Te Galuega Talai Mai Fale ki Fale—kaia e Tāua ei i te Taimi Nei?
“Kae i aso katoa, e se mafai eiloa o gata te lotou akoako atu kae lauga atu ki tino e uiga ki a Iesu te Keliso, i loto i te Fale Tapu io me i loto i fale o tino [“mai fale ki fale,” Tusi Paia, Samoa].”—GALUEGA 5:42.
1, 2. (a) Se a te vaegā talaiga telā e lauiloa i ei a Molimau a Ieova? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?
SE MEA e masani o lavea atu toeitiiti i fenua katoa i te lalolagi kātoa. E olo atu ne tino e tokolua kolā e fai faka‵lei lā gatu ki se fale kae fia sau‵tala mo tino ki se fekau toetoe mai te Tusi Tapu e uiga ki te Malo o te Atua. Kafai e fiafia te tino ki te fekau tenā, e mafai o tuku atu ne laua ne tusi faka-te-Tusi Tapu kae ofo atu ke fai se akoga faka-te-Tusi Tapu sē ‵togi. Ko olo atu ei ki te suā fale. Kafai e kau koe ki te galuega tenei, kāti e iloa ne koe me e ‵kilo atu a tino ki a koe e pelā me se Molimau a Ieova kae koi tuai foki loa koe o kamata o faipati atu. E tonu, ko oti ne fai a te galuega talai mai fale ki fale e pelā me se fakailoga o tatou.
2 E fakaaogā ne tatou a auala kese‵kese ke fakataunu ei te fakatonuga ne tuku mai ne Iesu ke talai kae fai foki a soko. (Mataio 28:19, 20) E talai atu tatou i te maketi, i te auala, mo nisi koga kolā e tokouke i ei a tino. (Galuega 17:17) E fesokotaki atu tatou ki tino e tokouke e auala i telefoni io me ko te tusiga o tusi. E fakaasi atu ne tatou a muna‵tonu mai te Tusi Tapu ki tino kolā e fetaui mo tatou i aso katoa. E isi foki eiloa se Web site tonu a tatou, telā e maua i ei a fakamatalaga faka-te-Tusi Tapu i ‵gana e silia atu i te 300.a E maua mai i auala katoa konei a ikuga ‵lei. Kae ko te ‵toe auala tāua ke folafola atu ei ne tatou a te tala ‵lei i te ukega o koga, ko te galuega talai mai fale ki fale. Se a te mea e fakavae ki ei te vaegā talaiga tenei? Kaia ko fakaaogā malosi ei ne tino o te Atua i aso nei? Kae kaia e tāua malosi ei i te taimi nei?
Te Auala ne Fakaaogā ne te Kau Apositolo
3. Ne a fakatonuga e uiga ki te faiga o te galuega talai ne tuku atu ne Iesu ki te kau apositolo, kae se a te mea e fakaasi mai i ei e uiga ki te auala e ‵tau o talai atu ei latou?
3 A te galuega talai mai fale ki fale e fakavae eiloa ki te Tusi Tapu. I te taimi ne uga atu ei ne Iesu ana soko ke talai atu, ne fakatonu atu a ia ki a latou: “Kafai e oko koutou ki se fa‵kai lasi io me se fa‵kai foliki, fesili atu me isi se tino e loto malie o talia koutou.” E ‵sala atu pefea latou ki tino kolā e lotoma‵lie o talia latou? Ne fai atu Iesu ki a latou ke olo ki fale o tino, i ana pati: “Kafai e ulu atu koutou ki se fale, fai atu ki tino i ei: ‘Ke manuia koutou.’ Kafai e talia koutou ne tino i te fale tenā, fakamanuia atu ki a latou.” E mata, e ‵tau o olo atu fua latou ki te fale o se tino e aunoa mo se ‵kamiga? Ke mafaufau ki nisi pati a Iesu: “Kafai e isi ne kāiga mo ne fa‵kai ‵lasi e se talia ne latou koutou, io me se fia faka‵logo ki a koutou, tiakina te koga tenā, kae tuetue atu a ‵pefu mai otou vae.” (Mataio 10:11-14) E fakaasi manino mai i fakatonuga konei me i te taimi “ne olo a soko, kae ne afe i fa‵kai katoa o talai te Tala ‵Lei,” ne ‵tau muamua mo latou o olo ki fale o tino o āsi atu ki a latou.—Luka 9:6.
