A te Malosi o te Atua e Matea i Fetu
“Kilo ake ki te lagi! Ko oi ne faite ne ia a fetu konā e lavea ne koe? A ia telā e takitaki ne ia latou pelā me se kautau, e iloa ne ia te aofaki o latou, kae e isi katoa ne igoa o fetu takitasi ne fakaigoa ne ia! A tena ‵mana e se faka‵tau eiloa i te malosi - e se mafai eiloa o galo se fetu i fetu konā.”—ISAIA 40:26.
A TE ‵tou la se fetu telā e se aofia i toe fetu ‵lasi eiloa. E tiga te feitu tenā, e ‵tusa mo te 330,000 taimi e lasi atu ei te la i te lalolagi. A te ukega o fetu kolā e ‵pili mai ki te lalolagi e fo‵liki ifo i te la. Kae ko nisi fetu, e pelā mo te fetu ko te V382 Cygni, e sili atu i te 27 taimi e lasi atu i te ‵tou la.
E pefea te lasi o te malosi telā e tuku mai ne te ‵tou la? Mafaufau ki te ‵vela o se afi telā e lagona eiloa ne koe tena ‵vela mai i se sefulu maila te ‵mao. A te ‵mao o te la mai te lalolagi e nofo pelā ki se 93 miliona maila. Kae i se aso ‵vela malosi, e mafai ne te ‵vela tenā o faka‵pusa ne ia te pa‵kili o se tino! Se mea fakaofoofogia me kāti e nofo ki se tasi-vae-piliona fua o te malosi o te la e oko mai ki te lalolagi. Kae ko te vaega foliki tenei o te malosi o te la e lava loa mō te tausiga o mea ola i luga i te paneta tenei.
E tonu, ko oti ne galue aka ne saienitisi me i te malosi kātoa telā e tuku mai ne te ‵tou la e lava eiloa ke tausi atu ei ki se aofaki o paneta e 31 tiliona e penei mo te lalolagi. Io me ke fua aka te malosi sē fuafuagina tenei i se isi auala: Kafai e mafai o fakaputu aka te malosi kātoa tenei o te la i se sekone e tasi fua, e mafai o maua ne te Iunaite Sitete “te malosi e lava mo fai ana galuega e ‵tusa mo te aofaki e manakogina i aso nei mō tausaga e 9,000,000,” ko pati i te Web site a te Space Weather Prediction Center (SWPC).
E ‵tafe mai te malosi o te la i tena kogāloto—se faifaiga telā e tuki fakatasi ei a toe vaega fo‵liki ko atoms i ei ko ‵pusa mai ei ki tua te malosi. Ona ko te lasi o te la mo te matolu o tena kogāloto, e manakogina i ei se fia miliona o tausaga ke gaki aka ki luga te malosi telā e gaosi i tena kogāloto. “Kafai e fakagata i te aso nei a te tukumaiga ne te La a te malosi tenā, e nofo pelā ki se 50,000,000 tausaga kae fatoā matea atu a ikuga o te mea tenā i te Lalolagi!” ko pati i te Web site a te SWPC.
Nei la, ke mafaufau ki te mea tenei: Kafai e kilo aka koe ki te lagi i se po manino, ko matea ei ne koe te fia afe o fetu, kae e ‵pusa mai i fetu takitasi konā se aofaki sē fuafuagina o te malosi, e pelā eiloa mo te ‵tou la. Kae e fai mai a saienitisi me e lau i piliona ma piliona o fetu i te lagi saukātoa!
Ne māfua mai i fea a fetu katoa konei? E tali‵tonu nei te tokoukega o tino ‵poto me ona ko pogai kolā e se malamalama latou i ei, ne māfua fakapoi mai te lagi mo te lalolagi saukātoa i se 14 piliona tausaga ko ‵teka. Kae e fai mai te Tusi Tapu i se fakamatalaga faigofie: “I te kamataga o te faitega ne te Atua te lagi mo te lalolagi.” (Kenese 1:1) E aunoa mo te fakalotolotolua, a te Tino telā ne faite ne ia a mesini gaosi malosi sē fuafuagina i te ‵lasi kolā e fakaigoa ne tatou ki fetu, e fakamatala mai me “e se faka‵tau eiloa i te ma‵losi.”—Isaia 40:26.
