E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Ioane
A IOANE—“te soko telā e alofa ki ei a Keliso”—ko te tino fakaoti eiloa telā ne fakaosofia ke tusi ne ia se tala e uiga ki te olaga o Keliso mo tena galuega talai. (Ioane 21:20) Ne tusi tena tala kāti i te 98 T.A., kae e se uke a mea i nisi Evagelia e tolu kolā ne toe fakamatala mai ne Ioane.
Ne tusi ne te apositolo ko Ioane tena Evagelia mō se pogai mautinoa. Ne fai mai a ia e uiga ki mea kolā ne tusi ne ia: “Ka ko tusi a mea konei, ko te mea ke tali‵tonu ei koutou, i a Iesu ko te Keliso eiloa, ko te Tama a te Atua; kae i te fakatuanaki la tenā, e maua ei ne koutou a te ola i tona igoa.” (Ioane 20:31) E tāua ‵ki eiloa tena fekau ki a tatou katoa.—Epelu 4:12.
“KILOKE, TELĀ TE TAMĀ MAMOE A TE ATUA”
I te mateaga ne ia a Iesu, fai atu ei a Ioane te Papatiso mo te mautinoa, penei: “Kiloke, telā te Tamā Mamoe a te Atua ka ave ne ia keatea agasala a te lalolagi!” (Ioane 1:29) I malaga a Iesu i loto i Samalia, Kalilaia, Iutaia, mo te feitu ki te saegalā o te Iolitana—o talai, akoako, kae fai foki ana vavega fakaofoofogia—‘e tokouke a tino ne olo atu ki ei kae tali‵tonu foki ki a ia.’—Ioane 10:41, 42.
E tasi te ‵toe vavega fakaofoofogia telā ne fai ne Iesu ko te ‵toe fakatuakaga o Lasalo mai te mate. E tokouke a tino ne tali‵tonu ki a Iesu i te mateaga ne latou te tino telā ne mate i aso e fa ko toe ola mai. Kae ne lamalama a faitaulaga pule mo Falesaio ke tamate ne latou a Iesu. Tela la, ne tiakina ne Iesu te koga tenā o “fano . . . ki se koga e pili ki te koga lavaki, ki te fa‵kai e igoa ki a Efalaima.”—Ioane 11:53, 54.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:35, 40—Ko oi te soko i tafa o Anitelea telā ne ‵tu fakatasi mo Ioane te Papatiso? Ne fakasino atu faeloa te tino tusi tala ki a Ioane te Papatiso e pelā me ko “Ioane” kae ne seki fakailoa mai ne ia a ia eiloa i tena Evagelia. Tela la, a te soko telā ne seki iloa tena igoa ko Ioane eiloa, ko te tino telā ne tusi ne ia te Evagelia tenei.
2:20—Ko te faletapu fea telā ne fakatu i tausaga e “fa sefulu ono”? Ne fakasino atu eiloa a tino Iutaia ki te ‵toe fakatuakaga o te faletapu a Selupapelu ne te Tupu o Iutaia ko Helota. E ‵tusa mo pati a te tino tusi tala ko Josephus, ne kamata te galuega tenā i te 18 o tausaga o te pulega a Helota, io me i te 18/17 T.L.M. Ne faite te potu tafasili i te tapu mo nisi koga tāua o te faletapu i loto i tausaga e valu. Kae ne tumau eiloa te faiga o galuega i te faletapu kātoa ke oko ki tua malie o te Paseka i te 30 T.A., tenā ne fai mai ei a tino Iutaia me ne oti tena faitega i tausaga e 46.
5:14—E mata, e māfua mai a masaki i agasala kolā e fai? E se fai penā i taimi katoa. A te tagata telā ne faka‵lei ne Iesu ne masaki i tausaga e 38 ona ko te tulaga se ‵lei katoatoa telā ne togi mai ki a tatou. (Ioane 5:1-9) A te mea telā ne fakauiga ki ei a Iesu me ona ko te mea ko oti ne fakaasi atu ki te tagata tenei te alofa fakamagalo, e ‵tau o tautali atu a ia i te auala ki te fakaolataga kae se toe agasala mo te iloa tonu ko te mea ke se oko atu ki a ia te mea telā e masei atu i te masaki. Ne mafai o agasala te tino tenei i te agasala telā e se mafai o fakamagalogina, ko te mate telā e se mafai o toe fakatu mai.—Mataio 12:31, 32; Luka 12:10; Epelu 10:26, 27.
5:24, 25—Ko oi la tino kolā ka ‘‵sao atu mai te mate ki te ola’? E faipati loa a Iesu ki a latou kolā ne ‵mate muamua i te feitu faka-te-agaga kae kolā ne lagona ne latou ana pati kae fakatuanaki ki a ia kae fakagata te sa‵sale i olotou auala agasala. Ne ‘‵sao mai latou i te mate ki te ola’ me ko tapale keatea te fakamaseiga a te mate ki luga i a latou, kae ko tuku atu ki a latou te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai ona ko te lotou fakatuanaki ki te Atua.—1 Petelu 4:3-6.
