E Ma‵losi Faeloa i te Feitu Faka-te-agaga i te Taimi ko Ma‵tua ei
“A latou pelā me ne lakau ne ‵toki i te fale o te Aliki . . . e tiga eiloa te leva o te olaga o latou, kae fua mai faeloa.”—SALAMO 92:13, 14.
1, 2. (a) E fakamatala sāle mai pefea a te olaga matua? (e) Se a te mea e folafola mai i te Tusi Tapu e uiga ki pokotiaga e maua ne tatou ona ko te agasala a Atamu?
TE OLAGA MATUA—se a te mea muamua e oko ki tou mafaufau ma lagona ne koe te tugāpati tenā? Te piki‵piki o te pa‵kili o te foitino? Te ‵tuli o taliga? Te pole‵pole o vae mo lima? Io me ko nisi tulaga kolā e faipati ki ei te Failauga 12:1-7 e uiga ki “aso ka toeaina ei” koe? Kafai e penā loa, se mea tāua ke masaua me i te fakamatalaga i te Failauga mataupu e 12 e uiga ki te olaga matua, e fakasino atu eiloa ki te matua o te tino i te olaga, ona ko te agasala a Atamu kae e se ko te fuafuaga muamua a te Māfuaga, ko Ieova te Atua.—Loma 5:12.
2 A te olaga matua i a ia eiloa e se se fakamalaiaga, me manakogina ke ‵teka atu a tausaga e uke ko te mea ke tumau i te ola. A te tonuga loa, a te gasoloakaga o matua mo te matua ‵lei ne mea kolā e manakogina ne mea ola katoa. A ikuga ma‵sei o te agasala mo te tulaga se ‵lei katoatoa i te ono afe tausaga ko ‵teka kolā e lavea ne tatou i ‵tou tafa ko pili o palele atu, kae ka maua ne tino faka‵logo katoa a te ola telā ne fuafuagina mō latou, e aunoa mo logo‵maega o te olaga matua mo te mate. (Kenese 1:28; Fakaasiga 21:4, 5) I te taimi tenā ka “seai eiloa se tino i luga i te ‵tou fenua e tagi i a ia e masaki.” (Isaia 33:24) Ka toe ‵foki atu a tino ma‵tua ki aso koi “ma‵losi” ei latou, kae “ka toe tupu ‵lei [olotou] foitino.” (Iopu 33:25) Kae i te vaitaimi nei, e ‵tau o kausaki atu a tino katoa i loto i te tulaga agasala telā ne togi mai ne Atamu. Kae, e maua eiloa ne tavini a Ieova a fakamanuiaga i auala fakapito i te taimi e gasolo aka ei latou o ma‵tua.
3. I auala fea e mafai ei o fua malosi a Kelisiano “e tiga eiloa te leva o te olaga o latou”?
3 E fakamaoni mai a te Muna a te Atua ki a tatou me i tino kolā “ne ‵toki i te fale o te Aliki . . . e tiga eiloa te leva o te olaga o latou, kae fua mai faeloa.” (Salamo 92:13, 14) I pati fakatusa, ne fakaasi mai ne te faisalamo a te munatonu fakavae me e mafai eiloa o tumau a tavini fakamaoni a te Atua i te gasolo ki mua, lauolaola kae manuia, i te feitu faka-te-agaga, faitalia te lotou ga‵solo ifo o vāivāi i te feitu faka-te-foitino. E fakamaoni mai ne tala i te Tusi Tapu mo tala i aso nei a te ‵tonu o te mea tenei.
