Te Kausaki Atu ki se Fakamoemoega Aogā i te Olaga
“‵Viki atu ki te Aliki, a mea ola katoa!”—SALAMO 150:6.
1. Fakamatala mai a kausakiga ne fai ne se tamataene ke maua ne ia se fakamoemoega aogā i te olaga.
“NE AKOGA au ki mea fakatokita me ne manako au o fakaaogā toku olaga ke fesoasoani atu ki tino. Ne mafaufau au me i te tulaga fakatokita mo te mauaga o tupe e uke mai i ei ka fai eiloa ne ia au ke fiafia,” ko pati a Seung Jin, telā ne tupu aka i Kolea.a “I te taimi ne iloa aka ne au te foliki o te fesoasoani e mafai o maua mai i se tokita, ne fanoanoa malosi au. Tenā ne fano ei au o akoga ki te ‵lomiga o ata, kae ne seki lasi foki te aogā o toku atamai i ei mō nisi tino, kae ne ma‵sei valevale oku lagonaga i ei. Ne fai au pelā me se faiakoga kae ne iloa fakamuli aka ne au me ne mafai fua o fakaoko atu ne au a fakamatalaga ki tino, kae e se ko fakatakitakiga kolā e mafai o iku atu ki te fiafia tonu.” E pelā mo tino e tokouke, ne kausaki eiloa a Seung Jin ki se fakamoemoega aogā i te olaga.
2. (a) Se a te uiga o te mauaga o se fakamoemoega aogā i te olaga? (e) E iloa pefea ne tatou me e isi se pogai ne tuku ei ne te Atua ke ola tatou i konei?
2 Ke maua se fakamoemoega aogā i te olaga, e ‵tau o isi se pogai o te ola, se fuafuaga manino, mo se pogai tāua o ‵tou taumafaiga. E mata, e mafai o maua ne tino se vaegā fakamoemoega penā? Ao! Ona ko te mea ko oti ne tuku mai ki a tatou te poto, te loto lagona mo te mafai o fai a faka‵tauga, e fakaasi mai i ei me e isi se fuafuaga aogā a te Atua mō tatou, tenā te pogai ne tuku ei ne ia tatou ke ola i te lalolagi nei. Tela la, e mafai o maua kae fakataunu foki ‵tou fakamoemoega tonu māfai e ola tatou e ‵tusa mo te fuafuaga a te Atua.
3. Ne a mea e aofia i fuafuaga a te Atua mō tino?
3 E fakaasi mai i te Tusi Tapu me e uke a mea e aofia i fuafuaga a te Atua mō tatou. E pelā me se mea e tasi, a te auala fakaofoofogia telā ne faite ei tatou se fakaasiga tonu eiloa o te alofa kaimalie o te Atua. (Salamo 40:5; 139:14) Tela la, a te ola e ‵tusa mo fuafuaga a te Atua e fakauiga loa ki te alofa kaimalie ki nisi tino e pelā eiloa mo te Atua. (1 Ioane 4:7-11) E fakauiga foki ki te fakalogo ki tulafono a te Atua, kolā e fesoasoani mai ke ola tatou e ‵tusa mo ana fuafuaga a‵lofa.—Failauga 12:13; 1 Ioane 5:3.
4. (a) Ne a mea e manakogina ke maua i ei se fakamoemoega aogā mō te olaga? (e) Se a te ‵toe fakamoemoega sili e mafai o kausaki atu ki ei se tino?
