tala ‵lei telā e avatu ne tatou ki a latou. E se fia iloa ne latou te munatonu i te Tusi Tapu. (Mataio 24:37-39) E mafai o tosina atu tatou ki se vaegā kilokiloga penā kae fai ei ke manatu mā‵mā tatou ki mea faka-te-agaga. Kafai e talia ne tatou a te fia‵fai ki mea faka-te-foitino mo fakafiafiaga o te olaga, ka gasolo ei o se malosi te ‵tou a‵lofa ki te Atua.—Mataio 24:12.
9 Ona ko te pogai tenei, e filifili eiloa mo te fakaeteete ne Kelisiano olotou taugasoa. “Kauga ki tino ‵poto kae ka poto foki koe,” ne tusi mai te Tupu ko Solomona, “kafai e kauga koe ki tino va‵lea kae ka se aogā koe.” (Faataoto 13:20) Ke na “kauga” tatou ki tino kolā e fakaasi atu ne latou te ‵malu o te Atua. Se mea gali ‵ki ke fai penā! I te maopoopo fakatasi o tatou mo ‵tou taina mo tuagane faka-te-agaga i ‵tou fakatasiga mo nisi taimi aka, e maua eiloa ne tatou a fakamalosiga ona ko te lotou a‵lofa, te lotou fakatuanaki, te lotou fia‵fia, mo te lotou ‵poto. A maopoopoga ‵gali penā e fakamalosi aka ei tatou ke tumau i te faiga o te ‵tou galuega talai.
10. Ko auala fea e fakaaogā ei ne Satani a fakatauemuga ki tino kolā e fakaasi atu ne latou te ‵malu o te Atua?
10 A te lua o auala e taumafai a Satani o fakagata te fakaasi atu ne Kelisiano katoa te ‵malu o te Atua ko fakatauemuga. E se ‵tau o ‵poi tatou i te togafiti tenei. I tena galuega i te lalolagi, ne fakatauemugina a Iesu Keliso—ne ‵kata fakatauemu atu, ne fai fakamasei atu, ke oko eiloa ki te puaki atu ki a ia. (Mataio 5:40; Luka 16:14; 18:32) Ne fakatauemu atu foki ki Kelisiano mua. (Galuega 2:13; 17:32) E penā foki eiloa a tavini a Ieova i aso nei. E ‵tusa mo pati a te apositolo ko Petelu, ka fakasino atu foki ki a latou e pelā me ne ‘pelofeta ‵loi.’ Ne ‵valo mai Petelu: “E ‵tau o malamalama koutou me e isi ne tino ka ‵sae mai i aso fakaoti, ka ko latou konei e pulea olotou olaga ne olotou manakoga ma‵sei. Ka fakatauemu atu ki a koutou penei: ‘Ne folafola mai ne ia me i a ia e vau. . . . Tefea nei a ia? A o‵tou tupuga ko leva ne ‵mate, kae e seai eiloa se ‵fuliga o mea katoa talu te kamataga o te lalolagi!’ ” (2 Petelu 3:3, 4) E fakatauemu atu ki tino o te Atua ona ko te sē fetaui o latou mo tulaga i aso nei. E ‵kilo atu latou ki tulaga i mea tau amioga i te Tusi Tapu e pelā me ko se aogā mō aso nei. E mafau‵fau a tino e tokouke me i te fekau telā e talai atu ne tatou se mea valea fua. (1 Kolinito 1:18, 19) E pelā me ne Kelisiano e mafai o fakatauemugina tatou i te akoga, i koga ga‵lue, kae i nisi taimi e fai foki penā i loto i te kāiga. E aunoa mo te saga atu ki ei, e tumau eiloa tatou i te fakaasi atu te ‵malu o te Atua e auala i ‵tou galuega talai, ona ko te ‵tou iloa me i te Muna a te Atua ko te munatonu, e pelā eiloa mo Iesu.—Ioane 17:17.
11. Ne fakaaogā pefea ne Satani a fakasauāga i tena taumafai o fakafilemu aka a Kelisiano?
11 A te tolu o togafiti e fakaaogā ne te Tiapolo i ana taumafaiga ke fakafilemu aka ei tatou ko ‵tekemaiga io me ko fakasauāga. Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “E puke fakapagota koutou ne tino o ave o fakasala, kae tamate foki. E takalia‵lia a fenua katoa ki a koutou, ona ko toku igoa.” (Mataio 24:9) E tonu, e pelā me ne Molimau a Ieova, ko oti eiloa ne fe‵paki tatou mo fakasauāga matagā i koga e uke o te lalolagi. E iloa ne tatou me ko leva ne ‵valo mai ne Ieova a te takalialia io me ko te fai fili, telā ka sae aka i te vā o tino kolā e tavini atu ki te Atua mo tino kolā e tavini atu ki a Satani te Tiapolo. (Kenese 3:15) E iloa foki ne tatou me i te tumau i te fakamaoni mai lalo i tofotofoga, e fakamaoni atu ei ne tatou a te ‵tonu o te pulega sili a Ieova i te lagi mo te lalolagi. A te iloaga o te mea tenei, e mafai ei o fai tatou ke ma‵losi mai lalo i toe tulaga faiga‵ta. E seai eiloa se fakasauāga ka fakafilemu katoatoa ne ia tatou māfai e tumau tatou i ‵tou fakaikuga ke fakaasi atu te ‵malu o te Atua.
