Ieova—te Atua Telā e Malosi ‵Ki
“A tena mana e se fakatau eiloa i te malosi —e se mafai eiloa o galo se fetu i fetu kona!” —ISAIA 40:26.
1, 2. (a) Se a te malosi i te lalolagi telā e fakalago‵lago atu a tatou katoa ki ei? (e) Fakamatala mai a te pogai e fai ei me i a Ieova ko te Mafuaga tonu o malosi katoa.
A TE MALOSI se mea e se tī mafaufau ‵mafa te tokoukega o tatou ki ei. E pelā eiloa mo te sē mafaufau ‵mafa sāle o tatou ki te malosi o te iti telā e maua mai i ei te mainaga mo te ‵vela io me ko te faigofie ke ‵sulu atu se uaea ki te iti ke fakaola ei se mea. Kae kafai ko mate te iti ko fatoā iloa ei ne tatou me kafai e se maua te malosi tenā kāti ka fakagata atu i ei a galuega katoa i fa‵kai o tino. E maua te lasiga o te iti telā e fakaaogā ne tatou mai i te pogai tumau o malosi mō te lalolagi—ko te la.a I sekone takitasi e ‵sunu ei ne te la e pelā me se ogaumu te lima miliona o mea fakaniukelea, kae e fakamaina mai i ei ki te lalolagi a te malosi telā e fakaolaola faeloa i ei a mea ola.
2 Kae e maua sāle mai fea a malosi katoa konā mai te la? Ko oi ne fakatu aka ne ia te malosi tenā i te lagi? Ko Ieova te Atua. E fai mai penei te Salamo 74:16 e uiga ki a ia: “Ne faka‵tu foki ne koe te la mo te masina ki la tulaga.” E tonu, a Ieova ko te Mafuaga muamua o malosi katoa, kae ko ia foki ko te Pogai o te ola kātoa. (Salamo 36:9) E se ‵tau lele eiloa o manatu fātauvā tatou ki te malosi tenā. E alatu i tena pelofeta ko Isaia, ne fakamasaua mai a Ieova ki a tatou ke ‵kilo atu ki mea i luga i te lagi, e pelā mo te la mo fetu, kae ke mafaufau faka‵lei tatou me ne māfua mai pefea a mea konā. “Kilo ake ki te lagi! Ko oi ne faite ne ia a fetu kona e lavea ne koe? A ia
tela e takitaki ne ia latou pela me se kautau, e iloa ne ia te aofaki o latou, kae e isi katoa ne igoa o fetu takitasi ne fakaigoa ne ia! A tena mana e se fakatau eiloa i te malosi—e se mafai eiloa o galo se fetu i fetu kona!”—Isaia 40:26; Ielemia 32:17.
3. E maua pefea ne tatou a mea aogā mai i fakaasimaiga o te malosi o Ieova?
3 Me e malosi ‵ki eiloa a Ieova, e mafai ne tatou o tali‵tonu me ka tumau te la i te tukumaiga o te mainaga mo te ‵vela, ko mea kolā e fakalago‵lago atu ki ei ‵tou olaga. Kae e se ko ‵tou manakoga faka-te-foitino fua kolā e fakalago‵lago sāle atu ki te malosi o te Atua. E aofia eiloa te malosi o Ieova i te ‵tou faka‵saoga mai te agasala mo te mate, te ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua, mo te ‵tou fakatuaga atu ki a Ieova. (Salamo 28:6-9; Isaia 50:2) E uke a tala i te Tusi Tapu e fakamaoni mai i ei te malosi o Ieova ke faite ne ia a mea, ke fakaola kae faka‵sao ne ia a tino kae ke ‵ta fakapalele foki ne ia ana fili.
E Fakaasi Mai te Malosi o te Atua i Mea Kolā ne Faite ne Ia
4. (a) Ne a manatu o Tavita i te taimi ne kilo atu ei a ia ki te lagi i te po? (e) Ne a mea e fakaasi mai ne mea i te lagi e uiga ki te malosi o te Atua?