4. Ne a tusi siki i te Tusi Tapu ne taku ‵tonu mai i ei e uiga ki te galuega talai mai fale ki fale?
4 E fakaasi manino mai i te Tusi Tapu me ne talai atu te kau apositolo mai fale ki fale. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Galuega 5:42 e uiga ki a latou: “Kae i aso katoa, e se mafai eiloa o gata te lotou akoako atu kae lauga atu ki tino e uiga ki a Iesu te Keliso, i loto i te Fale Tapu io me i loto i fale o tino [“mai fale ki fale,” Tusi Paia, Samoa].” I se 20 tausaga mai tua ifo, ne fakamasaua atu te apositolo ko Paulo ki toeaina ma‵tua o te fakapotopotoga i Efeso: “Ko oti ne taku atu ne au ki a koutou, a mea katoa kolā e ‵tau o fesoasoani atu au ki a koutou; i aku lauga mo aku akoakoga ne fai atu ki a koutou i otou lukuga, pelā foki mo otou fale.” E mata, ne āsi atu a Paulo ki toeaina konā mai mua o fai latou pelā me ne tino tali‵tonu? E mautinoa eiloa me ne fai penā, me i tafa o nisi mea, ne akoako ne ia latou ke “salamo ki olotou agasala, kae ‵fuli atu ki te Atua, ka ke tali‵tonu foki latou ki te ‵tou Aliki ko Iesu.” (Galuega 20:20, 21) E uiga ki te Galuega 20:20, e fai mai te Robertson’s Word Pictures in the New Testament: “Se mea aogā eiloa ke iloa ne tatou me i te tino talai sili tenei ne talai atu mai fale ki fale.”
Se Kautau o Sē Akelise i Aso Nei
5. Ne fakamatala mai pefea i te valoaga a Ioelu a te faiga o te galuega talai?
5 A te galuega talai telā ne fai i te senitenali muamua se ata foliki fua o te galuega sili atu telā e fai i ‵tou aso nei. Ne fakatusa ne te pelofeta ko Ioelu te faiga o te galuega talai a Kelisiano fakaekegina ki se mala matagā o se lafu sē akelise. (Ioelu 1:4) I te lotou olo atu e pelā me se kautau, e seai eiloa se mea faigata ki sē akelise, e ulu atu latou ki loto i fale o tino kae fakamasei a mea katoa e ‵pono mai i te lotou auala. (Faitau te Ioelu 2:2, 7-9.) Ko tafaga la te gali o te fakaasimaiga o te loto kufaki mo te māea ‵lei o te galuega talai telā e fai ne tino o te Atua i aso nei! Kae ko te ‵toe auala tāua telā e fakaaogā ne Kelisiano fakaekegina mo olotou taugasoa ko ‘nisi mamoe’ i te fakataunuga o te ata fakavaloaga tenei, ko te galuega talai mai fale ki fale. (Ioane 10:16) Ne kamata pefea o fakaaogā ne tatou, Molimau a Ieova, a te vaegā talaiga telā ne fakaaogā ne te kau apositolo?
6. I te 1922, se a te fakamalosiga ne fai atu ke talai mai fale ki fale, kae ne ‵saga atu pefea a nisi tino ki ei?
6 Talu mai te 1919, ne faka‵mafa atu i ei a te tiute o Kelisiano taki tokotasi ke ‵kau ki te galuega talai. E pelā mo se mataupu telā e fakaulutala penei: “Service Essential [Te Tāua o te Galuega Talai],” i te Watch Tower o Aokuso 15, 1922, ne fakamasaua atu i ei ki Kelisiano fakaekegina e uiga ki te tāua o te “fakasalalau atu ki tino a te fekau telā ne ‵lomi ki tusi mo te fai‵pati atu ki a latou i olotou fale, mai te molimau atu me ko pili mai te malo o te lagi.” Ne maua a fakamatalaga likiliki mō te galuega talai i te Bulletin (telā ko Te ‵Tou Galuega Talai i aso nei). Kae ne foliki fua te aofaki o tino kolā ne talai atu mai fale ki fale i te kamataga. Ne seki fia talai atu a nisi tino. Ne faka‵sae aka ne latou a nisi manatu ‵teke, kae ko te fakalavelave e mafau‵fau latou me ko tō tāua latou ke talai atu mai fale ki fale. Ona ko te gasolo aka o fakatāua te faiga o te galuega talai, ne kamata o olo keatea a tino e tokouke penā mai te fakapotopotoga a Ieova.