5:26; 6:53—Se a te uiga o te mauaga o te ‘ola i se tino’? Mō Iesu Keliso, e fakauiga te mea tenei ki te mauaga ne ia mai te Atua a mea fakapito e lua—ko tena mafai o tuku atu ki tino katoa se tulaga ‵lei i mua o Ieova mo te ‵mana ke tuku atu te ola mai te ‵toe faka‵tuakaga o tino ‵mate. Mō soko o Iesu, ‘a te mauaga o te ola i loto i a latou’ e fakauiga i ei me ko maua ne latou te tulaga ‵lei katoatoa o te olaga. E ulu atu a Kelisiano fakaekegina ki loto i ei i te taimi e faka‵tu aka ei latou ke ola i te lagi. Kae e maua ne tino fakamaoni kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi a te tulaga ‵lei katoatoa o te olaga māfai e manumalo latou i te ‵toe tofotofoga telā ka fai i te fakaotiga o te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga.—1 Kolinito 15:52, 53; Fakaasiga 20:5, 7-10.
6:64—E mata, ne iloa ne Iesu i te taimi ne filifili ei ne ia a Iuta te Isikaliota me ka fakalata a ia ne Iuta? E manino ‵lei me ne seki iloa ne ia. Kae i te taimi e tasi i te tausaga e 32 T.A., ne fai atu a Iesu ki ana apositolo: “Ka ko te tokotasi o koutou se tiapolo io me se tino fakalata tino.” Kāti i te taimi tenā ko oti ne matea ne Iesu me ko ‘kamata’ o fanatu a Iuta te Isikaliota i se auala se tonu.—Ioane 6:66-71.
Akoakoga mō Tatou:
2:4. Ne fakaasi atu ne Iesu ki a Malia me ona ko ia ko te Tama tukugina atu kae papatiso a te Atua, e ‵tau o maua ana fakatonuga mai tena Tamana i te lagi. E tiga eiloa ne fatoā kamata ne Iesu tena galuega, ne iloa ‵lei ne ia te itula, io me ko te taimi, mō te faiga o tena galuega, e aofia i ei tena mate e pelā me se taulaga. E seai se tino e mafai o fakalavelave atu ki te fai ne ia o te loto o te Atua ke oko ki tino ‵pili o tena kāiga e pelā mo Malia. E ‵tau foki o penā te ‵tou taviniga ki a Ieova te Atua.
3:1-9. E maua ne tatou a akoakoga e lua mai te fakaakoakoga a Nikotemo, se pule o tino Iutaia. Muamua la, ne fakaasi mai ne Nikotemo te loto maulalo, te poto, mo tena manakoga ki mea faka-te-agaga, mai te matea ne ia o te tama fatauvā a se kamuta me ko te faiakoga telā ne uga mai ne te Atua. E manakogina ke maua ne Kelisiano ‵tonu te loto maulalo i aso nei. A te lua o mea, ne seki fai a Nikotemo mo fai se soko o Iesu a koi nofo a Iesu i te lalolagi nei. Kāti ona ko tena mataku ki tino, tena manavase ki tena tofiga i te Sanetulini, io me ko tena maumea. E mafai o tauloto ne tatou se akoakoga tāua mai te mea tenei: E se ‵tau o talia ne tatou a mea konei ke se ‘puke ne tatou a ‵tou sataulo kae tau‵tali atu faeloa i a Iesu.’—Luka 9:23.
4:23, 24. Ko te mea ke talia ne te Atua te ‵tou tapuakiga, e ‵tau o fetaui te mea tenā mo te munatonu telā e maua i te Tusi Tapu kae e ‵tau o takitakigina ne te agaga tapu.
6:27. I ‵tou taumafaiga ke faka‵lei aka a ‵tou manakoga faka-te-agaga, e ‵tau o ga‵lue tatou “ke maua a meakai kolā e tumau i te ola se gata mai.” Ka fia‵fia eiloa tatou māfai e fai ne tatou te mea tenā.—Mataio 5:3.
6:44. E amanaia eiloa a Ieova ki a tatou taki tokotasi. E fakapili‵pili ne ia tatou taki tokotasi ki tena Tama e auala i te galuega talai mo te fesoasoani mai ke maua kae ke fakaaogā ne tatou a muna‵tonu faka-te-agaga e auala i Tena agaga tapu.
11:33-36. A te fakaasiatuga o ‵tou lagonaga e se se fakailoga tenā o te vāivāi.
