Ke na Takitaki Tatou ne te Muna a te Atua
“A tau muna se moli e takitaki ne ia au, se mainaga foki ki toku auala.”—SALAMO 119:105.
1, 2. Kaia ne seki iku manuia ei a te tokoukega o tino i te ‵sala atu ki te filemu mo te fiafia tonu?
EMATA, e masaua ne koe se taimi ne fesili atu ei koe ki se tino ke fakasino mai te auala? Kāti ko pili atu eiloa koe ki te koga e fano koe ki ei kae ko se mautinoa i a koe te auala. Io me kāti ko ‵se ‵ki eiloa tou auala kae ko ‵tau o fai se ‵fuliga lasi ki ei. Faitalia me se a te tulaga, e mata, e se se faiga poto ke tautali atu ki te auala e fakasino mai ne se tino telā e iloa ‵lei ne ia te koga tenā? E fesoasoani atu se tino penā ke oko atu koe ki te koga telā e ‵tau o fanatu koe ki ei.
2 I te fia afe o tausaga, ko oti ne taumafai a te tokoukega o tino o ola i se olaga e aunoa mo te fesoasoani o te Atua. Kae i te lotou ola i a latou eiloa, e ‵galo atu ei te auala o tino sē ‵lei katoatoa. E se mafai lele eiloa o maua ne latou te auala ki te filemu mo te fiafia tonu. Kaia ne seki mafai ei o oko atu latou ki te tulaga tenā? I se 2,500 tupu tausaga ko ‵teka, ne fai mai ei te pelofeta ko Ielemia: “E se mafai eiloa ne te tino telā e sasale o takitaki ana vae.” (Ielemia 10:23, NW) So se tino telā e taumafai o takitaki ana vae e aunoa mo te taliaga o te fesoasoani mai se tino atamai ka fanoanoa eiloa. E tonu, e ‵tau eiloa o maua ne tino katoa se fakatakitakiga!
3. Kaia e fai ei a Ieova te Atua mo fai te ‵toe tino atamai i te tukumaiga o fakatakitakiga mō tino katoa, kae se a te mea e folafola mai ne ia?
3 A Ieova te Atua ko te ‵toe tino atamai ke tuku mai ne ia a takitakiga penā. Kaia? Me e sili atu tena malamalama i lō so se isi tino i mea katoa kolā ne faite ki ei te tagata. Kae e iloa ‵lei ne ia te pogai ne ‵se ei te lotou auala kae ‵galo atu foki ei. E iloa foki ne ia a mea e ‵tau o fai ko te mea ke toe ‵foki atu latou ki te auala tonu. E se gata i ei, e pelā me ko lotou Māfuaga, e iloa faeloa ne Ieova a toe mea ‵lei mō tatou. (Isaia 48:17) Tela la, e mafai eiloa o tali‵tonu katoatoa tatou ki tena folafolaga telā ne tusi ki lalo i te Salamo 32:8: “Ka akoako atu ne au ki a koe te auala e ‵tau o fano koe i ei; ka fakatonutonu kae akoako ne au a koe.” E seai eiloa se fakalotolotolua e uiga ki ei: E tuku mai ne Ieova te ‵toe fakatakitakiga ‵lei. Kae e takitaki la pefea ne ia tatou?
4, 5. E mafai pefea o takitaki tatou ne muna a te Atua?