4 Ko te fuafuaga foki eiloa a te Atua ko tino ke ola fia‵fia kae filemu mo nisi tino e pelā foki mo mea katoa ne faite. (Kenese 1:26; 2:15) Ne a la mea e ‵tau o fai ne tatou ke maua ei te fiafia, te tokagamalie mo te filemu? E pelā mo se tamaliki telā e fiafia māfai e nofo ‵pili mai faeloa ana mātua, e ‵tau foki o maua ne tatou se fesokotakiga ‵lei mo ‵tou Tamana i te lagi ko te mea ke maua ne tatou te pogai tonu mo te fakamoemoega aogā o te olaga. (Epelu 12:9) E fai ne te Atua se vaegā fesokotakiga penā mai te talia ne ia tatou ke fakapili‵pili ki a ia mo te fakalogologo mai ki ‵tou ‵talo. (Iakopo 4:8; 1 Ioane 5:14, 15) Kafai e ‘sa‵sale tatou mo te Atua’ i te fakatuanaki kae fai pelā me ne ana taugasoa, e mafai o fakafiafia kae avatu foki i ei ne tatou a vikiga ki ‵tou Tamana faka-te-lagi. (Kenese 6:9; Faataoto 23:15, 16; Iakopo 2:23) Tenā eiloa te ‵toe fakamoemoega sili e ‵tau o kausaki ki ei se tino. Ne tusi mai te faisalamo: “‵Viki atu ki te Aliki, a mea ola katoa!”—Salamo 150:6.
Se a Tou Fakamoemoega mō te Olaga?
5. Kaia e fai ei te fakamuamua faeloa a mea faka-te-foitino e pelā me se mea valea fua?
5 E aofia i te fuafuaga a te Atua mō tatou ko te tausiga faka‵lei o tatou ki a tatou eiloa e pelā foki mo ‵tou kāiga. E aofia i ei te tausiga ki mea faka-te-foitino mo mea faka-te-agaga. E manakogina ke paleni ‵lei i te faiga o mea konei, ko te mea ke se fakalavelave mai a mea masani o te olaga ki mea faka-te-agaga kolā e sili atu te lotou tāua. (Mataio 4:4; 6:33) Se mea fakafanoanoa, me e toeitiiti ko fakavae katoatoa ne tino e tokouke olotou olaga ki te mauaga o kope faka-te-foitino. Kae, ko te taumafai malosi ke fakamalie aka ‵tou manakoga katoa faka-te-foitino se mea valea fua. E fakaasi mai i se savea ne fai fakamuli nei ki milionea i Asia, me e tokouke mai i a latou “e se tokagamalie olotou olaga kae e isi faeloa se mea e fakalavelave atu ki a latou, faitalia te tulaga maluga mo te manuia telā e iku mai i te lotou maumea.”—Failauga 5:11.
6. Se a te polopolokiga ne fai atu ne Iesu e uiga ki te kausaki atu ki koloa?
6 Ne faipati eiloa a Iesu ki “te malosi faka‵se tino o koloa.” (Maleko 4:19, NW) E faka‵se pefea ne koloa a tino? E foliga mai me e fakafiafia i ei se tino, kae e se penā loa. “Kafai koe se tino e manako ki tupe, e se mafai eiloa koe o malie,” ko pati a te tupu poto ko Solomona. (Failauga 5:10) Kae e mata, e mafai o kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-foitino kae tavini atu foki ki te Atua mo tou loto kātoa? Ikai, e se mafai. Ne fakamatala mai a Iesu: “E seai se tino e mafai ne ia o tavini ki aliki e tokolua; me e takalialia a ia ki te suā tino, kae alofa ki te suā tino, e fakamaoni ki te suā tino kae se fakamaoni ki te suā tino. E se mafai ne koutou o tavini ki te Atua mo koloa.” Ne fakamalosi atu a Iesu ki ana soko ke se fakaputu a koloa faka-te-foitino i te lalolagi nei, kae ke fakaputu a “koloa i te lagi,” telā ko te faiga o se igoa ‵lei i mua o te Atua, telā e iloa ne ia a mea “e fia maua ne koutou, kae e seki fakatagi atu eiloa a koutou ki a ia.”—Mataio 6:8, 19-25.
7. E mafai pefea o ‘maua ne tatou te ola tonu’?
7 I tena tusi ki a Timoteo, ne fai atu ne te apositolo ko Paulo ne pati polopoloki ‵mafa i te feitu tenei. Ne fai atu a ia ki a Timoteo: “Fakatonu ki tino kolā e mauko‵loa . . . ke se tuku atu foki olotou fakamoemoega ki mea e gata i lalo nei te lotou aogā, ka ke tuku atu olotou fakamoemoega ki te Atua, telā e alofa o tuku mai ne ia a mea katoa e manuia ei tatou . . . ke kaima‵lie, ka ke fia‵fia foki o fetufaaki olotou mea mo nisi tino . . . ka fakatupu ne latou a koloa kolā ka fai mo olotou fakavae ‵mautakitaki mō aso fakamuli. Tela la, ka mafai o maua ne latou te ola telā ko te ola tonu.”—1 Timoteo 6:17-19.