7. Se a te manakoga telā ne ‵tau o ‵saga malosi atu ki ei i tausaga kamata talu mai te 1950?
7 I te fia sefulu tausaga mai tua ifo, ne gasolo aka eiloa te aofaki o tino ne ‵kau ki te galuega talai. Ne lavea atu i ei, me ne manakogina ke fakamasani a tino ki te faiga o te galuega talai mai fale ki fale. Ke mafaufau ki te tulaga i te Iunaite Sitete. I tausaga kamata talu mai te 1950, e 28 pasene o Molimau i te fenua tenā ne talai atu fua e auala i te tufatufaga o tamā pepa io me e ‵tu i auala mo olotou mekesini. E silia atu mo te 40 pasene ne seki fakamaoni ki te faiga o te galuega talai, kae seki talai eiloa latou i se fia masina. Ne a mea ne mafai o fai ke fesoasoani ki Kelisiano tukugina atu katoa ke talai mai fale ki fale?
8, 9. Se a te vaegā akoakoga ne kamata i te 1953, kae se a te mea ne iku mai i ei?
8 I se fono lasi telā ne fai i Niu Ioki i te 1953, ne ‵saga malosi atu ei ki te manakoga ke fai te galuega talai mai fale ki fale. Ne fakaasi mai ne te taina ko Nathan H. Knorr me i te galuega tāua a ovasia Kelisiano katoa ko te fesoasoani atu ki Molimau katoa ke fai pelā me ne tino talai mai fale ki fale. Ne fai mai a ia: “E ‵tau mo tino katoa o talai atu te tala ‵lei mai fale ki fale.” Ne kamata aka i ei se polokalame o akoakoga ke fakataunu ei te fakamoemoega tenei. Ne akoako i ei a tino kolā e seki ‵kau atu ki te galuega talai mai fale ki fale ke mafai o olo atu ki fale o tino, ke fakasakosako mo latou mai te Tusi Tapu, kae ke tali aka foki olotou fesili.
9 Ne tu ‵kese eiloa a mea ne iku mai i te akoga tenei. I loto i se sefulu tausaga, ne gasolo aka i te 100 pasene te aofaki o tino talai i te lalolagi kātoa, ko toe āsiga e 126 pasene, kae e 150 pasene te aofaki o akoga faka-te-Tusi Tapu. I aso nei, ko tai kātoa te fitu miliona o tino talai o te Malo e talai atu ne latou te tala ‵lei i te lalolagi kātoa. A te gasoloakaga fakaofoofogia tenei se fakamaoniga o te fakamanuiaga a Ieova ki taumafaiga a ana tino i te galuega talai mai fale ki fale.—Isaia 60:22.
Te Fakamailogāga o Tino mō te Fakaolataga
10, 11. (a) Se a te fakaasiga ne tuku atu ki a Esekielu, telā e fakamau i te Esekielu mataupu e 9? (e) E fakataunu pefea te fakaasiga tenā i ‵tou aso nei?
10 E lavea atu a te tāua o te galuega talai mai fale ki fale i te fakaasiga telā ne tuku atu ki te pelofeta ko Esekielu. I te fakaasiga tenā, ne lavea ne Esekielu a tāgata e tokoono mo meatau i olotou lima e pelā foki mo te tagata i te tokofitu e pei ki te gatu lino mo te mea tusitusi i ona feitu. Ne fai atu ki te tagata i te tokofitu ke “fano i loto i te fa‵kai,” kae “fakamau atu se fakailoga ki lae o tino katoa kolā ko oko eiloa i te fanoa‵noa kae māfatia ona ko amioga matagā katoa kolā ne fai i te fa‵kai.” E ‵soko atu ki te galuega fakamailoga tino tenā, ne fakatonu atu ki tāgata e tokoono kolā e isi ne olotou meatau, ke tamate ne latou a tino kolā e se maua ne latou te fakamailoga i olotou lae.—Faitau te Esekielu 9:1-6.