‘TUMAU I TE TAU‵TALI I A IA’
Ona ko te pili mai o te Paseka i te 33 T.A., ne toe foki atu ei a Iesu ki Petania. I a Nisani po 9, ne fanatu ei a ia ki Ielusalema i luga i se tamā asini. I a Nisani po 10, ne toe fanatu a Iesu ki te faletapu. I se tali ki luga i tena ‵talo ke faka‵malu aka te igoa o tena Tamana, ne lagona atu ei se leo mai te lagi e fai mai penei: “Ko oti ne tuku atu ne au te ‵malu, kae ka toe tuku atu foki ne au te ‵malu” ki ei.—Ioane 12:28.
Ka koi ‵kai latou i te ‵kaiga o te Paseka, ne fai atu ne Iesu ana pati fakamavae ki ana soko kae ‵talo atu mō latou. Mai tua o tena pukega fakapagota, tena fakamasinoga, mo tena fakasatauloga, ne toe fakatu aka ei a Iesu.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
14:2—Ka “fakatoka” pefea ne Iesu se koga i te lagi mō ana soko fakamaoni? Ka aofia i te mea tenei a te fakamau‵tūga ne Iesu a te feagaiga fou mai i tena tu atu i mua o te Atua kae tuku atu ki a Ia te tulaga tāua o tena toto. E aofia foki i te fakatokaga tenā ko te mauaga ne Keliso te malosi o te pulega fakatupu kae mai tua ifo i ei ko te kamataga o toe faka‵tu aka ana soko fakaekegina ki te lagi.—1 Tesalonia 4:14-17; Epelu 9:12, 24-28; 1 Petelu 1:19; Fakaasiga 11:15.
19:11—E mata, ne faipati a Iesu e uiga ki a Iuta te Isikaliota i tena faipatiga ki a Pilato e uiga ki te tino telā ne tuku atu ne ia a Ia ki a Pilato? I lō te fakasino atu fua ki a Iuta io me se isi tino aka, kāti ne fakasino atu eiloa a Iesu ki tino katoa kolā ne aofia i te agasala telā ko tena tamatega. Ne aofia i ei a Iuta, “faitaulaga sili mo te Fono kātoa,” ke oko ki ‘tino e tokouke’ kolā ne fakaosogina ke fai atu ke ‵tala mai a Palapa.—Mataio 26:59-65; 27:1, 2, 20-22.
20:17—Kaia ne fai atu ei a Iesu ki a Malia te Makatala ke se taofigina a ia? E manino ‵lei me ne taofi ne Malia a Iesu me ne talitonu a ia me ka fanaka a ia ki te lagi kae ka se toe matea atu ei a ia. Ke fakatalitonu atu ki tou fafine me i a ia ka se fanaka ki te lagi, ne fai atu ei a Iesu ke se taofi a ia kae ke fano o fakailoa atu ki ana soko i a ia ko oti ne toetu aka.
Akoakoga mō Tatou:
12:36. Ke fai mo “tino o te mainaga,” io me ko tino e fakamaina atu te mainaga, e ‵tau o maua ne tatou te iloaga tonu e uiga ki te Muna a te Atua ko te Tusi Tapu. Ko fakaaogā ei ne tatou te poto tenā ke aumai a nisi tino mai te pouliga faka-te-agaga ki loto i te mainaga o te Atua.
14:6. E seai se isi auala e mafai ei o maua ne tatou te taliaga a te Atua vaganā ke auala atu i a Iesu Keliso. Ko te fakatuanaki fua ki a Iesu mo te tau‵tali i ana fakaakoakoga e mafai o fakapili‵pili atu ei tatou ki a Ieova.—1 Petelu 2:21.
14:15, 21, 23, 24; 15:10. E fesoasoani mai te faiga o te loto o te Atua ke tumau tatou i loto i tena alofa mo te alofa o tena Tama.—1 Ioane 5:3.
14:26; 16:13. E galue te agaga tapu o Ieova e pelā me se faiakoga kae fakamasaua mai foki a mea ko oti ne tauloto ne tatou. E galue foki ke fakaasi mai i ei a muna‵tonu. Tela la, e mafai o fesoasoani mai ke ga‵solo ki mua te ‵tou iloa, poto, malamalama, fakaikuga, mo te malosi o ‵tou mafaufau. Tela la, e ‵tau o tumau tatou i te faiga o ‵talo, maise eiloa o fakamolemole atu ke maua te agaga tenā.—Luka 11:5-13.
21:15, 19. Ne fesili atu ki a Petelu me e mata, e alofa atu a ia ki a Iesu i lō mea “konei,” ko ika kolā e tuku i olotou mua. Ne faka‵mafa atu ne Iesu i konā te tāua ke filifili ne Petelu ke tautali atu faeloa i a ia i lō te faiga o tena pisinisi faiika. Mai tua o te mafaufau ‵mafa ki tala i te Evagelia tenei, ke na fakaiku aka ne tatou ke a‵lofa tatou ki a Iesu i lō so se mea telā e mafai o foliga mai me e gali. Ao, ke na tau‵tali atu faeloa tatou ki a ia mo te loto kātoa.
[Ata i te itulau e 31]
Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Nikotemo?