4 Ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo me i “te uiga se lavea o te Atua, . . . ko oti eiloa ne fakaasi faka‵lei mai e alatu i te faitega o te lalolagi.” (Loma 1:20) I te fia selau tausaga mai mua atu i ei, ne kilo sāle atu te tino faisalamo ko Tavita, telā ne fai foki mo fai se tausi mamoe, ki te lagi i po, kae ne maina foki a ia i te ‵malu o te lagi mo te malosi o te Atua telā ne faite ne ia a mea konā. Ne tusi mai a ia penei: “Ka onoono au ki te lagi, tela ne faite ne koe, te masina mo fetu, kola ne fakatu ne koe i olotou tulaga; se a te aoga o te tagata e manatu mai ei koe ki a ia; se a foki te aoga o te tagata e saga mai koe ki a ia?” (Salamo 8:3, 4) E tiga eiloa ne seki maina katoatoa a ia i mea i luga i te lagi, ne maina ‵lei a Tavita me i a ia se tamā sipa fua māfai e fakatusa a ia ki te Māfuaga o te ‵tou lagi lasi. Ko uke atu nei a mea e iloa ne tino kolā e suke‵suke ki te lagi e uiga ki te lasi o te lagi mo te malosi telā e fakatumau ei a mea konā. E pelā mo te lotou faimaiga me i sekone takitasi e tuku mai ne te ‵tou la a te malosi telā e ‵pau eiloa mo te faka‵paga o te 100,000 miliona mekatoni (megatons) o paula ko te TNT.b E oko mai fua se tamā vaega o te malosi tenā ki te lalolagi nei, kae ko lava loa i ei ke fakaolaola aka faeloa a mea ola katoa i te ‵tou lalolagi nei. Kae ko te ‵tou la e se ko te ‵toe fetu malosi i te lagi. E tuku sāle mai ne nisi fetu i sekone takitasi a te malosi telā e tuku mai ne te la i te aso kātoa. Ke mafaufau malie aka ki te malosi telā e mafai o fakaaogā ne te Atua ke faite aka ne ia a mea konā i te lagi! E ‵tonu a pati konei a Eliu: “A te mana o te Atua ko oko eiloa i te maluga, tena te mea ko se mafai ei ne tatou o fakapilipili atu ki a ia.”—Iopu 37:23.
5. Ne a fakamaoniga e uiga ki te malosi o Ieova e maua ne tatou i ana faifaiga?
5 Kafai e taumafai tatou ke ‘malama‵lama i mea kolā ne fai ne te Atua’ e pelā mo te faiga a Tavita, ka matea atu i ei ne tatou a fakamaoniga o tena malosi i koga katoa—i te matagi mo peau, fatili mo uila, i vaitafe ma‵losi mo mauga ma‵luga. (Salamo 111:2; Iopu 26:12-14) Kae e pelā mo te mea ne fakamasaua atu ne Ieova ki a Iopu, e fakamaoni mai foki ne manu a Tena malosi. E aofia i ei ko te Pemota, io me ko te hippopotamus. Muna a Ieova ki a Iopu: “A ona ivi e malosi pela me ne palasi, ka ko ona vae e pela me ne fiti.” (Iopu 40:15-18) Ne iloa foki te malosi fakamataku o te pulumakau vao i aso ne tusi ei te Tusi Tapu, kae ne ‵talo atu a Tavita ke na sao atu a ia “mai leona konei; au ko se aoga i mua o pulumakau konei.”—Salamo 22:21; Iopu 39:9-11.
6. Se a te mea telā e fakaata mai i te pulumakau tagata i te Tusi Tapu, kae kaia? (Ke onoono ki te manatu mai i lalo.)
6 Ona ko tena malosi, e fakaaogā sāle te pulumakau i te Tusi Tapu ke fakaata mai i ei te malosi o Ieova.c E fakaasi mai i te fakaasiga a te apositolo ko Ioane e uiga ki te nofogaaliki o Ieova a manu ola e fa, kae e tasi te manu i ei ne foliga mai ana mata pelā me se pulumakau. (Fakaasiga 4:6, 7) E manino mai i ei me e tasi te uiga tāua mai i uiga tāua e fa o Ieova telā e fakaasi mai i kelupi konā ko tena malosi. A nisi uiga konā ko te alofa, te poto, mo te fakamaoni. Me i tena malosi se vaega tāua o uiga o te Atua, kafai e maua ne tatou se fakamatalaga manino e uiga ki tena malosi mo te auala e fakaaogā ei ne ia tena malosi ka fesoasoani mai i ei ki a tatou ke fakaakoako atu ki a ia i te fakaaogāga ne ia o so se malosi telā e nofo mo ia i se auala ‵tau.—Efeso 5:1.