4 Ne fai atu te faisalamo i se ‵talo ki a Ieova: “A tau muna se moli e takitaki ne ia au, se mainaga foki ki toku auala.” (Salamo 119:105) E maua eiloa a fakamatalaga mo fakamasauaga a te Atua i te Tusi Tapu, kae e mafai o fesoasoani mai ke manumalo tatou i mea faiga‵ta kolā e fe‵paki mo tatou i ‵tou olaga. A te ‵tonuga loa, kafai e fai‵tau kae tuku atu ke takitaki tatou ne te Tusi Tapu, ka lavea atu eiloa ne tatou a te ‵tonu o te mea telā ne fakamatala mai i te Isaia 30:21: “Ka lagona ne koutou tena leo i otou tua e fai penei, ‘Tenei te auala. Tau‵tali i ei.’ ”
5 Onoono la, me e fakasino atu te Salamo 119:105 ki auala tai ‵pau e lua kolā e galue ei te Muna a te Atua. Muamua la, e fai pelā me se moli e takitaki ei tatou. Kafai e fe‵paki tatou mo tulaga faiga‵ta i te olaga, e ‵tau o takitaki tatou ne akoakoga fakavae i te Tusi Tapu ko te mea ke fai ne tatou a fakaikuga aogā kae faka‵seke i ei ki matasele mo togafiti ma‵sei o te lalolagi tenei. A te lua o mea, e fakamaina mai ne fakamasauaga a te Atua a ‵tou auala, i te fesoasoani mai ke fai ne tatou a filifiliga kolā e fetaui ‵lei mo te ‵tou fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te Palataiso telā ne folafola mai ne te Atua. Ona ko te maina ‵lei o te auala, ka mafai ei o lavea atu ne tatou a mea e mafai o iku mai—me ‵lei io me ma‵sei—i mea kolā e mafau‵fau tatou ki ei. (Loma 14:21; 1 Timoteo 6:9; Fakaasiga 22:12) Ke na onoono aka tatou ki te auala e fai ei a muna a te Atua kolā e maua i te Tusi Tapu e pelā me se moli e takitaki ei tatou mo se mainaga ki ‵tou auala.
‘Se Moli e Takitaki ei Au’
6. Mai lalo i fakanofonofoga fea e fai ei a muna a te Atua e pelā me se moli e takitaki ei tatou?
6 E fai ne tatou a filifiliga i aso katoa. Kāti a nisi filifiliga ne tamā mea fua, kae e mafai eiloa o fe‵paki tatou mo se mea telā e mafai o fakaosooso mai ki te tulaga o ‵tou amioga, ‵tou fakamaoni, io me ko ‵tou tulaga e uiga ki kinauga faka-te-lalolagi. Ke fakafesagai atu mo te manuia ki vaegā tofotofoga penā, e ‵tau o fakamasani ‵tou mafaufau ke ma‵losi ko te mea ke mafai ne tatou “o tami ki te kesekesega o te ‵lei mo te masei.” (Epelu 5:14) Mai te mauaga o te iloaga tonu i te Muna a te Atua mo te atiakaga o se malamalama i ana akoakoga fakavae, ka fakamasani ei ne tatou ‵tou loto lagona ko te mea ke fai ne tatou a fakaikuga kolā e fakafiafia atu ki a Ieova.—Faataoto 3:21.
7. Fakamatala mai se tulaga telā e mafai ei o fakamalosi aka se Kelisiano ke kau atu ki tino sē tali‵tonu kolā e ga‵lue fakatasi latou.
7 Mafaufau ki se fakaakoakoga e tasi. E mata, a koe se tino matua telā e taumafai mo te loto fakamaoni o fai te loto o Ieova ke fiafia? (Faataoto 27:11) Kafai e penā loa, e ‵tau eiloa o fakamālō atu ki a koe. Kae mafaufau malie aka me e tuku atu ne tino kolā e ga‵lue fakatasi koutou se tiketi ke olo koutou o onoono i se fakatau‵faiga i tafaoga. E fia‵fia eiloa latou ki a koe i te galuega kae e fia fai ne latou a nisi mea mō koe mai tua atu o taimi ga‵lue. Kāti e talitonu katoatoa koe me e se ma‵sei a tino konei. Kāti e ‵lei foki olotou uiga. Ne a la au mea ka fai? E mata, e isi se mea fakamataku māfai e talia ne koe te ‵kamiga tenā? E mafai pefea o fesoasoani atu te Muna a te Atua ke fai ne koe se fakaikuga ‵lei i te feitu tenei?