11 E malamalama tatou me i te fakataunuga o te valoaga tenei, e fakasino atu eiloa a te tagata telā e “pei ki gatu lino” ki te ‵toega o Kelisiano fakaekegina ki te agaga. E auala i te galuega talai mo te faiga o soko, e fakamailoga i se auala fakatusa ne te potukau fakaekegina a tino kolā ko fai mo vaega o ‘nisi mamoe’ a Keliso. (Ioane 10:16) Se a te fakamailoga tenā? Ko te fakamaoniga telā e fakaasi faka‵sau atu i se auala fakatusa i olotou lae, me i vaegā mamoe konā ne soko tukugina atu kae papatiso a Iesu Keliso, kae ko oti foki ne ‵pei latou ki te foitino fou o Keliso. (Efeso 4:20-24) Ko aofia a tino kolā e fai pelā me ne mamoe i te lafu mamoe e tasi fakatasi mo Kelisiano fakaekegina, kae fesoasoani atu ki a latou i te faiga o te lotou galuega tāua ko te fakamailogāga o nisi tino.—Fakaasiga 22:17.
12. E faka‵mafa mai pefea i te fakaasiga a Esekielu e uiga ki te fakamailogāga o lae o tino, a te tāua o te ‵tou tumau i te ‵sala atu ki tino kolā e fai pelā me ne mamoe?
12 E faka‵mafa mai i te fakaasiga a Esekielu a te pogai e tasi e tāua ei te ‵tou tumau i te ‵sala fakavave atu ki tino kolā e “fanoa‵noa kae māfatia.” E aofia i ei a ola o tino. I se taimi pili mai mua nei, ka fakaseai ne te kautau faka-te-lagi a Ieova, telā e fakaata mai i tāgata e tokoono mo olotou meatau, a tino kolā e seki fakamailoga. E uiga ki te fakamasinoga telā ko pili mai, ne tusi mai te apositolo ko Paulo me i te Aliki ko Iesu, fakatasi mo “ana agelu” ‵mana, ka fakaoko atu ne latou te fakasalaga ki a “latou kolā e se iloa ne latou a te Atua, mo latou foki kolā e se faka‵logo ki te Tala ‵Lei e uiga ki te ‵tou Aliki ko Iesu.” (2 Tesalonia 1:7, 8) Ke masaua la, me ka fakamasino a tino e ‵tusa mo te auala e ‵saga atu ei latou ki te tala ‵lei. Tela la, a te folafolaatuga o te fekau a te Atua e ‵tau o tumau faeloa ke oko ki te gataga. (Fakaasiga 14:6, 7) E tuku mai i ei se tiute tāua ‵ki mō tavini tukugina atu katoa a Ieova.—Faitau te Esekielu 3:17-19.
13. (a) Se a te tiute telā ne lagona ifo ne te apositolo ko Paulo, kae kaia? (e) Se a te tiute e lagona ifo ne koe e uiga ki tino i tou koga talai?
13 Ne lagona ifo ne te apositolo ko Paulo tena tiute totino ke fakailoa atu te tala ‵lei ki nisi tino. Ne tusi mai a ia: “Au ne ligina ne taku feagaiga ki tino Eleni, pelā foki ki tino o fenua fakaa‵tea, tino ‵poto mo tino va‵lea: tela la, ko oko eiloa i toku fia folafola atu te tala ‵lei ki a koutou konā i Loma.” (Loma 1:14, 15) Ona ko tena loto fakafetai ki te alofa fakamagalo telā ne fakaasi atu ki a ia, ne manatu ifo Paulo me e ‵tau o taumafai a ia o fesoasoani atu ki nisi tino ke maua ne latou a mea aogā mai te alofa tauanoa o te Atua e pelā eiloa mo mea aogā ne maua ne ia mai i ei. (1 Timoteo 1:12-16) E pelā eiloa me ne nofo kaitalafu a ia ki so se tino e fetaui mo ia, se kaitalafu telā e mafai fua o ‵togi ne ia mai te folafola atu o te tala ‵lei ki te tino tenā. E mata, e maua foki ne koe se lagonaga nofo kaitalafu ki tino i tou koga talai?—Faitau te Galuega 20:26, 27.
14. Se a te ‵toe pogai tāua e talai atu ei tatou i koga valevale kae mai fale ki fale?
14 E tiga eiloa te tāua o te ola o tino, e isi se pogai e tāua atu ei a te galuega talai mai fale ki fale. I te valoaga telā e tusi i te Malaki 1:11, ne folafola mai Ieova: “A tino katoa mai te feitu o te lalolagi ki te suā feitu e fakaaloalo mai ki a au . . . kae ofo mai foki ne latou a taulaga ‵lei ki a au. E fakaaloalo mai katoa latou ki a au [io me ko “toku igoa,” Tusi Paia, Samoa]!” I te fakataunuga o te valoaga tenei, e ‵viki atu a tavini tukugina atu a Ieova ki tena igoa i te lalolagi kātoa i te taimi e fai ei ne latou te galuega talai mo te loto maulalo. (Salamo 109:30; Mataio 24:14) A te avatuga o “tavaega” ki a Ieova ko te ‵toe pogai tāua e talai atu ei tatou i koga valevale kae mai fale ki fale.—Epelu 13:15.