“Ieova o Kautau, te Atua Malosi”
7. Kaia e mafai ei ne tatou o tali‵tonu me ka manumalo te ‵lei i luga i te masei?
7 I te Tusi Tapu, e fakaigoa sāle a Ieova ko “te Atua Tafasili i te Malosi,” kae e fakamasaua mai ne te tofi tenā me e se ‵tau o manatu māmā tatou ki tena malosi io me fakalotolotolua me e mafai ne ia o fakatakavale ana fili. (Kenese 17:1; Esoto 6:3) Kāti e foliga mai pelā me e mautakitaki eiloa te fakanofonofoga matagā a Satani, kae i te kilokiloga a Ieova “a malo e pela fua me ne mea seai . . . e pela eiloa me se motiga o te vai; a fenua mao e pela fua mo te pefu i te māmā.” (Isaia 40:15) Ona ko te malosi tenā o te Atua, e seai lele eiloa se fakalotolotolua me ka manumalo te ‵lei i luga i te masei. A koi fai valevale a amioga ma‵sei i aso nei, kae e fakamafanafana mai māfai e iloa ne tatou me ka ave keatea ki te se-gata-mai ne Ieova o kautau “te Atua Malosi o Isalaelu” a faifaiga ma‵sei katoa.—Isaia 1:24; Salamo 37:9, 10.
8. Ne a kautau faka-te-lagi e pule a Ieova ki ei, kae ne a mea e fakaasi mai i ei te lotou ma‵losi?
8 E maua faka 285 taimi a te tugāpati ko te “Ieova o kautau” i te Tusi Tapu faka-Peletania, kae e fakamasaua mai foki i ei e uiga ki te malosi o te Atua. A “kautau” kolā e fakauiga ki ei ko potukau o tino faka-te-agaga kolā e pule a Ieova ki ei. (Salamo 103:20, 21; 148:2) I te po e tasi, e tokotasi fua te agelu mai i agelu konā ne tamate ne ia a sotia Asulia e toko 185,000 kolā ne fakamatakutaku atu ki Ielusalema. (2 Tupu 19:35) Kafai e iloa ne tatou te malosi o kautau faka-te-lagi a Ieova, ka se sōna ma‵taku tatou ki tino ‵teke. Ne seki manavase te pelofeta ko Elisaia i te taimi ne ‵po aka ei a ia ne se kautau o sotia kolā ne sala atu ki a ia, me e se pelā mo tena tavini, ne matea atu ne ana mata faka-te-agaga te fia o kautau faka-te-lagi kolā ne ‵lago mai ki a ia.—2 Tupu 6:15-17.
9. Kaia e ‵tau ei o fai tatou pelā mo Iesu kae tali‵tonu ki te fesoasoani mai te Atua?
9 Ne iloa foki ne Iesu me e mafai o fesoasoani atu a agelu ki a ia i te taimi ne oso mai ei se potukau o tino kolā ne isi ne olotou pelu mo pago i te fatoaga ko Ketesemane. Ko oti ne fai atu a Iesu ki a Petelu ke se fakaaogā ne ia tena pelu, kae ne fai atu a Iesu ki a ia me kafai e ‵tau o fai ne ia e mafai ne ia o akai atu ki tena Tamana ke uga mai “ne sotia agelu e sili atu i te fitu sefululua afe.” (Mataio 26:47, 52, 53) Kafai e iloa ne tatou me e mafai ne te Atua o fakaaogā a vaegā kautau faka-te-lagi penā, ka tali‵tonu katoatoa foki tatou ki te fesoasoani o te Atua. Ne tusi mai penei te apositolo ko Paulo: “Se a la te pati a tatou ka fai ki te mea nei. Kafai te Atua e mo tatou, ka ko oi la e ‵teke ki a tatou?”—Loma 8:31.
10. E fakaaogā sāle ne Ieova a tena malosi ke puipui atu ki a ai?
10 E uke a pogai e ‵tau ei mo tatou o fakatuaga ki te puipuiga mai i a Ieova. E fakaaogā faeloa ne ia tena malosi ke fai a mea ‵lei, e tusa loa mo nisi o ana uiga—ko te fakamaoni, te poto, mo te alofa. (Iopu 37:23; Ielemia 10:12) E tiga eiloa e sōnafai sāle ne tino ‵mafi a tino ma‵tiva mo tino ma‵lalo ona ko olotou manakoga kaima‵nako, “e avake ne ia a te tino mativa mai tena olaga masei” kae “e i a ia te malosi o fakasao a tino.” (Salamo 113:5-7; Isaia 63:1) E pelā mo Malia, te mātua loto maulalo kae sē fakamatamata o Iesu, ne maina a ia me e se kaiū “te Atua Malosi” kae e fakaaogā ne ia tena malosi ke fesoasoani atu ki tino kolā e ma‵taku ki a ia. E fakama‵lalo ne ia a tino fakamatamata kae e fakama‵luga aka ne ia a tino ma‵lalo.—Luka 1:46-53.