12. Kaia e ‵tau ei o fia‵fia tatou i te ‵tou tumau i te fakamaoni faitalia te ‵teke mai o Satani?
12 E mata, e ‵teke atu koe ki fakaosoosoga a te lalolagi kae tumau i te fakamaoni faitalia a ‵tekemaiga? Ko ‵tau ei mo koe o fiafia. Ne fakatalitonu atu Iesu ki tino kolā ka tau‵tali atu ki a ia: “Amutia a koutou kolā e muna maseigina kae fakasauāgina ne tino, kae ‵ti atu a mea ma‵sei katoa ki a koutou ona ko au. Ke ‵lifu kae ke fia‵fia foki koutou: me i te otou taui lasi e i te lagi; i te mea ne penā foki eiloa latou o fakasauā ki pelofeta kolā ne muamua i a koutou.” (Mataio 5:11, 12) E fakatalitonu atu tou fakamaoni me i te agaga tapu o Ieova telā e malosi ‵ki e fakatasi atu ki a koe, o fakamalosi koe ke fakaasi atu tena ‵malu.—2 Kolinito 12:9.
E Maua te Loto Kufaki Mai i a Ieova
13. Se a te pogai sili e kufaki ei tatou i te faiga o te ‵tou galuega faka-Kelisiano?
13 A te pogai sili e kufaki ei tatou i te faiga o te galuega talai ona ko te mea e a‵lofa tatou ki a Ieova kae fia‵fia foki tatou o fakaasi atu tena ‵malu. E fia fakaakoako atu a tino ki a latou kolā e a‵lofa kae āva latou ki ei, kae e seai eiloa se tino e sili atu te tāua ke fakaakoako atu ki ei i lō Ieova te Atua. Ona ko te lasi o tena alofa, ne uga mai ei ne ia tena Tama ki te lalolagi ko te mea ke molimau atu ki te munatonu kae ke fakasaoloto foki i ei a tino faka‵logo. (Ioane 3:16; 18:37) E pelā mo te Atua, e ma‵nako eiloa tatou ke maua ne tino katoa te loto salamō mo te fakaolataga; tenā eiloa te pogai e talai atu ei tatou ki a latou. (2 Petelu 3:9) E fakamalosi aka tatou ne te manakoga tenei, fakatasi mo te ‵tou fia fakaakoako atu ki te Atua, ke tumau tatou i te fakaasiatuga o tena ‵malu e auala i te ‵tou galuega talai.
14. E fakamalosi aka pefea tatou ne Ieova ke kufaki i te ‵tou galuega talai?
14 Kae e maua eiloa te ‵tou malosi ke tumau i te faiga o te galuega faka-Kelisiano mai i a Ieova. E fakatumau kae fakamalosi mai a ia ki a tatou e auala i tena agaga, tena fakapotopotoga, mo tena Muna, ko te Tusi Tapu. E tuku mai ne Ieova “te kufaki” ki tino kolā e fia‵fia o fakaasi atu tena ‵malu. E tali mai ki ‵tou ‵talo kae e tuku mai foki ne ia te poto i te fakafesagai atu ki tofotofoga faiga‵ta. (Loma 15:5; Iakopo 1:5) Kae e se gata i ei, e se talia ne Ieova ke fakaosoosogina tatou ke sili atu i te mea telā e mafai ne tatou o kufaki i ei. Kafai e tali‵tonu katoatoa tatou ki a Ieova, ka tuku mai ne ia se auala e ‵sao ei tatou ko te mea ke mafai o tumau tatou i te fakaasi atu o tena ‵malu.—1 Kolinito 10:13.
15. Ne a mea ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te kufaki?
15 E fakatalitonu mai ne te ‵tou tumau i te galuega talai me e fakatasi tatou mo te agaga o te Atua. Ke fai se tala fakatusa: Mafaufau la me ko fakamolemole atu se tino ke tufatufa atu ne koe se vaegā falaoa faka‵fete mai fale ki fale, e aunoa mo se ‵togi. E fakatonu atu ke fai ne koe te mea tenei mai te fakaaogāga eiloa o au tupe mo ou taimi. E se gata i ei, seki leva kae ko iloa ne koe me ne nāi tino fua e ma‵nako ki au falaoa; kae ko ‵teke atu foki a nisi tino ki au taumafaiga o tufatufa atu a falaoa konā. Se a tau faka‵tau, ka tumau eiloa koe i te faiga o te galuega tenā i te fia o masina mo tausaga? Kāti ka se fiafia koe ki ei. Kae ko oti ne fakapalele ou mafi i te folafolaatuga o te tala ‵lei mai te fakaaogāga o ou taimi mo au tupe i te fia o tausaga. Kaia? E mata, e se ona ko tou alofa ki a Ieova mo tena fesoasoani e auala i tena agaga, telā ne fakamanuia atu ei ki au taumafaiga ke tumau koe i ei? Tenā eiloa te pogai!
