E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ki te Kau Loma
KĀTI i te 56 T.A., i tena malaga fakamisionale i te tolu, ne taunu atu a te apositolo ko Paulo ki Kolinito. Ne iloa ne ia te ‵kese o te kilokiloga a tino Iutaia mo Kelisiano mai Fenua Fakaa‵tea i Loma. Ona ko tena manakoga ke ‵kau fakatasi katoatoa latou mo Keliso, ne tusi atu ei ne Paulo se tusi ki a latou.
I te tusi tenā ki te kau Loma, ne fakamatala atu ne Paulo te auala e mafai o takuamiotonugina a tino mo te auala e ‵tau ei o ola latou. E fai ne te tusi tenā ke momea aka te ‵tou iloa e uiga ki te Atua mo tena Muna, e faka‵mafa mai te alofa tauanoa o te Atua, kae fakaaloalo atu foki i ei ki te tulaga o Keliso i te ‵tou fakaolataga.—Epelu 4:12.
NE TAKUAMIOTONUGINA—E PEFEA LA?
Ne tusi mai a Paulo: “Ko ‵mao tatou mai te ‵malu o te Atua, me ko agasala a tino katoa. Kae ne takuamiotonugina latou i tena meaalofa telā ko te alofa tauanoa [o te Atua], ko te fakaolataga i a Keliso Iesu.” Ne toe fai mai foki a Paulo: “E takuamiotonugina te tino i te fakatuanaki, kae se ko galuega a te Tulafono.” (Loma 3:23, 24, 28) E auala i te fakatuanaki ki “te amiotonu” o Keliso, ko mafai ei o “takuamiotonugina” a Kelisiano fakaekegina mō te ola i te lagi e pelā me ne pule lagolago fakatasi mo Keliso, kae ko te “vaitino tokouke” o ‘nisi mamoe’ e pelā me ne taugasoa o te Atua, mo te fakamoemoega ke ‵sao atu i te ‘fakalavelave lasi.’—Loma 5:18; Fakaasiga 7:9, 14; Ioane 10:16; Iakopo 2:21-24; Mataio 25:46.
Ne fesili atu a Paulo: “E ‵tau mo tatou o agasala faeloa i te mea i a tatou e se ‵nofo mai i lalo o te tulafono, kae mai lalo o te alofa tauanoa? Ikai, e se penā!” ko tena tali. Ne fakamatala atu a Paulo: “A koutou ko pologa a . . . , te agasala, telā ko te mate tona ikuga, io me ko te fakalogo, telā ko te amiotonu tona ikuga.” (Loma 6:15,16) Ne fai atu a ia: “Kafai e ola faka te Agaga, ka tamate ne koutou otou uiga agasala, ka ola ei foki koutou.”—Loma 8:13.
Tali ki Fesili Faka-te Tusi Tapu:
1:24-32—E mata, ne fakasino atu a amioga fakatakalia‵lia konei ki te kau Iutaia io me ki Tino o Fenua Fakaa‵tea? E tiga eiloa ne fetaui ‵lei a te fakamatalaga tenei ki potukau e lua konā, ne fakasino tonu atu eiloa a Paulo ki aposetate Isalaelu i aso mua. E tiga loa ne iloa ne latou a fakatonuga amio‵tonu a te Atua, ne “ita latou o puke ‵mau i olotou mafaufau a te poto o te Atua.” Tela la, ne ‵tau eiloa o ‵losi atu ki a latou mō olotou amioga fakatakalia‵lia.
3:24, 25—Ne mafai pefea o ‵togi ne “te fakaolataga [ko te togiola] i a Keliso Iesu” a “agasala kolā ko leva” ne fai mai mua o ‵togi atu te togiola? A te valoaga faka-Mesia muamua telā ne fakamau ki lalo i te Kenese 3:15, ne fakataunu i te 33 T.A. i te taimi ne tamate ei a Iesu i luga i te sataulo. (Kalatia 3:13, 16) Kae i te taimi eiloa telā ne fai atu ei ne Ieova te valoaga tenā, ne kilo atu a ia ki te togiola e pelā me se mea ko oti ne ‵togi atu, me e seai se mea e mafai o taofi aka ne ia te Atua mai te fakataunuga o tena fuafuaga. Ona ko te taulaga a Iesu Keliso i aso mai mua, ne mafai ei ne Ieova o fakamagalo a agasala a tama‵liki a Atamu kolā ne fakatuanaki ki te folafolaga tenā. Ona ko te togiola ko mafai foki ei o maua ne Kelisiano i aso mua a te fakamoemoega ke toe‵tu mai i te mate.—Galuega 24:15.