“E Seki Tiaki Eiloa ne ia”
4. Ne fakaasi atu pefea ne te pelofeta fafine matua ko Ana a tena taviniga ki te Atua, kae ne taui atu pefea ki a ia?
4 Ke mafaufau ki te pelofeta fafine ko Ana i te senitenali muamua. I te 84 tausaga o tena olaga “e seki tiaki eiloa ne ia te Fale Tapu i te taeao mo te afiafi o tapuaki ki te Atua i te fakalikiliki mo te fai tinoga.” E pelā me se tama fafine a se tagata telā e se se tino Levi kae se tino “mai te matakāiga o Asela,” ne seki mafai o nofo tumau a Ana i te faletapu. Mafaufau la ki mea e ‵tau o fai ne ia ke fanatu ei ki te faletapu i aso katoa ke kau atu ki te sauniga i te tafataeao mo te afiafi! Ona ko tena taviniga, ne maua ei ne Ana se taui lasi ‵ki. Ne maua ne ia te tauliaga ke nofo atu i te faletapu i te taimi ne aumai ei ne Iosefa mo Malia te pepe ko Iesu ke tuku atu ki a Ieova e ‵tusa mo te Tulafono. I te taimi ne lavea ei ne ia a Iesu, ne siki atu ne Ana “tena fakafetai ki te Atua, kae ne faipati e uiga mo te tamaliki, ki a latou katoa kolā ne fakatalitali ki te fakasaolotoga o Ielusalema.”—Luka 2:22-24, 36-38; Numela 18:6, 7.
5, 6. I auala fea e fakaasi atu ei ne tino ma‵tua e tokouke i aso nei a te agaga e pelā mo Ana?
5 E ‵pau eiloa a nisi tino ma‵tua e tokouke i aso nei mo Ana i te lotou ‵kau atu faeloa ki fakatasiga, olotou ‵talo mo te loto kātoa e uiga mō te gasolo ki mua o te tapuakiga tonu, mo te lasi o te lotou loto finafinau ke folafola atu te tala ‵lei. Ne fai mai se taina telā ko 80 tupu ana tausaga kae ‵kau atu faeloa mo tena avaga ki fakatasiga Kelisiano: “Ko oti ne fai ne maua a te olo atu faeloa ki fakatasiga mo fai se faifaiga masani. E se ma‵nako maua ke ‵nofo atu i se isi koga. A te koga e ‵nofo i ei a tino o te Atua, ko te koga foki eiloa tenā e ma‵nako maua o ‵nofo i ei. Tenā eiloa te koga e tokagamalie i ei maua.” Ma‵faga o fakaakoakoga fakamalosi loto mō tatou katoa!—Epelu 10:24, 25.
6 “Kafai e isi ne mea faka-te-agaga e fetaui mo au kae mafai o aofia au i ei, e manako eiloa au ke fai ne au.” Tenā eiloa te muagana a Jean, se fafine Kelisiano ko mate tena avaga kae ko 80 tupu ana tausaga. “E tonu e isi ne taimi e fanoanoa ei au,” ko ana pati, “kae kaia e ‵tau ei o fanoa‵noa a nisi tino i oku tafa mafai ko fanoanoa au?” Ne fakaasi mai ne ia mo te matafiafia a tena fiafia ke āsi atu ki nisi fenua ke fakamalosi aka ei a ia i te feitu faka-te-agaga i nisi taimi. I tena malaga fakamuli nei, ne fai atu a ia ki tena taugasoa, “Au e se manako ke toe onoono ki kogā koga takutakua; au e manako o fano o talai!” E ui eiloa e se iloa ne ia te ‵gana o te fenua tenā, ne mafai ne Jean o fakamalosi aka te fia‵fia o tino ki te fekau i te Tusi Tapu. E se gata i ei, ne galue a ia i nāi tausaga mo se fakapotopotoga telā ne manakogina ne latou se fesoasoani, e ui eiloa ne ‵tau o tauloto a ia ki se ‵gana fou kae faimalaga atu i se itula e tasi ke oko atu ki fakatasiga.
Ke Fakagalue Faeloa te Mafaufau
7. I te taimi ko matua ei, ne fakaasi atu pefea ne Mose a tena manakoga ke gasolo faeloa ki mua te lā fesokotakiga mo te Atua?