Se a “te Ola Tonu”?
8. (a) Kaia e kausaki atu ei a tino e tokouke ki koloa mo tulaga ma‵luga? (e) Se a te mea ne fakata‵mala i ei a vaegā tino penā?
8 Ki te tokoukega o tino, e mafau‵fau loa latou me i “te ola tonu” ko te olaga maumea kae fakafiafia. E fai mai se mekesini i Asia penei: “E mafai o ma‵nako a tino kolā e onoono sāle i vitiō io me ko TV ki mea kolā e lavea ne latou i ei, kae moemiti ki mea kolā e mafai o maua ne latou.” E fai ne tino e tokouke a te mauaga o koloa e uke mo se tulaga maluga e pelā me ko te lotou fakamoemoega i te olaga. E galo atu i tino e tokouke a te lotou tulaga talavou, te malosi, olaga faka-te-kāiga, mo mea tāua faka-te-agaga ona ko te ‵sala atu ki vaegā mea penei. Kae e se mafau‵fau a tino e tokouke me i vaegā ata penei se fakaasiga fua o te “agaga o te lalolagi”—ko te mafaufauga telā e fakamalosi atu ki te tokoukega o te fia piliona o tino i te lalolagi ke ‵teke atu ki te fuafuaga a te Atua mō tatou. (1 Kolinito 2:12; Efeso 2:2) E se tioa eiloa o tokouke a tino e se fia‵fia i aso nei!—Faataoto 18:11; 23:4, 5.
9. Se a te mea e se mafai o fakamafuli ne tino, kae kaia?
9 Kae pefea la a tino kolā e ga‵lue malosi mo te loto finafinau mō te ‵lei o nisi tino, kae taumafai o fakaseai atu a te fiakai, masaki mo faifaiga sē fakamaoni? A olotou faifaiga mo taumafaiga aogā penā e aogā ‵ki ki tino e tokouke. Kae, faitalia olotou toe taumafaiga ‵lei e fai, e se mafai eiloa ne latou o fakamafuli te tulaga o te olaga nei ki se olaga tai ‵lei atu. Kaia? Me i te tonuga loa, a “te lalolagi kātoa ko i lalo i te pule a te Tino Masei”—ko Satani—kae e se manako eiloa a ia ke fakamafuli te mea tenā.—1 Ioane 5:19.
10. Ko te taimi fea ka maua ei ne tino fakamaoni a “te ola tonu”?
10 Ma‵faga o mea fakafanoanoa māfai e gata fua te fakamoemoega o se tino i te olaga tenei! “Kafai ko te ‵tou talitonu ki a Keliso se mea fua tau te olaga nei, . . . ko tona uiga ko tatou ko tino e pito sili i te fakaa‵lofa i te lalolagi nei,” ko pati a Paulo. “Ke na ‵kai kae inu tatou, me taeao ko ‵mate tatou,” tenā eiloa te kilokiloga o tino kolā e tali‵tonu me tenei eiloa te tinā olaga. (1 Kolinito 15:19, 32) Kae e isi se fakamoemoega mō aso mai mua, me i “te Atua ko oti ne folafola mai ne ia te lagi fou mo te lalolagi fou, e nofo i ei a te amiotonu, kae tenei eiloa e fakatalitali tatou ki ei.” (2 Petelu 3:13) I te taimi tenā, ka mafai ei ne Kelisiano o maua a “te ola tonu,” telā ko te “ola se gata mai” i tulaga ‵lei katoatoa, i te lagi io me mai lalo i te pulega alofa a te Malo o te Atua!—1 Timoteo 6:12.