8. Ne a akoakoga fakavae i te Tusi Tapu e fesoasoani mai i te faiga o filifiliga e uiga ki taugasoa?
8 Mafaufau ki nāi akoakoga fakavae i te Tusi Tapu. A te mea muamua telā e mafai o masaua ne tatou ko pati i te 1 Kolinito 15:33, e fai mai penei: “A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou te amio ‵lei.” E mata, e fakauiga te mea tenei ke ‵kalo katoatoa keatea koe mai tino sē tali‵tonu? A te tali mai te Tusi Tapu ki te fesili tenā ko te ikai. Ne fakaasi atu eiloa ne te apositolo ko Paulo a te alofa atafai ki ‘vaegā tino’ kese‵kese, e aofia i ei a tino sē tali‵tonu. (1 Kolinito 9:22) A te uiga tonu o te Lotu Kelisiano ko te fakaasi atu o te fiafia ki nisi tino—e aofia i ei a tino kolā e se ‵pau ‵tou talitonuga. (Loma 10:13-15) E tonu, e mafai pefea o tau‵tali atu tatou ki te manatu fakatonutonu ke “fai te mea ‵lei ki tino katoa” māfai e ‵kalo keatea tatou mai tino kolā kāti e ma‵nako ki te ‵tou fesoasoani?—Kalatia 6:10.
9. Ne a pati polopoloki i te Tusi Tapu e mafai o fesoasoani mai ke paleni ‵lei tatou i ‵tou fesokotakiga mo tino kolā e ga‵lue tasi tatou?
9 Kae e manino ‵lei te ‵kese i te vā o te mata fiafia ki tino ga‵lue mo te fai o latou mo fai ne ou taugasoa ‵pili. Ko oko atu nei tatou ki te suā akoakoga fakavae i te Tusi Tapu. Ne polopoloki mai te apositolo ko Paulo ki Kelisiano: “Sa taumafai o ga‵lue tasi mo tino sē tali‵tonu.” (2 Kolinito 6:14) Se a te uiga o te fuaiupu “sa taumafai o ga‵lue tasi”? E ‵fuli ne nisi ‵fuliga i te Tusi Tapu a pati konei “ke mo a ma ‵kau fakatasi,” “ke mo a ma ga‵lue fakatasi e pelā me ne taugasoa,” io me “ke fakagata te faiga o vaegā fesokotakiga sē ‵tau.” Se a te tulaga ko se ‵tau ei tou fesokotakiga mo se tino telā e ga‵lue fakatasi koulua? Ko te taimi fea e oko atu ei ki se tulaga sē ‵tau a tou fesokotakiga mo se tino telā e ga‵lue tasi koulua? E mafai eiloa o takitaki koe ne te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu, i te feitu tenei.
10. (a) Ne filifili aka pefea ne Iesu ana taugasoa? (e) Ne a fesili e mafai o fesoasoani atu ki se tino ke fai ne ia a fakaikuga ‵lei e uiga ki taugasoa?