Ne Fakaasi Mai ne Ieova Tena Malosi ki Ana Tavini
11. Se a te fakamaoniga o te malosi o te Atua telā ne ‵kilo tonu atu ki ei te kau Isalaelu i te tausaga ko te 1513 T.L.M.?
11 I nisi taimi ne fakaasi atu ei ne Ieova tena malosi ki ana tavini. E tasi te taimi ne fai penā i te Mauga o Sinai i te 1513 T.L.M. I te tausaga tenā ko oti ne matea atu ne te kau Isalaelu a fakamaoniga fakaofoofogia o te malosi o te Atua. Ne fakaasi mai ne mala fakama‵taku e sefulu me e malosi te lima o Ieova kae e seai se mea e mafai o fai ne atua o Aikupito. Ne seki leva, kae ne maua ne latou a nisi fakamaoniga o te malosi o te Atua i te oloatuga fakavavega i te Tai Kula mo te fakamaseiga o kautau a Falao. I te tolu masina mai tua ifo i ei, i mua o te Mauga o Sinai, ne ‵kami ne Ieova te kau Isalaelu ‘ke fai mo fai ne ana tino tonu,’ ko ana “tino filifilia.” Kae ne tauto atu latou penei: “Ka fai ne matou a mea katoa kola ne faipati mai ei te Aliki [ko Ieova].” (Esoto 19:5, 8) Tela la, ne fakaasi manino mai ne Ieova tena malosi. Ne pa‵pa a fatili, ne ‵lapa a uila, ne tagi malosi te leo o te pu, ne fakapouli te Mauga o Sinai ne te au kae ne galulu foki te mauga. Ne pole‵pole malosi a tino kolā ne ‵tu ‵mao atu. Kae ne fai atu a Mose me e ‵tau o akoako atu te mea tenā ke ma‵taku latou ki te Atua, ko te vaegā mataku telā ka fai ei latou ke faka‵logo ki te Atua Malosi Katoatoa e tokotasi, ko Ieova.—Esoto 19:16-19; 20:18-20.
12, 13. Ne a mea ne fai ei ke tiakina ne Elia tena galuega, kae ne fakamalosi atu pefea a Ieova ki a ia?
12 I te fia selau tausaga mai tua ifo i ei, i aso o Elia, ne matea atu foki te suā fakaasiga o te malosi o te Atua i te Mauga o Sinai. Ko oti ne matea atu ne te pelofeta tenā a galuega o te malosi o te Atua. I tausaga e tolu mo te āfa, ne fai ne te Atua ke “seai ne vaiua e to” ona ko te aposetasi o te fenua o Isalaelu. (2 Nofoaiga Tupu 7:13) I te tau lā telā ne oko mai i ei, ne fagai ne manu eva a Elia i te vanu o Kilita. Kae ne fakauke fakavavega aka a falaoa mo sinu a se fafine telā ko mate tena avaga ko te mea ke maua ei ne tou tagata ana meakai. Ne avatu ne Ieova te malosi ki a Elia ke toe fakatu aka ne ia te tamaliki tagata a te fafine tenā. Kae fakamuli loa, i se tofotofoga fakaofoofogia ke fakaasi atu ei me ko oi te Atua tonu, ne tō ifo te afi mai te lagi kae ne ‵sunu ei te taulaga a Elia. (1 Tupu 17:4-24; 18:36-40) E ui i ei, ne mataku fakamuli Elia kae ne loto vāivāi i te taimi ne fakamatakutaku atu ei a Iesepela me ka tamate ne ia tou tagata. (1 Tupu 19:1-4) Ne sola keatea a ia mai te fenua tenā, kae ne leake tou tagata me ko palele tena galuega e pelā me se pelofeta. Ke fakatalitonu kae fakamalosi atu ki a ia, ne avatu faka‵lei ne Ieova se fakaasiga totino o te malosi o te Atua ki a ia.