11. Kaia e fai ei a te galue malosi ke ‵lago atu ei ki te Malo o te Atua mo fai se fakamoemoega aogā?
11 Ko te Malo fua o te Atua ka manuia katoatoa i te faka‵leiga ne ia a fakalavelave o tino. A te galue malosi ke ‵lago atu ei ki te Malo o te Atua ko te ‵toe fakamoemoega aogā eiloa e ‵tau o kausaki atu ki ei se tino. (Ioane 4:34) I te taimi e fai ei ne tatou te galuega tenā, ka maua eiloa ne tatou se fesokotakiga tāua mo te ‵tou Tamana i te lagi. Ka fia‵fia foki eiloa tatou ke tavini fakatasi atu mo te fia miliona o taina mo tuagane faka-te-agaga, kolā e kausaki atu foki ki te fakamoemoega tenā i te olaga.
Te Taliaga Tonu o Mea Faiga‵ta
12. Fakamatala mai te ‵kese o te olaga i te vaitaimi tenei mo “te ola tonu.”
12 A te lalolagi tenei ko pili o ‘palele atu e pelā foki mo ana manakoga,’ ko pati i te Tusi Tapu. E seai loa se vaega o te lalolagi a Satani, e aofia i ei tena takutakua mo ana koloa, ka sao, “ka ko te tino telā e fai ne ia a te mea e loto ki ei a te Atua e ola ki te se-gata-mai.” (1 Ioane 2:15-17) E ‵kese mo koloa sē mautinoa, te ‵malu sē tumau, mo fakafiafiaga sē aogā o te olaga tenei, a “te ola tonu”—ko te ola se-gata-mai mai lalo i te Malo o te Atua—se mea tumau kae ka aogā eiloa so se mea faigata tonu telā e talia ne tatou.
13. Ne talia pefea ne se tauavaga a mea faiga‵ta ‵tonu?
13 Ke mafaufau ki a Henry mo Suzanne. E tali‵tonu katoatoa laua ki te fuafuaga a te Atua me ka maua ne tino katoa kolā e fakamuamua ne latou te Malo i olotou olaga a te fesoasoani o te Atua. (Mataio 6:33) Tela la, ne fakaiku ei ne laua ke ‵nofo i se fale telā e se na lo ko ‵togi ‵mafa ko te mea ke uke a lā taimi, fakatasi mo lā tama‵liki fāfine, mō mea faka-te-agaga i lō te ga‵lue tokolua ke ‵togi ki ei te fale ‵togi ‵mafa. (Epelu 13:15, 16) Ne seki malamalama se taugasoa pele o laua i te lā filifiliga tenā ne fai. Ne fai atu tou fafine ki a Suzanne: “Suzanne, kafai e fia nofo koe i se fale gali, e ‵tau fua o tiakina ne koe se mea.” Kae ui i ei, ne iloa ‵lei ne Henry mo Suzanne me i te fakamuamua faeloa o Ieova e fai i ei ke ‵mautakitaki a te folafolaga e uiga ki “te ola i aso nei mo te ola ka oko mai.” (1 Timoteo 4:8; Tito 2:12) Ne ‵tupu aka a lā tama‵liki fāfine ke fai pelā me ne tino talai tumau. E pelā me se kāiga, e seai eiloa se mea ne mafau‵fau latou me e galo i a latou; kae ne maua ne latou a mea aogā e uke mai te kausaki atu ki “te ola tonu” e pelā me ko te lotou fakamoemoega.—Filipi 3:8; 1 Timoteo 6:6-8.
Ke se ‘Tuku Katoatoa Tou Malosi ki te Lalolagi’
14. Ne a mea fakafanoanoa e mafai o iku mai i te fakapuli atu o ‵tou fakamoemoega tonu?
14 E fakamataku ‵ki eiloa māfai e puli i a tatou ‵tou fakamoemoega tonu kae galo atu i ei “te ola tonu.” Ko mafai ei o ‘taomia tatou ne manavasega, koloa mo fakafiafiaga o te olaga nei.’ (Luka 8:14) A manakoga sē pulea e pelā foki mo ‘mea e manava‵se ki ei i te olaga’ e mafai o iku atu ki te aofia malosi i mea o te olaga nei. (Luka 21:34) Se mea fakafanoanoa me ko oti ne aofia malosi a nisi tino i te manakoga lauiloa o te lalolagi nei ko te fia maumea, kae iku atu ei ki te “olo foki keatea mai te fakatuanaki, ka ko fatifati nei olotou loto i puapuagā e uke,” kae galo atu foki i ei te lotou fesokotakiga tāua mo Ieova. Ma‵faga o ikuga fakafanoanoa ona ko te sē ‘puke ‵mau ki te ola se-gata-mai’!—1 Timoteo 6:9, 10, 12; Faataoto 28:20.
