E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai i Tusi a Iakopo mo Petelu
TOEITIITI kae kātoa te 30 tausaga mai tua ifo o te Penitekoso i te 33 T.A., ne tusi atu ei ne te soko ko Iakopo—te āfa taina o Iesu—se tusi ki “Kelisiano katoa” o te Isalaelu faka-te-agaga. (Iakopo 1:1) Tena fakamoemoega: ke fakamalosi atu ki a latou ke ‵mautakitaki i te fakatuanaki kae ke fakaasi atu foki te kufaki māfai ko fe‵paki mo tofotofoga. Ne tuku atu foki ne ia a pati fakatonutonu ke faka‵tonu aka ei a tulaga fakama‵taku kolā ne ‵sae aka i fakapotopotoga.
Mai mua malie o te fakasauaga matagā ne fai ne te tupu o Loma ko Nelo i te 64 T.A., ne tusi atu ei ne te apositolo ko Petelu tena tusi muamua ki Kelisiano, kae fakamalosi atu ke ‵tu ‵mautakitaki latou i te fakatuanaki. I te lua o ana tusi, ne fakamalosi atu Petelu ki ana taina tali‵tonu ke ‵saga tonu atu ki te muna a te Atua kae fakailoa atu foki ki a latou e uiga ki te oko mai o te aso o Ieova. A te ‵tonuga loa, e mafai o maua ne tatou a mea aogā mai te ‵saga tonu atu ki fekau i tusi a Iakopo mo Petelu.—Epelu 4:12.
E MAUA TE POTO NE TINO KOLĀ E “‵TALO MO TE FAKATUANAKI”
“Amutia a te tino telā e kufaki i taimi o tofotofoga, me kafai e manumalo a ia i te tofotofoga,” ne tusi mai Iakopo, “ka maua ne ia te foualiki o te ola.” Kae ki tino kolā e tumau i te “‵talo mo te fakatuanaki,” e tuku atu eiloa ne Ieova te poto e ‵tau o maua ke kufaki ei i tofotofoga.—Iakopo 1:5-8, 12.
E ‵tau foki o maua te fakatuanaki mo te poto ne tino kolā e fai mo “faiakoga” i te fakapotopotoga. Ona ko te iloa atu me e mafai ne te gutu, “se mea foliki o te foitino,” o “fakamasei ne ia te foitino kātoa,” ne fakailoa atu a Iakopo ke fakaeteete i manakoga faka-te-lalolagi kolā e mafai o fakamasei ei te fesokotakiga o se tino mo te Atua. E fakaasi mai foki ne ia a mea kolā e ‵tau o fai ne se tino telā e masaki i te feitu faka-te-agaga ko te mea ke toe ‵lei mai a ia.—Iakopo 3:1, 5, 6; 5:14, 15.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:13—Se a te auala e “manumalo eiloa a te alofa i te fakamasinoga”? Kafai ko ‵tau o tuku atu se tala o tatou ki te Atua, e mafaufau eiloa a ia ki te alofa fakamagalo ne fakaasi atu ne tatou ki nisi tino kae fakamagalo ne ia tatou ona ko te taulaga togiola a tena Tama. (Loma 14:12) E fai eiloa te mea tenei mo fai se pogai e tasi ke fai te alofa fakamagalo mo fai se uiga tāua i ‵tou olaga, e a, e tonu?
4:5—Se a te tusi ne siki mai i ei ne Iakopo a pati konei? E seki siki mai ne Iakopo a pati mai i se fuaiupu mautinoa. Kae kāti e fakavae eiloa a pati mai te Atua konei ki te manatu tāua i vaegā tusi siki e pelā mo te Kenese 6:5; 8:21; Faataoto 21:10; mo te Kalatia 5:17.
5:20—Ko oi ka fakaola mai te mate ne te “tino e ‵fuli ne ia a te tino agasala mai ona ala ‵se”? A te Kelisiano telā e ‵fuli ne ia se tino agasala mai ona ala ‵se e fakaola eiloa ne ia se tino salamō penā mai te mate i te feitu faka-te-agaga kae kāti foki mai te fakaseaiga se-gata-mai. A te tino telā e fesoasoani atu ki te tino agasala i te auala tenei ka “fai foki ne ia a te ukega o ana agasala [a te tino tenā] ke fakamagalogina.”