7 E mafai o iloa ne tatou a mea e uke e uiga ki te olaga, māfai ko uke tausaga ne ola ei tatou. (Iopu 12:12) I te suā feitu, a te gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga e se faka‵na ki tou matua. Tela la, i lō te fakalagolago ki mea ko oti ne iloa ne tatou i taimi ko ‵teka, e kausaki atu a tavini fakamaoni a te Atua ke ‘fakaopoopo te lotou mea e iloa’ i taimi katoa. (Faataoto 9:9) I te taimi ne fakagalue ei ne Ieova a Mose kae ko 80 ei ana tausaga. (Esoto 7:7) E ‵tusa mo taimi konā, e se se mea masani ke ola se tino i te leva tenā, me ne tusi mai a ia: “E fitu sefulu tausaga e mafai o ola matou i ei, kae kafai e tumau te malosi, e oko ki te valu sefulu.” (Salamo 90: 10) Kae ne seki mafaufau eiloa a Mose me i a ia ko tō matua ke tauloto ki se mea. I te fia sefulu tausaga o tena taviniga ki te Atua, kae maua ne ia a tauliaga e uke, mo tiute ‵mafa e uke ne fai ne ia, ne fakamolemole atu a Mose ki a Ieova: “Kafai koe e fai penā, taku mai nei ki a au au fuafuaga, ko te mea ke tavini au o fakafiafia atu faeloa ki a koe.” (Esoto 33:13) Ne manako malosi a Mose ke gasolo faeloa ki mua te lā fesokotakiga mo Ieova.
8. Ne fakamalosi aka pefea ne Tanielu a tena mafaufau ke tumau i te malosi ke oko ki te taimi ko 90 tupu ei ana tausaga, kae ne a ikuga ne maua mai i ei?
8 I te taimi ko 90 tupu ei ana tausaga, ne tumau faeloa te pelofeta ko Tanielu i te sukesuke ki tusitusiga tapu. A mea kolā ne tauloto ne ia i “tusitusiga tapu”—kāti ne aofia i ei a tusi ko Levitiko, Isaia, Ielemia, Hosea mo Amosa—ne fakamalosi atu ei ki a ia ke ‵sala atu ki a Ieova e auala i te ‵talo faeloa. (Tanielu 9:1, 2) Ne maua te tali ki te ‵talo tenā e auala i fakamatalaga e uiga ki te Mesia telā ka oko mai mo te tulaga o te tapuakiga tonu i aso mai mua.—Tanielu 9:20-27.
9, 10. Ne a mea ko oti ne fai ne nisi tino ke ala faeloa olotou mafaufau?
9 E pelā mo Mose mo Tanielu, e mafai o kausaki atu faeloa tatou ke tumau te ma‵losi o ‵tou mafaufau mai te saga tonu atu ki mea faka-te-agaga i te taimi e ola ei tatou. Tenā eiloa te mea e fai ne tino e tokouke. E taumafai faeloa a Worth, se toeaina Kelisiano telā ko 80 tupu ana tausaga, ke maua faeloa ne ia a meakai fou faka-te-agaga kolā e tuku mai ne “te tavini fakamaoni kae poto.” (Mataio 24:45) Ana muna, “E fakatāua malosi eiloa ne au te munatonu, kae e fiafia malosi au ke lavea atu a te mainaga o te munatonu e gasolo aka faeloa o maina.” (Faataoto 4:18) E penā foki loa a Fred, telā ko oti ne galue tumau i te taviniga ki te Atua i tausaga e silia atu i te 60, me ne maua ne ia a fakamalosiga i te feitu faka-te-agaga ke kamata ne ia a sautalaga faka-te-agaga mo ana taina tali‵tonu. “E ‵tau o tausi ne au te Tusi Tapu ke ola i toku mafaufau,” ko ana pati. “Kafai e mafai o fai ne koe te Tusi Tapu ke ola—fai ke lavea atu tena aogā—kae kafai e mafai o fakaaogā ne koe au mea e tauloto ke fetaui mo ‘faifaiga o muna ‵lei,’ ko tena uiga e se faivalevale au fakamatalaga. Ka lavea ei ne koe a te auala ka fetaui ‵lei ei au fakamatalaga.”—2 Timoteo 1:13.