Se Galuega Telā e ‵Tau o Masaua
16. Se a te aogā o te tumau i te faiga o ‵tou galuega talai ki a tatou eiloa, pelā foki loa mo tino kolā e faka‵logo mai ki a tatou?
16 A te galuega o te feagaiga fou se meaalofa tafasili telā e seai tena nafa. (2 Kolinito 4:7) E penā foki eiloa te tāua o te galuega faka-Kelisiano telā e fai ne nisi mamoe i te lalolagi kātoa. A tou tumau i te faiga o tau galuega talai, e mafai ei ne koe, e pelā mo pati a Paulo ki a Timoteo, o “fakasao ne koe a koe eiloa, pelā foki mo latou kolā e faka‵logo mai ki a koe.” (1 Timoteo 4:16) Mafaufau la ki te uiga o te mea tenā. A te tala ‵lei telā e talai atu ne koe e tuku atu i ei te avanoaga ki nisi tino ke ola latou ki te se-gata-mai. E mafai o fakamalosi aka ne koe se vā fakataugasoa pili mo tino kolā e fesoasoani atu koe ki ei i te feitu faka-te-agaga. Mafaufau ki te fiafia ka maua ne koe ke ola ki te se-gata-mai i te Palataiso fakatasi mo tino kolā ne fesoasoani atu koe ki ei ke iloa ne latou te Atua! E mautinoa eiloa me ka se mafai o puli i a latou au taumafaiga ke fesoasoani atu ki a latou. Ko se faka‵tau eiloa te gali o te pogai tenā ke maua ei te fiafia!
17. Kaia e ‵kese ‵ki ei te vaitaimi tenei e ola ei tatou mo taimi katoa i tala mua o tino?
17 Ko ola nei koe i se vaitaimi tafasili i te ‵kese mai i taimi katoa i tala mua o tino. Ka se toe talai aka eiloa penei te tala ‵lei ki se lalolagi o tino kolā ko oti ne ‵vae keatea mai te Atua. Ne nofo atu a Noa i se vaegā lalolagi penā, kae ne lavea foki ne ia tena fakaseaiatuga. Ko tafaga la tena fiafia i te iloa atu me ne fai eiloa ne ia mo te fakamaoni te loto o te Atua i te faitega o se vaka, telā ne iku atu ei ki tena fakasaoga fakatasi mo tena kāiga! (Epelu 11:7) E mafai foki o maua ne koe te vaegā fiafia tenā. Mafaufau la ki te fiafia telā ka maua ne koe i te lalolagi fou māfai ko toe mafaufau koe ki au galuega ne fai i aso fakaoti konei, i te iloa atu me ne fai eiloa ne koe te ‵toe mea e mafai o fai ke ‵lago atu ei ki manakoga o te Malo.
18. Se a te fakatalitonuga mo fakamalosiga e tuku mai ne Ieova ki ana tavini?
18 Telā la, ke na tumau tatou i te fakaasi atu o te ‵malu o te Atua. A te faiga penā, ka fai ei mo fai se mea telā ka masaua faeloa ne tatou ki te se-gata-mai. E masaua foki ne Ieova ‵tou galuega. E tuku mai ne te Tusi Tapu a te fakamalosiga tenei: “Me i te Atua e fai mea tonu. E se mafai foki o puli i a ia a galuega ne fai ne koutou, io me ko te alofa ne fakaasi ne koutou mo ia e auala i otou galuega alofa kolā ne fai mō otou taina kelisiano, kae koi fai nei eiloa ne koutou. Ia, a te motou fakamoemoega maluga ke tumau te loto naunau o koutou ke oko eiloa ki te gataga, ko te mea ke taunu a mea kolā e fakamoe‵moe koutou ki ei. E se ‵loto foki matou ke paie koutou, kae ke pelā mo tino fakatuanaki e loto kufaki, ke maua ei a te mea ne folafolagina ne te Atua.”—Epelu 6:10-12.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• E fakaasi atu pefea ne Kelisiano a te ‵malu o te Atua?
• Ne a nisi togafiti e fakaaogā ne Satani i ana taumafaiga ke fakafilemu aka a tino o te Atua?
• Se a te fakamaoniga me e fakatasi mai te agaga o te Atua ki a tatou?
[Ata i te itulau e 9]
Ne lavea atu te mata ‵malu i mata o Mose
[Ata i te itulau e 10]
E fakaasi atu ne tatou te ‵malu o te Atua i te ‵tou galuega talai