13 A koi muni a Elia i se ana, kae ne matea atu ne ia se fakaasiga fakamataku o malosi e tolu kolā e pule a Ieova ki ei: te matagi malosi, se mafuie, kae fakamuli ifo ko te afi. Kae i te taimi ne faipati atu ei a Ieova ki a Elia, ne faipati atu a ia i “se leo o se tino e musumusu.” Ne ‵tofi aka ne ia a nisi galuega ‵fou mō te pelofeta tenā kae ne fakailoa atu foki ki a ia me ne maua eiloa i te fenua tenā a tino tapuaki e toko 7,000 kolā ne tapuaki atu mo te fakamaoni ki a Ieova. (1 Tupu 19:9-18) Kafai e fai tatou pelā mo Elia, kae ko loto vāivāi ona ko te sē uke o mea ‵lei e ‵tupu i te ‵tou galuega talai, e mafai o a‵kai atu tatou ki a Ieova ke maua “te malosi telā e sili atu i te malosi masani”—ko te malosi ke fakamalosi aka ei tatou ke se mapu i te talaiatuga o te tala ‵lei.—2 Kolinito 4:7, NW.
E Fakamaoni Mai ne te Malosi o Ieova me ka Fakataunu Eiloa ne Ia Ana Folafolaga
14. Ne a mea e fakaasi mai i te igoa totino o Ieova, kae e fetaui ‵lei pefea tena malosi mo tena igoa?
14 E fetaui ‵lei foki te malosi o Ieova mo tena igoa mo te fakataunuga o tena loto. A te igoa tu ‵kese o Ieova e fakauiga pelā me “E Fakaasi Mai ne Ia a Ia Eiloa,” kae e fakaasi mai i ei me e fai a Ia mo fai so se mea ke fakataunu ei ana folafolaga. E seai lele eiloa se tino io me se mea e mafai o taofi aka ei te Atua ke se fakataunu mai ne ia ana fuafuaga, faitalia me e se fia tali‵tonu ki ei a tino ‵teke. E pelā mo muna a Iesu ki ana apositolo: “E mafai ne te Atua o fai a mea katoa.”—Mataio 19:26.
15. Ne fakamasaua atu pefea ki a Apelaamo mo Sala me e seai se mea e faigata ki a Ieova?
15 E pelā mo te taimi e tasi, ne folafola atu ei a Ieova ki a Apelaamo mo Sala me ka fai ne ia la fanau mo fai se fenua lasi. Kae ne seki ai ne lā tama‵liki i te fia tausaga. Ne ma‵tua ‵ki laua tokolua i te taimi ne fai atu ei a Ieova me ko pili o fakataunu mai te folafolaga tenā kae ne kata a Sala i ei. Ne tali atu penei te agelu: “E isi se mea e faigata i te Aliki?” (Kenese 12:1-3; 17:4-8; 18:10-14) I te fa selau tausaga mai tua ifo i ei, i te taimi ne fakamaopoopo ei ne Mose te fanau a Apelaamo—kolā ne fai mo fai se fenua lasi—i te Koga Laugatasi o Moapi, ne fakamasaua atu a ia ki a latou me ne fakataunu ne te Atua tena folafolaga. Muna a Mose: “Mai i tena alofa ki otou tupuga, tena ne fili ei ne ia [ko Ieova] koutou, kae ne aumai ne ia koutou keatea mai Aikupito i tena mana malosi. I te taimi ne ma‵laga atu ei koutou, ne afuli ne ia a malo e takutakua atu kae malosi atu i a koutou mai otou mua, ko te mea ke ulu atu koutou ki te lotou fenua, tenei e nofo nei koutou i ei.”—Teutelonome 4:37, 38.
16. Ne oko atu pefea te kau Satukaio ki te talitonuga ‵se me e se toe‵tu mai a tino ‵mate?
16 I te fia selau tausaga mai tua ifo i ei, ne ‵liko atu ei a Iesu ki te kau Satukaio, kolā ne seki tali‵tonu ki te toe‵tuga. Kaia ne seki tali‵tonu ei latou me ka toe faka‵tu mai ne te Atua a tino ‵mate? Muna a Iesu ki a latou: “E se maina koutou i Tusi io me ko te ‵mana o te Atua.” (Mataio 22:29) E fakatalitonu mai te Tusi Tapu me ka ‘lagona a tena leo ne latou katoa kola e i loto i tanuga, kae ka ulu mai ei latou ki tua.’ (Ioane 5:27-29) Kafai e iloa ne tatou a fakamatalaga a te Tusi Tapu e uiga ki te toe‵tuga, a te ‵tou fakatuaga ki te malosi o te Atua ka fakatalitonu mai ki a tatou me ka toe faka‵tu mai a tino ‵mate. “A te Aliki Sili ka fakagata ne ia te mate ke se toe ai eiloa! . . . Ko te Aliki eiloa [ko Ieova] tena ne faipati!”—Isaia 25:8.
