E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Luka
NE ILOA atu me i te Evagelia a Mataio ne tusi muamua eiloa mō tino fai‵tau i te ‵gana Iutaia, a ko te Evagelia a Maleko ne tusi mō tino o fenua fakaa‵tea. Kae, ko te Evagelia a Luka ne tusi mō tino o fenua katoa. Ne tusi a te tusi ko Luka kāti i te 56-58 T.A., kae e fakamatala katoatoa mai ei a te olaga o Iesu mo tena taviniga.
E pelā me se tokitā alofa kae atafai, ne sukesuke faka‵lei ne Luka “a mea katoa mo olotou māfuaga” kae e aofia i ei se vaitaimi o tausaga e 35—mai te 3 T.L.M. ki te 33 T.A. (Luka 1:3) E toeitiiti ko katoa te 60 pasene o fakamatalaga i te Evagelia a Luka e se aofia i nisi Evagelia aka.
KAMATAGA O TE TAVINIGA
Mai tua o te tukuatuga o fakamatalaga e uiga ki te fanau mai o Ioane te Papatiso mo Iesu, e fai mai a Luka me ne kamata ne Ioane tena taviniga i te 15 tausaga o te pulega a Kaisala Tipelio, i te kamataga o te 29 T.A. (Luka 3:1, 2) Ne papatiso a Iesu ne Ioane i te fakaotiga o te tausaga tenā. (Luka 3:21, 22) I te 30 T.A., ‘ne foki a Iesu ki Kalilaia kae ne kamata o akoako ki a latou i loto i olotou fale tapuaki.’—Luka 4:14, 15.
Ne kamata ne Iesu tena talaiga muamua i Kalilaia. Ne fai atu a ia ki te vaitino: “E ‵tau mo au o takutaku atu te Tala ‵Lei o te Malo o te Atua.” (Luka 4:43) Ne olo fakatasi a ia mo Simona te tagata faiika mo nisi tino. Ne fai atu a ia: “Mai te taimi nei o fano ki mua, ka maua ne koe ne tino.” (Luka 5:1-11; Mataio 4:18, 19) Ne olo fakatasi a apositolo e toko 12 mo Iesu i te lua o ana malaga talai i Kalilaia. (Luka 8:1) I te tolu o ana malaga, ne toe uga atu ne ia te toko 12 ke olo “o takutaku atu a te tala i te Malo o te Atua, mo te fai ke ‵lei a masaki.”—Luka 9:1, 2.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:35—E mata, ne fakaaogā a fuamoa o Malia ke faitama ei a ia? Ko te mea ke fai te tama a Malia e pelā me se tamaliki tonu mai te gafa o Apelaamo, Iuta mo Tavita, e pelā mo te mea ne folafola mai ne te Atua, ne ‵tau eiloa o fakaaogā ana fuamoa ke fakafua mai ei te tamaliki. (Kenese 22:15, 18; 49:10; 2 Samuelu 7:8, 16) Kae, ne fakaaogā te agaga tapu o Ieova ke fakamasiki atu te ola ‵lei katoatoa o te Tama a te Atua kae fai ei ke faitama a Malia. (Mataio 1:18) E fakaasi mai konā me ne fakaseai atu i ei so se tulaga sē ‵lei katoatoa i fuamoa o Malia kae mai te kamataga eiloa ne maua ne te tamaliki te puipuiga mai te tulaga se ‵lei katoatoa o Malia.
1:62—E mata, ne gūgū kae ‵tuli a Sakalia? Ikai. Ne pokotia fua i ei tena faipati. Ne fesili atu a nisi tino e auala i te faiga o “fakailoga” me ko oi te igoa o te tamaliki e manako a ia ki ei kae e se ona ko te mea e ‵tuli a Sakalia. E se taumate ne lagona ne ia a pati a tena avaga ne fai e uiga ki te fakaigoaga o te lā tamaliki. Kāti ne fesili atu a nisi tino ki a Sakalia e uiga ki te mea nei e auala i se fakailoga. Ona ko te mea ne ‵tau fua o toe faka‵lei aka tena faipati, e fakaasi mai ei me i a Sakalia ne seki ‵tuli.—Luka 1:13, 18-20, 60-64.
2:1, 2—E fesoasoani mai pefea te fakamatalaga ki te “tusiga igoa” muamua tenei ke iloa aka te taimi ne fanau ei a Iesu? Mai lalo o te pulega a Kaisala Aokuso, e sili atu mo te tasi a tusiga igoa ne fai—te mea muamua ne fai i te 2 T.L.M. e fakataunu ei te Tanielu 11:20 a ko te lua i te 6 io me ko te 7 T.A. (Galuega 5:37) Ne fai a Kulenio e pelā me se kovana o Sulia i te vaitaimi o tusiga igoa konei e lua, e fakamaoni mai i ei me ne puke fakalua ne ia te tofiga. A te fakamatalaga a Luka ki te tusiga igoa muamua e fakauiga i ei me ne fanau a Iesu i te 2 T.L.M.
