Fesili Mai te Kau Fai‵tau
Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu i ana pati ki a Nikotemo: “E seai se tino ko oti ne fanake ki te lagi, kae na ko ia fua e tokotasi telā ne fanaifo mai i ei, ko au tenā ko te Tama a te Tagata”?—Ioane 3:13.
Koi nofo atu a Iesu i te taimi tenā i te lalolagi, kae ne seki fanake, io me ne toe foki atu a ia ki te lagi. Kae mai mea ko iloa ne tatou e uiga ki a Iesu mo te pogai ne fai atu ei ana pati, e mafai o fesoasoani mai ke malamalama faka‵lei tatou i te uiga o ana pati.
Ne ‘fanaifo mai te lagi’ a Iesu me ne nofo atu muamua a ia i te koga e ‵nofo i ei a tino faka-te-agaga fakatasi mo tena Tamana, kae i te taimi tonu, ne tuku atu ei te ola o te Tama ki te moegātama o Malia, telā ne fanau mai ei a Iesu e pelā me se tino. (Luka 1:30-35; Kalatia 4:4; Epelu 2:9, 14, 17) Mai tua o tena mate, ne toetu aka ei a Iesu e pelā me se tino faka-te-agaga kae toe foki atu o ‵nofo fakatasi mo Ieova. Tela la, mai mua malie eiloa o te taimi ne tamate ei a ia, ne mafai o ‵talo atu a Iesu penei: “Te Tamana! Tuku mai nei ki a au te ‵malu i ou mua, ko te ‵malu eiloa telā ne i a taua, kae seki faite te lalolagi.”—Ioane 17:5; Loma 6:4, 9; Epelu 9:24; 1 Petelu 3:18.
I te taimi ne faipati atu ei a Iesu ki a Nikotemo, se Falesaio kae se faiakoga foki i Isalaelu, kae e seki foki atu ei a Iesu ki te lagi. E tonu, e seai eiloa se tino kai mate kae fanatu ki te koga o agaga i te lagi. Ne fai atu foki a Iesu me e pelā me se pelofeta a te Atua, e sili eiloa a Ioane te Papatiso, kae “ko te tino tafa sē taulia i te Malo o te lagi, e sili atu i a Ioane.” (Mataio 11:11) Kae ne fakamatala mai foki te apositolo ko Petelu me ke oko foki eiloa ki te Tupu fakamaoni ko Tavita ne mate, kae koi nofo atu eiloa i tena tanuga; ne seki fanaka a Tavita ki te lagi. (Galuega 2:29, 34) E isi eiloa se pogai ne seki olo atu ei ki te lagi a tino kolā ne ‵mate mai mua o Iesu, e pelā mo Tavita, Ioane te Papatiso, mo nisi tāgata fakamaoni. Ne ‵mate latou mai mua o te taimi ne ‵tala mai ei ne Iesu te auala io me ko te avanoaga ke faka‵tu aka a tino ki te ola i te lagi. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo me i a Iesu, ko te tino muamua, ne “‵tala ne ia te auala fou . . . ko te auala ola” ki te lagi.—Epelu 6:19, 20; 9:24; 10:19, 20.
Ona ko te mea e seki mate kae toetu aka Iesu i te taimi tenā, se a te mea ne fakauiga a ia ki ei i ana pati ki a Nikotemo: “E seai se tino ko oti ne fanake ki te lagi, kae na ko ia fua e tokotasi telā ne fanaifo mai i ei, ko au tenā ko te Tama a te Tagata”? (Ioane 3:13) Mafaufau la ki te mataupu ‵saukātoa telā ne sau‵tala ki ei a Iesu mo Nikotemo.
I te taimi ne fanatu ei a te pule Iutaia tenā ki a Iesu i te pouliga, ne fai atu a Iesu ki a ia: “Au e fai ‵tonu atu ki a koe: kafai e se toe fanau mai se tino, e se mafai eiloa o matea ne ia a te Malo o te Atua.” (Ioane 3:3) Kae ne fesili atu a Nikotemo: ‘E mafai pefea o tupu te mea tenā? E mafai pefea o toe fanau mai se tino i te lua o taimi?’ Ne seki malamalama a ia i te akoakoga tenei mai te Atua e uiga ki te matea atu ne ia o te Malo o te Atua. E mata, e isi aka se auala e mafai ei o iloa ne ia te uiga o te mea tenei? Ia, e se mafai o fai penā mai te kilokiloga faka-te-foitino; e seai eiloa se tino e mafai o akoako atu ki a ia te mea tenei me e seai eiloa se tino ko oti ne fanatu ki te lagi kae e mafai foki o fakamatala mai ne ia so se mea e uiga ki te ulu atu ki te Malo. Ko Iesu fua e mafai o fakamatala atu ne ia te mea tenā. Ne mafai o akoako ne ia Nikotemo mo nisi tino ona ko te mea ko oti ne fanaifo a Ia mai te lagi kae ne fetaui ‵lei a ia ke akoako atu a tino e uiga ki mea konā.
E fakaasi mai i te fesili e uiga ki te tusi siki tenei a te manatu tāua e uiga ki te sukesuke ki te Muna a te Atua. E se ‵tau o fakalotolotolua tatou ki se tusi siki ona ko te mea e faigatā ke malamalama i ei. E mafai o malamalama i se tusi siki i te Tusi Tapu fakatasi mo te fesoasoani o nisi fuaiupu kolā e fetaui ‵lei. E se gata i ei, a te mataupu saukātoa—te tulaga io me ko te mataupu e sau‵tala ki ei—e mafai o fesoasoani mai ke maua ne tatou te uiga ‵lei kae tonu o se tusi siki telā e fui maina i ei.