10 Mafaufau ki te fakaakoakoga a Iesu, telā ne alofa tonu ki tino katoa talu mai te faitega o mea. (Faataoto 8:31) I te taimi ne nofo mai ei tou tagata i te lalolagi, ne maua eiloa ne ia se vā fealofani ‵pili mo ana soko. (Ioane 13:1) Ne “kilo alofa” atu foki a ia ki se tagata telā ne takitaki ‵segina i te feitu faka-te-lotu. (Maleko 10:17-22) Kae ne fai foki ne Iesu ne tapulā mautinoa e uiga ki te filifiliga o ana taugasoa ‵pili. Ne seki fakamalosi aka ne tou tagata se fesokotakiga ‵pili mo tino kolā e seki fia ‵saga tonu atu ki te faiga o te loto o tena Tamana. I te taimi e tasi, ne fai atu Iesu: “Ko oku taugasoa koutou, manafai e fai ne koutou aku poloakiga.” (Ioane 15:14) E tonu, kāti e ‵lei eiloa tou fesokotakiga mo se tino e ga‵lue tasi koulua. Kae ke fesili ifo penei: ‘E mata, e loto fiafia te tino tenei o fai a mea kolā e fakatonu mai ne Iesu? E mata, e fia tauloto a ia ki mea e uiga ki a Ieova, te tino telā ne akoako mai a Iesu ke tapuaki atu tatou ki ei? E mata, e ‵pau ana amioga mo aku amioga e pelā me se Kelisiano?’ (Mataio 4:10) I te taimi e sau‵tala ei koutou mo tino e ga‵lue fakatasi koutou kae taumafai o fakagalue aka a tulaga fakavae faka-te-Tusi Tapu, ka manino ‵lei eiloa a tali ki fesili konei.
11. Ke taku mai a tulaga kolā e ‵tau ei o takitaki tatou ne muna a te Atua.
11 E uke aka foki a nisi tulaga kolā e mafai ei o fai a muna a te Atua e pelā me se moli e takitaki ei tatou. E pelā mo te ofo atu o se galuega ki se Kelisiano telā e manako malosi ki se galuega. Kae e manakogina malosi i ei a taimi e uke, kae kafai e talia ne ia te galuega tenei, ka se kau atu sāle a ia ki nisi fakatasiga Kelisiano e pelā foki mo nisi faifaiga kolā e aofia ei te tapuakiga tonu. (Salamo 37:25) Kāti ka tofotofogina malosi se isi Kelisiano ke onoono ki fakafiafiaga kolā e ‵teke tonu atu ki akoakoga fakavae faka-te-Tusi Tapu. (Efeso 4:17-19) Kāti ka ita vave a te suā Kelisiano ki vāivāiga o ana taina tali‵tonu. (Kolose 3:13) I vaegā tulaga katoa penā, e ‵tau o talia ne tatou te Muna a te Atua ke fai pelā me se moli e takitaki ei tatou. E tonu, mai te tau‵tali atu ki akoakoga fakavae i te Tusi Tapu, e mafai ei o fakafesagai atu tatou mo te manuia ki so se mea faigatā i te olaga. A te Muna a te Atua e “aogā ki te akoakoga o te mea tonu, ki te polopoloki, ki te fakatonu o te mea ‵se, mo te akoako atu ki te olaga ‵lei.”—2 Timoteo 3:16.
“Se Mainaga Foki ki Toku Auala”
12. E fai pefea a muna a te Atua mo fai se mainaga ki ‵tou auala?
12 E fai mai foki te Salamo 119:105 me e mafai ne muna a te Atua o fakamaina ‵tou auala, e fakamaina atu ei ki mua i te auala. E se pouliuli tatou e uiga ki mea ka ‵tupu i aso mai mua, me e fakamatala mai ne te Tusi Tapu a te pogai o tulaga fakafanoa‵noa i te lalolagi mo mea kolā ka iku mai i ei. Ao, e iloa ne tatou me ko ‵nofo atu tatou “i aso fakaoti” o te olaga masei tenei. (2 Timoteo 3:1-5) A te iloa ne tatou o mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua e lasi te aogā ki te auala e ola tatou i ei nei. Ne tusi mai te apositolo ko Petelu: “Kafai ko fakamaseigina a mea katoa penā, se vaegā ola la pefea e fia ola koutou i ei? E ‵tau o faka‵malu kae fakatapu otou olaga mō te Atua. Ka koi fakatalitali koutou ki te Aso o te Atua, kae olioli eiloa ke na oko mai.”—2 Petelu 3:11, 12.