Mea Tāua ka ‵Tupu i Aso Mai Mua
15. (a) Ne fakamalosi aka pefea ne tino Isalaelu olotou galuega i te taimi ne māti fakatāmilo ei latou i te fa‵kai o Ieliko i te fitu o aso? (e) Se a te mea e fakaasi mai i te mea tenei e uiga ki te galuega talai?
15 Ne a mea ka ‵tupu ki te galuega talai i aso mai mua? E tuku mai i te tala o te fakamaseiga o te fa‵kai o Ieliko, telā e tusi i te tusi ko Iosua, se ata fakatusa. Ke masaua me mai mua malie eiloa o fakamasei ne te Atua a Ieliko, ne fakatonu atu ki tino Isalaelu ke māti fakatāmilo atu latou i te fa‵kai fakatasi i te aso, mō aso e ono. Kae i te fitu o aso, ka uke atu olotou mea ne ‵tau o fai. Ne fai atu a Ieova ki a Iosua: “I te fitu o aso ka māti fakatāmilo koutou i te fa‵kai o Ieliko e fakafitu taimi ka ko faitaulaga e faka‵tagi a pu. Ka oti, ko fakatagi ei ne latou se nota loa eiloa e tasi . . . e ‵tau o ka‵laga fakatasi katoa a tāgata ki luga, ko te ‵pui eiloa o te fa‵kai ka maofa ki lalo.” (Iosua 6:2-5) E lavea atu me e mafai eiloa o uke atu foki a galuega e fai i te ‵tou galuega talai. E seai se fakalotolotolua, me i te taimi e fakaseai atu ei te olaga masei tenei, ka lavea ei ne tatou te ‵toe molimau lasi ka fai ki te igoa o te Atua mo tena Malo i tala fakasolopito o te lalolagi nei.
16, 17. (a) Se a te mea ka fakataunu kae koi tuai o palele atu ‘te fakalavelave lasi’? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?
16 Kāti e oko mai te taimi ka fai ei te fekau e folafola atu ne tatou e pelā me ne tāgata e “ka‵laga fakatasi” i te taua. I te tusi ko Fakaasiga, e fakaata mai a fekau o fakamasinoga ‵mafa ki se “motigā ua aisa e makeke pelā mo ne fatu ‵lasi, e taki selau pauna te ‵mafa o te motigā ua aisa.” Kae e fai mai te Fakaasiga 16:21: “Te mala tenei . . . ko oko eiloa i te fakamataku.” E se iloa nei ne tatou te tāua o te galuega talai mai fale ki fale ki te folafolaatuga o fekau o fakamasinoga fakaoti konā. Kae e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me koi tuai o palele atu a te ‘fakalavelave lasi,’ ka sili atu te salalau o te igoa o Ieova i te taimi tenā i lō aso mua.—Fakaasiga 7:14; Esekielu 38:23.
17 I te taimi koi faka‵tali ei tatou ke ‵tupu a mea tāua konei i aso mai mua, ke na tumau eiloa tatou i te folafola atu mo te loto finafinau a te tala ‵lei o te Malo. I te fakataunuga o te galuega tenā, ne a tulaga faiga‵ta e fe‵paki mo tatou i te faiga o te galuega talai mai fale ki fale, kae e manumalo pefea tatou i tulaga faiga‵ta konā? Ka sau‵tala eiloa tatou ki fesili konei i te suā mataupu.
[Fakamatalaga mai lalo]
a A te Web site o Molimau a Ieova ko te www.watchtower.org.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Se a te fakavae faka-te-Tusi Tapu o te galuega talai mai fale ki fale?
• Ne fakatāua aka pefea i aso nei a te faiga o te galuega talai mai fale ki fale?
• Kaia e maua ei ne tavini tukugina atu a Ieova a te tiute ke talai atu?
• Ne a mea tāua ka ‵tupu i aso mai mua?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 9]
E pelā mo te apositolo ko Paulo, e mata, e lagona ifo ne koe te tiute ke talai atu ki nisi tino?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 10]
Te taina ko Knorr, i te 1953