2:35—I te auala fea ne ‵suki ei te “pelu mata ‵kai” i te loto o Malia? E fakasino atu te mea tenei ki te loto māfatia ka oko ki a Malia mai te laveaga ne ia a te tokoukega o tino e ‵teke ki a Iesu e pelā me ko te Mesia mo te fanoanoa ka lagona ne ia ona ko te mate logo‵mae o Iesu.—Ioane 19:25.
9:27, 28, NW—Kaia ne fai atu ei a Luka me i te ‵fuliga o foliga o Iesu ne fai mai tua o “aso e valu” ne fai ei te tautoga a Iesu ki ana soko me ka isi ne tino i a latou “ka se ‵mate” ke oko ki te taimi e lavea ei ne latou a ia ko vau i tena Malo, kae ne fai mai a Mataio mo Maleko me ko te “ono aso mai tua ifo”? (Mataio 17:1; Maleko 9:2) E manino ‵lei me ne aofia ne Luka a aso fakaopoopo e lua—te aso ne fai ei ne Iesu tena tautoga mo te aso ne fakataunu ei.
9:49, 50—Kaia ne seki taofi ei ne Iesu se tagata telā e afuli ne ia a temoni, faitalia me e se tautali atu te tagata tenā i a ia? Ne seki taofi ne Iesu te tagata me ne seki fakatu aka i ei te fakapotopotoga Kelisiano. Tela la, e se fakauiga i ei me e ‵tau o tautali atu te tagata tenei i a Iesu ko te mea ke fakatuanaki a ia i te igoa o Iesu kae ke afuli ne ia a temoni.—Maleko 9:38-40.
Akoakoga mō Tatou:
1:32, 33; 2:19, 51. Ne tausi ne Malia i tena loto a mea kolā ne ‵tupu mo pati kolā ne fakataunu i valoaga. E mata, e masaua ne tatou i ‵tou loto a mea ne ‵valo mai ne Iesu e uiga ki te “gataga o te lalolagi,” fakatusa ki ana muna ne fai mo mea e ‵tupu i aso nei?—Mataio 24:3.
2:37. E tuku mai ne te fakaakoakoga a Ana me e ‵tau o tu ‵mautakitaki tatou i te tapuaki atu ki a Ieova, “‵talo i taimi katoa,” kae ke mo a e ‵fiu i te “maopoopo sāle o tatou” i fakatasiga Kelisiano.—Loma 12:12; Epelu 10:24, 25.
2:41-50. Ne fakamuamua ne Iosefa a manakoga faka-te-agaga i tena olaga kae tausi atu ki manakoga faka-te-foitino mo manakoga faka-te-agaga o tena kāiga. Mai faiga konei, e tuku mai ne ia se fakaakoakoga gali mō ulu o kāiga.
4:4. E se ‵tau o fakaseke ne tatou se aso ke mafau‵fau ‵loto tatou e uiga ki mea faka-te-agaga.
6:40. E ‵tau o fakaasi atu ne se faiakoga o te Muna a te Atua se fakaakoakoga ‵lei mō ana tino a‵koga. E ‵tau o ola a ia e ‵tusa mo mea kolā e akoako atu ne ia.
8:15. Ko te mea ke “tumau eiloa [te Muna] ke oko ki te taimi ne fua mai ei,” e ‵tau o malamalama, fakatāua kae tauloto ne tatou te Muna a te Atua. E ‵tau o ‵talo kae mafaufau ‵loto tatou māfai ko fai‵tau ki te Tusi Tapu mo tusi faka-te-Tusi Tapu.
TE TAVINIGA FAKAMULI A IESU
Ne uga atu ne Iesu te toko 70 ke mua i a ia ki fa‵kai mo koga katoa i Iutaia. (Luka 10:1) Ne faimalaga atu a ia “i loto i fa‵kai lasi mo fa‵kai foliki, kae ne akoako atu ki tino.”—Luka 13:22.