13. E ‵tau o pokotia pefea ‵tou mafaufauga mo ‵tou vaegā olaga i te tāua o ‵tou aso nei?
13 E ‵tau o fakaasi mai i ‵tou mafaufauga mo ‵tou vaegā olaga a te ‵tou tali‵tonu katoatoa me i “te lalolagi mo mea katoa i ei kolā e ma‵nako ki ei a tino e palele atu katoa.” (1 Ioane 2:17) A te fakagalue aka o fakatakitakiga i te Tusi Tapu ka fesoasoani mai ke fai ne tatou a fakaikuga ‵poto e uiga ki ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua. E pelā mo te mea ne fai mai ne Iesu: “Ke mua koutou o ‵sala tena malo mo tena amiotonu; kae ka fakaopoopogina atu a mea katoa konā ki a koutou.” (Mataio 6:33) Ko se faka‵tau eiloa i te gali ke lavea atu a talavou e tokouke kolā e fakaasi atu te lotou fakatuanaki ki pati a Iesu mai te kausaki atu ki te taviniga tumau! Ako nisi tino—e aofia i ei a te kāiga kātoa—ko oti ne olo atu o ‵nofo i fenua kolā e lasi te manakoga i ei mō tino talai o te Malo.
14. Ne fakalauefa atu pefea ne se kāiga Kelisiano e tasi te lotou taviniga?
14 Mafaufau ki se kāiga Kelisiano telā e tokofa a tino i ei kae ne olo atu mai te Iunaite Sitete ki te Dominican Republic ke tavini atu i se fakapotopotoga i se fa‵kai telā e toko 50,000 a tino i ei. E nofo pelā ki te toko 130 o tino talai o te Malo i te fakapotopotoga tenā. Kae i a Apelila 12, 2006, e nofo pelā ki te toko 1,300 a tino ne ‵kau atu ki te Fakamanatuga o te mate o Keliso! Ko oko eiloa i te tokouke o tino fia‵fia i te koga tenā telā mai tua ifo fua o masina e lima, ne maua ne te tamana, te mātua, te tama tagata, mo te tama fafine o te kāiga tenā se aofaki o akoga faka-te-Tusi Tapu e 30. (Ioane 4:35) E fakamatala mai te tamana: “E aofia i te fakapotopotoga a taina mo tuagane e toko 30 kolā ko oti ne olo atu ki ei o fesoasoani atu. E nofo pelā ki te toko 20 o latou mai te Iunaite Sitete, kae ko te ‵toega mai i te Bahamas, Kanata, Italia, Niusila, mo Sepania. Ne taunu mai latou mo te loto finafinau ke ‵kau atu ki te galuega talai kae ne lasi ‵ki te lotou fakamalosiga ki te loto finafinau o taina i konā.”
15. Ne a fakamanuiaga ko oti ne maua ne koe ona ko te fakamuamuaga o manakoga o te Malo i tou olaga?
15 E iloa ‵lei ne tatou me e tokouke a tino e se mafai o olo atu ki se isi fenua ke tavini atu i se koga telā e lasi te manakoga i ei. Kae ko tino kolā e mafai ne latou—io me mafai o ‵fuli o olotou fakanofonofoga ke avanoa latou—ka maua eiloa ne latou a fakamanuiaga e uke mai te ‵kau atu ki te vaega tenei o te taviniga. Kae faitalia te koga e tavini atu ei koe, ke mo a eiloa ma galo i a koe te fiafia telā e maua māfai e tavini atu koe ki a Ieova mo tou malosi kātoa. Kafai e fakamuamua ne koe a manakoga o te Malo i tou olaga, e tauto mai eiloa a Ieova me ka ‘‵tala ne ia a fakamalama o te lagi kae ‵ligi ifo a vaegā mea ‵lei katoa.’—Malaki 3:10.