15. Ne maua pefea ne se kāiga a mea aogā ona ko te sē ‘tuku katoatoa te lotou malosi ki te lalolagi’?
15 Ne fai atu a Paulo ki tino kolā “e tuku katoatoa atu te lotou malosi ki te lalolagi [ke] se fai penā.” (1 Kolinito 7:31, NW) Ne faka‵logo eiloa a Keith mo Bonnie ki te fakatakitakiga tenei. “Ne fai au pelā me se Molimau a Ieova i te taimi ko fakaoti ei aku akoakoga ki mea tau nifo,” ko pati a Keith. “Ne maua ne au se avanoaga ke fai se filifiliga. E mafai o uke aku tino ma‵saki e faka‵lei aka kae maua i ei aku sene e uke ‵ki, kae ka fakalavelave mai eiloa te mea tenā ki toku olaga faka-te-agaga. Ne filifili aka ne au ke fakamu‵tana oku taimi mō aku tino ma‵saki ko te mea ke uke oku taimi mō mea faka-te-agaga e pelā foki mo te tausi ki toku kāiga, kolā e aofia i ei a tama‵liki fāfine e tokolima. E ui eiloa e se uke malosi omotou tupe, ne iloa ne matou o fakaaogā faka‵lei omotou tupe, kae ne maua faeloa ne matou a mea kolā e ‵tau o maua. Ne maua ne te motou kāiga se vā fealofani ‵lei, a‵lofa kae ‵fonu i te fiafia. Fakamuli ifo, ne ga‵lue tumau katoa matou i te faiga o te galuega talai. Nei la, ko oti ne a‵vaga a mā tama‵liki fāfine kae fia‵fia foki, kae tokotolu mai i a latou ko isi foki ne olotou tama‵liki. E fia‵fia foki olotou kāiga me tumau eiloa i te fakamuamua ne latou a te fuafuaga a Ieova.”
Ke Fakamuamua te Fuafuaga a te Atua i Tou Olaga
16, 17. Ne a fakaakoakoga o tino atamai e fakaasi mai i te Tusi Tapu, kae e masaua pefea latou?
16 E fakaasi mai i te Tusi Tapu a fakaakoakoga o tino kolā ne ola e ‵tusa mo te fuafuaga a te Atua, mo tino kolā e seki fai penā. E aogā eiloa a fakaakoakoga mai tala konā ki tino mai tupulaga, tuu mo aganuu mo fakanofonofoga kese‵kese. (Loma 15:4; 1 Kolinito 10:6, 11) Ne faite ne Nimalota a fa‵kai ‵lasi, kae ne fai eiloa penā ke ‵teke atu ei ki a Ieova. (Kenese 10:8, 9) Kae ko nisi tino e tokouke ne fai eiloa pelā me ne fakaakoakoga ‵lei. E pelā mo Mose, ne seki fakatāua ne ia tena tulaga e pelā me se tino mai te matakāiga o tupu i Aikupito. Kae ne fakamaluga eiloa ne ia ana tauliaga faka-te-agaga e pelā me ne mea e “sili eiloa i te aogā . . . i lō koloa o Aikupito.” (Epelu 11:26) Kāti ne fesoasoani atu eiloa te tokita ko Luka ke faka‵lei aka a te masaki o Paulo e pelā foki mo nisi tino. Kae ne fai eiloa ne Luka te ‵toe mea ‵lei e pelā me se tino talai mo se tino foki ne tusi ne ia te Tusi Tapu. E uiga ki a Paulo, ne seki lauiloa a ia e pelā me se tino poto i te Tulafono, kae e pelā me se misionale, “se apositolo mō tino o fenua fakaa‵tea.”—Loma 11:13.