6:3-5—Se a te uiga o te papatiso mō Keliso Iesu mo te papatiso ki tona mate? I te taimi ne fakaeke ei ne Ieova a soko o Keliso ki te agaga tapu, ne ‵kau fakatasi latou mo Iesu kae fai foki mo sui o te fakapotopotoga telā ko te foitino o Keliso, kae ko ia ko te Ulu i ei. (1 Kolinito 12:12, 13, 27; Kolose 1:18) Tenei te mea e fakauiga ki ei te lotou papatisoga mō Keliso Iesu. A Kelisiano fakaekegina e ‘papatiso foki ki te mate o Keliso’ me e ola latou i se olaga faigata kae fulitua atu foki latou ki so se fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi. Tela la, e fai te lotou ‵mate e pelā me se taulaga, telā e tai ‵pau mo te mate o Iesu, faitalia me e seai se togiola e maua mai i te lotou ‵mate. A te papatisoga ki te mate o Keliso e katoatoa ‵lei māfai ko ‵mate kae toe faka‵tu aka latou ki te ola i te lagi.
7:8-11—Ne mafai pefea ne te ‘agasala o fakagasue a vaegā manakoga e auala i te tulafono’? Ne fesoasoani atu te Tulafono ki tino ke iloa ne latou te uiga katoatoa o te agasala, kae fai ei ke fakaeteete latou ke mo a ma agasala. Ona ko te mea tenā, ne lavea ne latou a auala e uke e mafai ei o agasala latou, kae ne fatoā iloa fua nei ne tino e tokouke atu me i a latou ne tino agasala i lō taimi mua. Tela la, ko mafai ei o fai atu me i te agasala e fakagasue ne ia a vaegā manakoga e auala i te tulafono.
Akoakoga mō Tatou:
1:14, 15. E uke a pogai e ‵tau ei o talai atu ne tatou te tala ‵lei mo te loto finafinau. A te pogai e tasi, me e ‵nofo kaitalafu tatou ki tino kolā ko oti ne ‵togi ki te toto o Iesu kae e maua foki ne tatou te tiute ke fesoasoani atu ki a latou i te feitu faka-te-agaga.
1:18-20. E seai eiloa se “fakasako” e mafai o fai mai ne tino sē amioatua kae se fakamaoni, me ko lavea faka‵lei atu a uiga sē matea o te Atua i ana mea ne faite.
2:28; 3:1, 2; 7:6, 7. Ne toe fai atu ne Paulo i se auala ‵lei a fakamatalaga kolā kāti ne mafai o kaitāua i ei a tino Iutaia. E tuku mai i ei se fakaakoakoga mō tatou ke iloa ne tatou a auala ke fakafesagai atu i se auala apo kae atamai ki manatu ‵teke.
3:4. Kafai ko fe‵paki a manatu o tino mo pati a te Atua i loto i tena Muna, e fai ne tatou me i “te Atua e tonu faeloa” mai te tali‵tonu ki te fekau i te Tusi Tapu mo te ola faeloa e ‵tusa mo te loto o te Atua. Mai te talai atu o te Malo kae fai a soko mo te loto finafinau, e mafai o fesoasoani atu tatou ki nisi tino ke iloa ne latou me i te Atua e tonu faeloa.
4:9-12. A te fakatuanaki o Apelaamo ko leva eiloa ne takuamiotonugina mai mua o te taimi ne pilitome ei a ia kae ko 99 ana tausaga. (Kenese 12:4; 15:6; 16:3; 17:1, 9, 10) Ne fakaasi mai ne te Atua i se auala ‵mana a te auala e mafai ei o takuamiotonugina se tino.
4:18. A te fakamoemoega se vaega tāua e tasi o te fakatuanaki. E fakavae te ‵tou fakatuanaki ki te fakamoemoega.—Epelu 11:1.
5:18, 19. Mai te fakaasi atu ne ia a auala e tai ‵pau ei a Iesu mo Atamu, ne fakamatala faka‵lei atu ne Paulo te auala e mafai ei ne se tagata e tokotasi o ‘tuku mai tona ola mō tino e tokouke.’ (Mataio 20:28) A te fakaaogāga o fakamatalaga ‵tonu kae toe‵toe ne auala ‵lei ‵ki ke fakaakoako ki ei i te akoako atu o nisi tino.—1 Kolinito 4:17.
7:23. A vaega o ‵tou foitino e pelā mo ‵tou lima, vae, mo te gutu e mafai o takitaki ei tatou ke fai pelā me ne “pagota ki te tulafono o te agasala,” tela la, e ‵tau o fakaeteete tatou ke mo a ma fakaaogā ‵se a mea konā.
8:26, 27. Kafai ko fe‵paki tatou mo toe tulaga faiga‵ta kae ko se iloa ne tatou a mea ke ‵talo atu ki ei, “ka ko te Agaga eiloa e fautua mō tatou.” Kae ka talia ne Ieova, telā e fakalogologo io me ‘tali mai ne ia a talosaga,’ a ‵talo kolā e tusi i tena Muna e pelā me ne fai atu ne tatou.—Salamo 65:2.
8:38, 39. E se mafai o taofi aka ne te manavase, agaga ma‵sei mo malo o tagata a te alofa o Ieova ki a tatou; e se ‵tau foki o taofi aka ne mea konā te ‵tou a‵lofa ki a ia.