10 A te tulaga matua e se fakauiga i ei me ka sē mafai o tauloto ne koe a mea ‵fou kae ‵loto. Ko oti ne tauloto ne tino ko taki 60, 70 mo te 80 tupu olotou tausaga kae e se iloa o fai‵tau, se ‵gana fou. Ko oti ne fai ne nisi Molimau a Ieova a te mea tenā ko te mea ke fakaoko atu a te tala ‵lei ki tino o fenua kese‵kese. (Maleko 13:10) Ko tai kātoa te taki 70 tausaga o Harry mo tena avaga kae fakaiku aka ne laua ke fesoasoani atu i te koga talai i Potukale. Ne fai mai a Harry, “E ‵tau o iloa ne tatou me i so se galuega e fai i te olaga e gasolo aka o faigata i tou gasolo aka foki o ma‵tua.” Kae mai i lā taumafaiga e uke, ne mafai ei ne laua o fai a akoga faka-te-Tusi Tapu i te ‵gana Potukale. I te fia o tausaga ko ‵teka atu nei, ne fai sāle ne Harry a lauga i fono ‵lasi i tena ‵gana fou tenā.
11. Kaia e ‵tau ei o mafaufau faka‵lei ki mea ne fai ne tino fakamaoni ma‵tua?
11 E tonu, e se ko tino katoa e maua ne latou te malosi io me ko fakanofonofoga i te olaga ke talia ne latou a vaegā mea faiga‵ta penā. Kaia la, e se mafau‵fau ei tatou ki mea ko oti ne fakataunu ne nisi tino ma‵tua? E se manakogina ke taumafai tatou o faka‵pau ‵tou mea e fai mo tino konā. Kae, ke maua ne tatou te agaga telā ne tusi atu ne te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Epelu e uiga ki toeaina fakamaoni i te fakapotopotoga: “Mafaufau me ne ola pefea, kae ne ‵mate foki pefea; fakaakoako la ki te lotou fakatuanaki.” (Epelu 13:7) Kafai e mafau‵fau tatou ki vaegā fakaakoakoga penei o te loto finafinau, e fakamalosigina tatou ke fakaakoako ki te malosi o te fakatuanaki telā ne fakamalosi atu ki tino ma‵tua konei i te lotou taviniga ki te Atua. I tena fakamatalaga e uiga ki te mea telā ne fakamalosi atu ki a ia, ne fai mai a Harry telā ko 87 ana tausaga, “E manako au ke fakaaogā faka‵lei oku tausaga koi ‵toe i te olaga kae ke fakaaogā ne au ki mea aogā i te taviniga ki a Ieova.” Ne lotomalie foki a Fred, telā ne fai‵pati tatou ki ei muamua, e uiga ki tena galuega i te Peteli. Ne fai mai a ia, “E ‵tau o ‵sala atu koe ki te ‵toe auala ‵lei ke tavini atu ei ki a Ieova kae ke tumau i konā.”
Ke Fakatumau te Taviniga Faitalia te Mafulifuli o te Olaga
12, 13. Ne fakaasi atu pefea ne Pasilai a te taviniga tonu ki te Atua faitalia a mafulifuliga i tena olaga?
12 E mafai o faigata ke talia ne tatou a mafulifuliga o te olaga. Kae, e mafai o fakaasi atu ne tatou te ‵tou taviniga ki te Atua faitalia a mafuli‵fuliga penā. E fai a Pasilai mai Kiliata e pelā me se fakaakoakoga ‵lei i te feitu tenei. I te taimi ko 80 ei ana tausaga, ne fakaasi atu ne ia te uiga talimālō ‵lei ki a Tavita mo tena kautau, mai te tukuatuga o meakai mo se koga ‵nofo i te taimi ne ‵teke atu ei a Apisaloma. I te taimi ne foki atu ei a Tavita ki Ielusalema, ne takitaki atu ne Pasilai te kaumalaga tenā ki te vaitafe ko te Iolitana. Ne ofo atu a Tavita ke aofia a Pasilai i tena kau ga‵lue i te palesi. Se a te tali a Pasilai? “Au nei ko valusefulu oku tausaga; ko seai se mea e fiafia au ki ei i te olaga nei. Ko se lagona ne au te ‵gali o aku mea e kai kae inu, kae ko se lagona foki ne au a leo o tino usu pese. . . . Tenei taku tama tagata ko Kimeama ke tavini atu ki a koe. Tou ‵Malu, puke atu ke olo mo koutou, kae avatu foki ki a ia so se mea e faka‵tau ifo koe e ‵lei.”—2 Samuelu 17:27-29; 19:31-40.