17 E masaua ne tino a Tavita, e se pelā me se takitaki kautau io me se tagata poto i te ‵fatu pese, kae e pelā me “se tino e manako [te Atua] ki ei.” (1 Samuelu 13:14) E iloa ne tatou a Tanielu, e se pelā me se ofisa i te malo o Papelonia, kae ona ko tena taviniga e pelā me se pelofeta fakamaoni a Ieova; Eseta, e iloa ne tatou a ia e se pelā me ko te tupu fafine o Pelesia, kae e pelā me se fakaakoakoga ‵lei o te loto toa mo te fakatuanaki; Petelu, Anitelea, Iakopo mo Ioane, e iloa ne tatou latou e se pelā me ne tino apo i te faiika, kae e pelā me ne apositolo o Iesu. Kae sili atu i ei, e iloa ne tatou a Iesu e se pelā me “se kamuta,” kae pelā me ko “te Keliso.” (Maleko 6:3; Mataio 16:16) E manino ‵lei i konei me faitalia so se kope, tulaga ne maua ne tino konei, ne fakavae eiloa ne latou olotou olaga ki te lotou taviniga ki te Atua kae e se ki olotou galuega faka-te-foitino. Ne iloa ne latou me i te ‵toe fakamoemoega aogā kae isi sena taui mō latou ko te faiga pelā me se tagata io me se fafine telā e mataku ki te Atua.
18. Ne fakaiku aka pefea ne se Kelisiano talavou a te auala ka fakaaogā ei tena olaga, kae se a te mea ne iloa aka ne ia?
18 Ne malamalama foki a Seung Jin telā ne sautala ki ei i te kamataga, i te mea tenei. “I lō te fakaoti o toku malosi ki mea fakatokita, te ‵lomiga o ata, mo te faiga e pelā me se faiakoga, ne fakaiku aka ne au ke fakaaogā toku olaga e ‵tusa mo taku tukuatuga ki te Atua,” ko tena fakamatalaga. “Ko galue atu nei au i te koga telā e manakogina malosi i ei a faiakoga o te Tusi Tapu, kae fesoasoani atu ki tino ke sa‵sale i te auala ki te ola se-gata-mai. Ne mafaufau sāle au me i te faiga e pelā me se tino talai tumau o te tala ‵lei e se se mea faigata. Nei la, ko faigata malosi atu toku olaga nei, i aku taumafaiga ke faka‵lei aka oku uiga mo toku atamai i te ga‵lue tasi mo tino kolā e ‵kese olotou tuu mo faifaiga. E lavea ne au me i te faiga o te fuafuaga a Ieova mo fai te ‵tou fakamoemoega ko te ‵toe auala aogā i te olaga.”
19. E maua pefea ne tatou te fakamoemoega tonu o te olaga?
19 E pelā me ne Kelisiano, ko oti ne fakamanuiagina tatou ki te iloaga fakaola tino ko maua ne tatou mo te fakamoemoega ke ‵sao. (Ioane 17:3) Tela la, “ke se taku fakasēaogā ne koutou te alofa tauanoa o te Atua,” kae galo atu i a tatou tenā fuafuaga. (2 Kolinito 6:1) Kae ke na fakaaogā eiloa ne tatou a aso mo tausaga tāua o ‵tou olaga koi ‵toe ke avatu i ei a vikiga ki a Ieova. Ke na fakasalalau atu ne tatou te iloaga telā ka maua i ei a te ola tonu telā e fakafiafia kae takitaki atu ei ki te ola se-gata-mai. Kafai e fai penā, ka lavea ne tatou te ‵tonu o pati a Iesu: “E sili atu te [fiafia] o te tino telā e tuku atu fua ana mea i lō o te tino telā e talia ne ia.” (Galuega 20:35) Kae ka maua foki i ei ne tatou te fakamoemoega tonu o te olaga.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ko oti ne ‵fuli a nisi igoa.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• Se a te ‵toe fakamoemoega maluga e mafai o maua ne tatou i te olaga?
• Kaia e fai ei a te ola e ‵tusa mo mea faka-te-foitino e pelā me se mea valea fua?
• Se a “te ola tonu” telā ne folafola mai ne te Atua?
• E mafai pefea ne tatou o fakaaogā ‵tou olaga e ‵tusa mo te fuafuaga a te Atua?