17. Se a te aso mai mua nei telā ka tāua ‵ki i ei te fakatuaga ki a Ieova i se auala fakapito?
17 Ko pili o oko mai te taimi e ‵tau ei mo tatou taki tokotasi o fakatuaga atu ki te malosi fakaola tino o te Atua i se auala fakapito. Ka oso mai a Satani te Tiapolo ki tino o te Atua, kolā ka foliga mai pelā me e seai ne olotou puipuiga. (Esekielu 38:14-16) Ka fakaasi mai i ei ne te Atua a tena malosi sili mō tatou, kae ka iloa ne tino katoa me i a ia ko Ieova. (Esekielu 38:21-23) Tenei eiloa te taimi e ‵tau ei mo tatou o fakamalosi aka te ‵tou fakatuanaki mo te ‵tou talitonu ki te Atua telā e Malosi Katoatoa, ko te mea ke se fakalotolotolua tatou i te taimi tāua tenā.
18. (a) Ne a mea aogā e maua ne tatou māfai e mafau‵fau ‵mafa tatou ki te malosi o Ieova? (e) Se a te fesili telā ka mafau‵fau tatou ki ei i te suā mataupu telā e ‵soko mai?
18 E mautinoa eiloa, me e uke a pogai e ‵tau ei o mafaufau ‵mafa ki te malosi o Ieova. Kafai e mafau‵fau tatou ki ana faifaiga, ko fakaosofia i ei ‵tou loto maulalo ke tavae atu ki te Atua Sili telā ne faite ne ia a mea kae ke loto fakafetai foki me e fakaaogā sāle ne ia tena malosi i se auala poto kae alofa. Ka se mata ma‵taku tatou māfai e fakatuaga atu tatou ki a Ieova o kautau. Ka mautakitaki eiloa te ‵tou fakatuanaki ki ana folafolaga. Ia, masaua la, me ne faite tatou ki te fakatusa o te Atua. Tela la, e isi foki se ‵tou malosi—faitalia me e se katoatoa te malosi tenā. E mafai pefea ne tatou o fakaakoako atu ki te ‵tou Atua i te auala e fakaaogā ei ne tatou te ‵tou malosi? Tenā loa te mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te suā mataupu.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a E tali‵tonu sāle a tino me i vaegā mea pelā mo te penitini mo fatu kalā—ko mea kolā e fakaaogā sāle i fale-fai-iti—ne maua muamua olotou malosi mai i te malosi o te la.
b Kae ko te ‵toe pōmu fakaniukelea malosi telā ko oti ne faka‵pa mai ne gata fua te malosi o tena ‵pamaiga i te 57 mekatoni o te TNT.
c A te pulumakau vao telā e faipati ki ei i te Tusi Tapu kāti ko te aurochs (Faka-Latina ko te urus) (Bos primigenius). I te lua afe tausaga ko ‵teka, ne maua sāle a manu konā i Gaul (ko Falani i aso nei), kae ne tusi mai penei ne te Kaisala ko Iuliano a te fakamatalaga tenei e uiga ki manu konā: “Ko tai ‵pau te ‵lasi o uri konā mo elefane, kae ko olotou uiga, lanu mo foliga e fai pelā me ne pulumakau. E lasi ‵ki te lotou ma‵losi, kae e ma‵kini olotou vae: e tamate sāle ne latou a tino mo nisi manu māfai ko matea ne latou.”
E Mafai ne Koe o Tali Mai?
• E fakaasi mai pefea te malosi o Ieova i mea kolā ne faite ne ia?
• Ne a kautau e fakaaogā sāle ne Ieova ke fesoasoani atu ki ana tino?
• Ne a nisi taimi ne fakaasi mai ei ne Ieova tena malosi?
• Ne a fakamaoniga ko maua ne tatou me ka fakataunu eiloa ne Ieova ana folafolaga?
[Ata i te itulau e 24]
“Kilo ake ki te lagi! Ko oi ne faite ne ia a fetu kona e lavea ne koe?”
[Ata i te itulau e 24]
Photo by Malin, © IAC/RGO 1991
[Ata i te itulau e 27]
Kafai e mafaufau ‵mafa tatou ki fakaasimaiga o te malosi o Ieova ka fakamalosi aka i ei te ‵tou fakatuanaki ki ana folafolaga