13 Faitalia a mafulifuliga i tena olaga, ne fai ne Pasilai so se mea e mafai ne ia ke ‵lago atu ki te tupu fakaekegina a Ieova. E ui eiloa e iloa ne ia me ko ‵kese te tulaga o tena kai mo tena fakalogo i taimi konā mo taimi mua, ne seki loto masei eiloa a ia. I lō te fai penā, ne fakaasi atu ne Pasilai ana uiga ‵tonu e auala i tena lotomalie o tuku atu te avanoaga telā ne ofo atu ki a ia, ki a Kimeama. E pelā mo Pasilai, e fakaasi atu ne nisi tino ma‵tua e tokouke i aso nei a te uiga kaimalie tenā. E fai ne latou so se mea e mafai ne latou o fai ke ‵lago atu ei ki te tapuakiga tonu, me iloa ne latou i “taulaga konei e fiafia ki ei te Atua.” Ma‵faga o fakamanuiaga gali ke ‵nofo fakatasi tatou mo tino fakamaoni penei!—Epelu 13:16.
14. Ne fakaopoopo atu pefea a te leva o te olaga o Tavita ki te ‵gali o pati i te Salamo 37:23-25?
14 E ui eiloa ne mafulifuli i taimi e uke a tulaga o te olaga o Tavita, ne talitonu eiloa a ia me e se mafulifuli eiloa te atafai o Ieova ki ana tavini fakamaoni. I te taimi ko pilipili ei a ia o mate, ne ‵fatu ne Tavita se pese telā e lauiloa i aso nei, ko te Salamo 37. Ke mafaufau ki mea ne masaua ne Tavita, e tātā ne ia tena kitala kae usu atu penei: “E takitaki ne te Aliki a te tino ke sao ‵lei i te auala e ‵tau o fano a ia i ei; kae puipui ne ia a latou kolā e fakafiafia ki a ia. Kafai e siga latou, e toe vave tu, me fesoasoani te Aliki ki a latou o toe fakatu ake. Au nei ko toeaina, ko leva eiloa toku olaga, kae seki iloa eiloa ne au se tino amio ‵lei ke tiakina ne te Aliki, io me ko ana tama‵liki foki ke akai meakai.” (Salamo 37:23-25) Ne lavea ne Ieova me ‵tau o aofia a te leva o te olaga o Tavita i te salamo tenei. E pefea te ‵poko o ana lagonaga i ana pati konā!
15. Ne tuku mai pefea ne te apositolo ko Ioane se fakaakoakoga ‵lei o te fakamaoni faitalia a mafuli‵fuliga o te olaga mo tena tulaga matua?
15 A te suā fakaakoakoga ‵lei o te fakamaoni faitalia te mafulifuliga o te olaga mo te tulaga matua, ko te apositolo ko Ioane. Mai tua o tena taviniga ki te Atua i tausaga e tai kātoa te 70, ne ave fakapagota a Ioane ki te motu ko Patamo “i te mea ne folafola ne [ia] a te muna a te Atua mo mea ‵tonu ne fakaasi ne Iesu.” (Fakaasiga 1:9) Kae, ne seki oti tena galuega. A te tonuga loa, a tusi katoa i te Tusi Tapu kolā ne tusi ne Ioane, ne tusi ne ia i tausaga fakaotioti o tena olaga. I te taimi ne nofo ei i Patamo, ne tuku atu ki a ia se fakaasiga fakaofoofogina i te Fakaasiga, telā ne tusi faka‵lei ne ia ki lalo. (Fakaasiga 1:1, 2) E se taumate, ne fakasaoloto a ia mai konā i te taimi ne pule ei te tupu o Loma ko Nerva. Mai tua ifo i ei, kāti i te 98 T.A., kae ko 90 io me 100 tupu i ei ana tausaga, ne tusi ne Ioane a te Evagelia mo tusi e tolu kolā ne fakaigoa ki a ia.