9:22-28; 11:1, 5, 17-26. A valoaga e uke e uiga ki te faka‵saoga o te kau Isalaelu ko oti ne fakataunu ne te fakapotopotoga o Kelisiano fakaekegina, kolā ne “kalagagina, e se mai i tino Iutaia fua kae pelā foki mai tino o fenua fakaa‵tea.”
10:10, 13, 14. Fakatasi mo te ‵tou a‵lofa ki te Atua mo ‵tou taina, e fakamalosi aka tatou ne te malosi o te ‵tou fakatuanaki ki a Ieova mo ana folafolaga ke fai ne tatou a te galuega faka-Kelisiano mo te loto finafinau.
11:16-24, 33. Ko tafaga la te paleni ‵lei o te “alofa kaimalie mo te kaitaua o te Atua”! E tonu, “a te Aliki ko te otou ‵puiga malosi, e tonu kae amiotonu i ana auala katoa.”—Teutelonome 32:4.
KE OLA E ‵TUSA MO TE TAKUAMIOTONUGINA
Ne fai atu a Paulo: “Taina, ona ko te mea tenā, au e fakamolemole atu ki a koutou i te alofa ‵nau o te Atua, ke tuku atu otou foitino ki te Atua ke fai mo taulaga ola, taulaga tapu kae logomalie ki a ia.” (Loma 12:1, NW) “Ona ko te mea tenā,” io me e ‵tusa mo te takuamiotonugina o Kelisiano ona ko te lotou fakatuanaki, ne ‵tau o pokotia te lotou kilokiloga ki a latou eiloa, ki nisi tino, mo tino pule o te malo ona ko nisi pati konei a Paulo.
Ne tusi mai a Paulo: “Au e fai atu ki a koutou katoa, ke se manatu fia maluga se tino ki a ia eiloa.” Ne polopoloki mai a ia: “Ke tonu te alofa.” (Loma 12:3, 9) “A tino katoa e ‵tau o faka‵logo ki pule o te malo.” (Loma 13:1) E uiga ki mea kolā e aofia i ei te loto lagona, ne fakamalosi atu a ia ki Kelisiano “ke se fakamasino atu a te suā tino ki te suā tino.”—Loma 14:13.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
12:20, NW—E mafai pefea o tuku atu ne tatou “a malala ‵ka” ki luga i te ulu o se fili? I taimi o te Tusi Tapu, ne tuku atu a fiti ki loto i se ogaumu ‵vela, kae fakatafola atu a malala i luga mo lalo o fiti konā. E fesoasoani atu a te malosi o te ‵vela o te fiti mai luga ke liuvai ei te fiti kae mavae keatea ei mai mea sē aogā. I se feitu tai ‵pau, e tuku atu foki ne tatou a malala ‵ka ki luga i se ulu o se fili mai te faiga o mea ‵lei ki a ia ko te mea ke liuvai ana uiga ‵teke kae kamata o fakaasi atu ei ne ia a uiga ‵lei.
12:21—E mafai pefea o tumau tatou i te ‘fakatakavalega o te masei ki te ‵lei’? A te auala e tasi ke fai te mea tenei ko te faiga mo te loto toa a te galuega mai te Atua ko te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo ke oko ki te taimi ko lotomalie ei a Ieova.—Maleko 13:10.
13:1, Tusitapu Tauloto—I te auala fea ne tuku atu ei ne te Atua ‘a pulega e iai nei i konā’ ki tino pule? E maua ne tino pule ‘a pulega e iai nei i konā’ ona ko te taliaga a te Atua, kae i nisi taimi, e ‵valo mai ne te Atua olotou pulega. E fakamaoni mai te mea tenei mai mea kolā ne ‵valo mai ne te Tusi Tapu e uiga ki tino pule e tai tokouke.
Akoakoga mō Tatou:
12:17, 19. A te taui atu ne tatou a te masei, ko te fai fua ne tatou te mea telā e ‵tau o fai ne Ieova. Ko tafaga la te ‵tou fakamaua‵luga māfai e ‘taui atu ne tatou te masei ki te masei.’!
14:14, 15. E se ‵tau o fakafanoa‵noa atu io me fakavāivāi ne tatou ‵tou taina mai i mea‵kai mo meainu kolā e tuku atu ne tatou.
14:17. A te mauaga o se fesokotakiga ‵lei mo te Atua e se fakalagolago tonu eiloa ki meakai mo meainu e fakaaogā io me se fakaaogā ne se tino. I lō te fai penā, e aofia tonu eiloa i ei a te amiotonu, te filemu mo te fiafia.
15:7. E ‵tau o talimālō ne tatou e aunoa mo te fakailoga tino a latou kolā e ‵sala atu mo te fakamaoni ki te munatonu i te fakapotopotoga kae folafola atu te fekau o te Malo ki tino katoa e fetaui mo tatou.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 31]
E mata, e mafai o aogā a te togiola ki agasala kolā ne fai muamua a koi tuai o ‵togi atu te togiola?