Te Mauaga o Mea Aogā Mai Fakatakitakiga a Ieova
16. Ka maua pefea ne tatou a mea aogā mai te taliaga o muna a te Atua ke takitaki ei tatou?
16 E pelā mo te mea ko oti ne lavea atu ne tatou, e takitaki ne muna a Ieova a tatou i auala tai ‵pau e lua. E fai pelā me se moli e takitaki ei ‵tou vae, i te fesoasoani mai ke olo atu tatou i te auala tonu kae takitaki foki tatou i te faiga o ‵tou fakaikuga. Kae e fakamaina foki ne latou ‵tou auala, mai te faiga ke lavea faka‵lei atu ne tatou a mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua. E fesoasoani mai i ei ke tau‵tali atu tatou ki pati polopoloki a Petelu: “Ke fakatoka otou mafaufau mo so se fakalavelave. Matapula‵pula, kae tuku katoatoa atu otou fakamoemoega ki te fakamanuiaga telā e tuku atu ki a koutou manafai e fakaasi mai a Iesu Keliso.”—1 Petelu 1:13.
17. Ka fesoasoani mai pefea te sukesuke ki te Tusi Tapu ke tau‵tali atu ei ki te takitakiga a te Atua?
17 E seai eiloa se fakalotolotolua me e tuku mai ne Ieova a fakatakitakiga. A te fesili la, E mata, ka tautali atu koe i ei? Ke malamalama i fakatakitakiga kolā e tuku mai ne Ieova, ke na fakaiku aka ke faitau koe ki se vaega o te Tusi Tapu i aso katoa. Mafaufau ‵loto ki mea e faitau ne koe, taumafai ke malamalama koe i te loto o Ieova e uiga ki mea katoa, kae mafaufau ki auala kese‵kese e mafai ei o fakagalue aka ne koe a manatu konā i tou olaga. (1 Timoteo 4:15) Ko fakaaogā ei ne koe ‘tou mafaufau ‵lei’ māfai ko fai au fakaikuga totino.—Loma 12:1.
18. Kafai e talia ne tatou ke takitaki tatou ne te Muna a te Atua, ne a fakamanuiaga e maua ne tatou i ei?
18 Kafai e talia ne tatou, ka fakamaina tatou ne fakatakitakiga fakavae i te Muna a te Atua kae e tuku mai foki i ei te takitakiga telā e ma‵nako tatou ki ei māfai ko fai ‵tou fakaikuga e uiga ki te auala tonu ke sa‵sale atu i ei. E mafai eiloa o tali‵tonu tatou me e aumai ne muna tusia a Ieova a “te poto ki a latou kolā e va‵lea.” (Salamo 19:7) Kafai e talia ne tatou te Tusi Tapu ke takitaki ne ia tatou, e fakamanuiagina eiloa tatou ke maua se loto lagona ‵ma mo te loto malie telā e māfua mai i te fakafiafia atu ki a Ieova. (1 Timoteo 1:18, 19) Kafai e talia ne tatou a muna a te Atua ke takitaki ne ia tatou i aso takitasi, ka fakamanuia eiloa ne Ieova tatou ki te ‵toe taui sili ko te ola se-gata-mai.—Ioane 17:3.
E Masaua ne Koe?
• Kaia e tāua ei ke talia ne tatou a Ieova te Atua ke takitaki ne ia tatou?
• I se auala fea e mafai ei o fai a muna a te Atua e pelā me se moli e takitaki ei tatou?
• E mafai pefea o fai a muna a te Atua e pelā me se mainaga ki ‵tou auala?
• Ka fesoasoani mai pefea te sukesuke ki te Tusi Tapu ke tau‵tali atu tatou ki te takitakiga a te Atua?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 19]
Ko te taimi fea e mafai ei o sē ‵lei te fai taugasoa mo se tino sē talitonu?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 20]
A taugasoa ‵pili o Iesu ko latou kolā ne fai ne latou te loto o Ieova
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 21]
E mata, e fakaasi atu i ‵tou vaegā olaga me e fakamuamua ne tatou a manakoga o te Malo?