Te Loto Kufaki Telā ne seki Mafai o Matafitafi
16. E mafai pefea o fakaasi mai ne tino kolā ko se mafai o fesokotaki faka‵lei atu a te lotou taviniga mo te loto kātoa ki a Ieova?
16 E oko mai a fakalavelave i auala mo tulaga kese‵kese e uke. A nisi tino ko se mafai ne latou o fesokotaki faka‵lei atu. Kae koi fakatāua eiloa ne latou a te alofa o te Atua mo tena alofa tauanoa. E ui eiloa ko se mafai o fai atu ne latou a pati e uke, kae e fai atu latou ki a Ieova i olotou loto eiloa: “Au ko oko eiloa i te fiafia ki au tulafono! E mafaufau au ki ei i te aso kātoa.” (Salamo 119:97) E iloa ne Ieova a tino kolā e “mafau‵fau faeloa ki tena igoa,” kae e fiafia a ia ki te ‵kese o tino konei mai te tokoukega o tino kolā e se fia tau‵tali i ana auala. (Malaki 3:16, NW; Salamo 10:4) Ma‵faga o fakamafanafanaga gali ke iloa atu me e fiafia eiloa a Ieova ki te tavini atu mo te loto kātoa!—1 Nofoaiga Tupu 28:9; Salamo 19:14.
17. Se a te mea tu ‵kese ko oti ne maua ne tavini a Ieova kolā ko leva i te taviniga?
17 E se ‵tau o puli i a tatou me i tino kolā ko oti ne tavini fakamaoni atu ki a Ieova i te fia sefulu tausaga ko ‵teka ko oti ne maua ne latou se mea telā e tu ‵kese kae e se mafai o maua i se isi auala aka—ko te loto kufaki telā e se mafai o matafitafi. Ne fai mai a Iesu: “Ko te otou kufaki e ola ei koutou.” (Luka 21:19) E tāua ‵ki a te loto kufaki ki te mauaga o te ola se-gata-mai. A koutou kolā ko oti ne “fai ne koutou a te loto o te Atua” kae ko oti ne fakaasi atu foki te otou fakamaoni i te auala ne ola ei koutou e mafai o fakamoemoe ke maua ne koutou “a te mea ne folafola mai ne ia.”—Epelu 10:36.
18. (a) Se a te mea e fiafia a Ieova ke lavea ne ia i tino ma‵tua? (e) Se a te mea ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?
18 E fakatāua ne Ieova a tau taviniga telā e fai mo te loto kātoa faitalia te uke mo te mutana o au mea e mafai o fai. Faitalia “te gasolosolo malie o vāivāi omotou foitino” i te taimi ko ma‵tua ei, “ka ko te motou malosi faka te Agaga e fakafou faeloa i aso takitasi.” (2 Kolinito 4:16) E seai se fakalotolotolua me fakatāua ne Ieova a mea ko oti ne fai ne tatou i aso mua, kae e manino ‵lei me fakatāua foki ne ia a mea kolā e fai nei ne koe mō tena igoa. (Epelu 6:10) I te suā mataupu, ka sau‵tala tatou ki ikuga ‵lasi o te vaegā fakamaoni tenā.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Se a te fakaakoakoga ‵lei ne tuku mai ne Ana mō Kelisiano ma‵tua i aso nei?
• Kaia e se fai ei a te tulaga matua e pelā me se tapulā ki mea e mafai ne se tino o fai?
• E mafai pefea ne tino ma‵tua o tumau i te fakaasiatuga o te lotou tavini katoatoa atu ki te Atua?
• Se a te kilokiloga a Ieova ki te taviniga a tino kolā ko ma‵tua?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 24]
E auala i “tusitusiga tapu” ne iloa ei ne te toeaina ko Tanielu a te leva e ‵nofo fakapagota ei a tino Iuta
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 26]
E fai a tino ma‵tua e tokouke e pelā me ne fakaakoakoga ‵lei i te lotou ‵kau atu ki fakatasiga, te talai atu mo te loto finafinau, mo te loto fia‵fia o tauloto