I te lima o aso mai mua o te Paseka i te 33 T.A., ne ulu atu a Iesu ki Ielusalema kae ne sopo i luga i se asini. Ko oko mai nei te taimi ke fakataunu ei ana pati ki ana soko: “Ka ko au te Tama a te Tagata, e ‵tau o logo‵mae i mea e uke, kae se talia foki ne toeaina, faitaulaga sili mo faiakoga o te Tulafono. Ka tamate au, kae ka toe ola mai i te tolu o aso.”—Luka 9:22, 44.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
10:18—Se a te mea ne fakasino atu ki ei a Iesu i te taimi ne fai atu ei a ia ki soko e toko 70, penei: “Ne lavea ne au a Satani e to ifo pelā me se uila mai i luga i te lagi”? Ne seki fai atu a Iesu me ko oti ne ave keatea a Satani mai te lagi. Ne seki tupu te mea tenā ke oko loa ki te taimi ne fakasopo ei a Keliso e pelā me ko te Tupu i te lagi i te 1914. (Fakaasiga 12:1-10) Faitalia me se mautinoa tonu i a tatou mai te faipati ki se mea telā ka tupu i aso mai mua mai te fakaaogāga o tugāpati kolā e fakasino atu ki se mea telā ko oti ne tupu, ne faka‵mafa mai ne Iesu me ka tupu eiloa.
14:26—I te auala fea e ‵tau ei mo soko o Keliso o “takalia‵lia” ki olotou kāiga? I te Tusi Tapu, e mafai o fakasino atu a te “takalialia” ki te alofa malosi ki te suā tino i lō te suā tino. E ‵tau o “takalia‵lia” a Kelisiano ki olotou kāiga mai te a‵lofa malosi atu ki a Iesu i lō latou.—Mataio 10:37.
17:34-37—Ko oi a “aeto,” kae se a te “foitino mate” telā e ‵luku ki ei a aeto? A latou kolā “ka ave keatea,” e fakatusa ki aeto kolā e ‵kilo ‵mao. A te “foitino mate” telā e ‵luku ki ei ko te Keliso tonu i tena fakatasi mai telā e se lavea ki mata mo mea‵kai faka-te-agaga kolā e fakasoa mai ne Ieova mō latou.—Mataio 24:28.
22:44—Kaia ne logo‵mae malosi ei a Iesu? E uke ‵ki a pogai ne tupu ei a te mea tenei. Ne manavase a Iesu i te auala ka pokotia ei a Ieova te Atua mo Tena igoa ona ko tena mate e pelā me se tagata amio masei. E se gata i ei, ne iloa ‵lei ne Iesu me i tena ola ki te se-gata-mai mo te fakamoemoega o tino katoa mō aso mai mua e fakalagolago ki tena tumau i te fakamaoni.
23:44—E mata, ne fai ne te fakapouliga masani o te la ne te masina ke pouli te lalolagi i itula e tolu? Ikai. A te fakapouliga masani o te la ne te masina e tupu fua i te taimi o te masina sae, kae e se i te masina sulu, e pelā mo te mea ne tupu i te taimi o te Paseka. A te fakapouliga telā ne lavea atu i te aso ne mate ei a Iesu se vavega eiloa mai te Atua.
Akoakoga mō Tatou:
11:1-4. Kafai e fakatusa ne tatou a fakatonuga konei ki fakamunaga tai ‵kese i te ‵talo fakaakoako telā ne fai i te Lauga i Luga i te Mauga i nāi masina e 18 mai mua atu i ei, e fakaasi manino mai ei me e se ‵tau o fakafokifoki faeloa a ‵tou pati e fai i ‵tou ‵talo.—Mataio 6:9-13.
11:5, 13. E tiga eiloa e loto fiafia a Ieova o tali mai ‵tou ‵talo, e ‵tau o tumau tatou i te ‵talo faeloa.—1 Ioane 5:14.
11:27, 28. A te fiafia tonu e māfua mai i te fakamaoni o fai te loto o te Atua kae e se mai fesokotakiga i te kāiga io me ko kope faka-te-lalolagi.
11:41. E ‵tau o tuku atu a ‵tou meaalofa mo te loto kātoa mo te loto alofa.
12:47, 48. A te tino telā e uke ana tiute kae se tausi ki ei e sili atu tena masei i lō te tino telā e se iloa io me se maina katoatoa i ana tiute e ‵tau o fai.
14:28, 29. Se mea poto ke ola tatou e ‵tusa mo mea kolā e mafai o maua ne tatou.
22:36-38. Ne seki fai atu a Iesu ki ana soko ke tauave se meatau ke puipui ei a latou. Kae, ne fai a pelu kolā ne puke i olotou lima i te po ne fakalata ei a Iesu, mo fai se auala ke tuku atu ei ne Iesu se fakaakoakoga tāua ki a latou: “Ko latou katoa kolā e fakaaogā te pelu, e ‵mate foki i te pelu.”—Mataio 26:52.
[Ata i te itulau e 31]
Ne tuku mai ne Iosefa se fakaakoakoga ‵lei e pelā me se ulu o te kāiga
[Ata i te itulau e 32]
Ne fakamatala katoatoa mai ne Luka a te olaga o Iesu mo tena taviniga