Te Auala e Fakaaogā ei ne te Atua Tena Malosi
E fakaaogā ne Ieova te Atua tena malosi ke fakamalosi atu ki tino kolā e fai ne latou tena loto. E pelā mo te fakaaogāga ne te apositolo ko Paulo a tena malosi i te akoakoatuga o nisi tino e uiga ki te Atua. A Paulo e se se tino malosi pelā mo agelu, kae e uke a galuega ne mafai o fai ne ia faitalia a ‵tekega matagā. Pefea la? Ne matea ne ia me ne maua ne ia te ‘malosi telā e sili atu i te malosi masani’ mai te Atua.—2 Kolinito 4:7-9.
Ko oti foki ne fakaaogā ne Ieova te Atua tena malosi ke fakaseai atu ei a tino kolā e fakasēaogā ne latou ana tulaga amio‵tonu i mea tau amioga. Ne fakasino atu a Iesu Keliso ki te fakaseaiga o Sotoma mo Komolo mo te Lolo i aso o Noa e pelā me ne fakaakoakoga o te fakaaogāga o te malosi ofa mea o Ieova ki tino amio ma‵sei fua. Ne ‵valo mai ne Iesu me ko pili o toe fakaaogā ne Ieova tena malosi ke fakaseai atu ei a latou kolā e se fia ‵saga atu ki ana tulaga amio‵tonu.—Mataio 24:3, 37-39; Luka 17:26-30.
E Pokotia Koe Pefea?
Kafai ko oti ne mafaufau ‵loto koe ki te malosi o te Atua telā e fakaasi mai i fetu, kāti ka ‵pau ou lagonaga mo te Tupu ko Tavita, telā ne fai mai penei: “Ka onoono au ki te lagi, telā ne faite ne koe, te masina mo fetu, kolā ne fakatu ne koe i olotou tulaga; se a te aogā o te tagata e manatu mai ei koe ki a ia; se a foki te aogā o te tagata e saga mai koe ki a ia?”—Salamo 8:3, 4.
E tonu, e ‵tau o maua ne tatou te loto maulalo ke matea atu ei te tulaga fatauvā o tatou māfai e faka‵tusa ki te lasi o te lagi saukātoa. Kae e se ‵tau o mafaufau tatou me e se aogā ki a tatou te malosi o te Atua. Ne fakaosofia ne Ieova a te pelofeta ko Isaia ke tusi ne ia a pati fakamafanafana loto konei: “E fakamalosi ne ia a latou kolā ko vāivāi kae fi‵ta. Ke oko foki eiloa ki a latou kolā koi talavou ko vāivāi; a tamataene ko ‵siga sāle fua i te fi‵ta. Ka ko latou kolā e fakatuaga ki te Aliki mō se fesoasoani ka fakafougina te lotou malosi. Ka eva latou i olotou kapakau e pelā me ne aeto; ka tele latou kae se mafai o fi‵ta; ka sasale latou kae se mafai o vāivāi.”—Isaia 40:29-31.
Kafai e manako koe o fai te loto o te Atua, e mautinoa eiloa me ka tuku atu ne ia ki a koe tena agaga tapu ke fakatumau ne ia koe i te faiga o tena loto. Kae e ‵tau o fakamolemole atu koe e uiga ki ei. (Luka 11:13) Mai te ‵lago atu o te Atua, ka kufaki eiloa koe i so se tofotofoga kae ka maua ne koe te malosi ke fai ei te mea tonu.—Filipi 4:13.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
Mai te ‵lago atu o te Atua, ka maua eiloa ne koe te malosi ke fai te mea tonu
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
E kamata i te feitu fakamaui i luga: Whirlpool galaxy, Pleiades star cluster, Orion Nebula, Andromeda galaxy
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
E 330,000 taimi e lasi atu ei te la i te lalolagi
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
Pleiades: NASA, ESA and AURA/Caltech; all others above: National Optical Astronomy Observatories