Akoakoga mō Tatou:
1:14, 15. E māfua mai eiloa a te agasala i manakoga sē ‵tau. Tela la, e se ‵tau o fakatāua ne tatou a manakoga ma‵sei mai te mafau‵fau faeloa ki ei. I lō te fai penā, e ‵tau o tumau tatou o ‘faka‵fonu ‵tou mafaufau’ mo ‵tou loto ki mea fakamalosi loto.—Filipi 4:8.
2:8, 9. E fepaki eiloa te “fakailoga tino” mo te “Tulafono a te Malo o te Atua” ko te alofa. Tela la, e se fakaasi atu ne Kelisiano ‵tonu a te fakailoga tino.
2:14-26. E ‘fakaolagina tatou e alatu i te fakatuanaki,’ kae e “se ko fua o galuega” a te Tulafono faka-Mose io me ko galuega kolā e fai pelā me ne galuega faka-Kelisiano. E ‵tau o uke atu a mea e aofia i te ‵tou fakatuanaki i lō te fai atu fua me e fakatuanaki tatou. (Efeso 2:8, 9; Ioane 3:16) E ‵tau o fai ei tatou ke gasue‵sue e ‵tusa mo te loto o te Atua.
3:13-17. A “te poto mai te lagi” e mautinoa eiloa me e maluga fakafia atu i te “poto faka te lalolagi” mo te “poto fakatemoni”! E ‵tau o tumau tatou i te ‘‵sala malosi ki te poto o te Atua e pelā manafai e ‵sala koe ki se koloa tāua.’—Faataoto 2:1-5.
3:18. A te fuaga o te tala ‵lei o te Malo e ‵tau o “‵toki i te agaga o te filemu ne tino faka‵tupu filemu.” Se mea tāua ‵ki ke fai tatou mo tino faka‵tupu filemu kae ke se fai mo tino uiga fakamatamata, faka‵tupu kinauga, io me e amio fakasauā.
‘KE ‵MAUTAKITAKI I TE FAKATUANAKI’
E fakamasaua atu ne Petelu ki ana taina tali‵tonu e uiga ki te lotou “fakamoemoega ola” ko te lotou taui i te lagi. Ne fai atu Petelu ki a latou: “A koutou ko te fenua filifilia, ko faitaulaga a te Tupu, ko te fenua tapu.” Mai tua o te tukuatuga o pati fakatonutonu mautinoa e uiga ki te fakalogo, e fakamalosi atu a ia ki tino katoa ke “tasi katoa otou mafaufauga pelā foki mo otou lagonaga; ke fakatau a‵lofa koutou e pelā mo ne tautaina, ke fakatau atafai kae loto mau‵lalo foki koutou.”—1 Petelu 1:3, 4; 2:9; 3:8.
Ona ko te mea “ko pili mai te gataga o [te fakanofonofoga faka-Iutaia],” ne polopoloki atu a Petelu ki taina ke ‘toka foki olotou loto, ko te mea ke mafai ne latou o ‵talo.’ E fai atu a ia ki a latou: “Ke toka kae matapula‵pula foki koutou! . . . Ke ‵mautakitaki koutou i te otou fakatuanaki kae ‵teke atu [Satani].”—1 Petelu 4:7; 5:8, 9.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
3:20-22—E mafai pefea o fakaola tatou ne te papatisoga? A te papatisoga se mea e manakogina ke fai ne tino kolā e ‵sala atu ki te fakaolataga. Kae e se ko te papatisoga fua e maua i ei ne tatou te ola. E maua eiloa te fakaolataga e auala “i te toetu o Iesu Keliso.” E ‵tau o fakatuanaki te tino papatiso me e maua fua te fakaolataga ona ko te mate o Iesu pelā me se taulaga, ne toetu aka, kae ko “nofo nei i te feitu tāua telā ko te feitu fakaatamai o te Atua,” kae maua ne ia te malosi pule ki luga i tino ola mo tino ‵mate. A te papatisoga telā e fakavae ki te vaegā fakatuanaki penā e tai ‵pau eiloa mo te ‘tokovalu o tino katoa kolā ne ‵sao mai te vai.’
4:6—Ko oi a “tino ‵mate” ne “folafola atu ei foki a te Tala ‵Lei”? A latou konei ko tino kolā ne ‘‵mate i olotou amioga ma‵sei mo agasala,’ io me kolā ne ‵mate i te feitu faka-te-agaga, a koi tuai o lagona ne latou te tala ‵lei. (Efeso 2:1) Mai tua o te fakaasi atu ne latou o te fakatuanaki ki te tala ‵lei, ne kamata ei o “ola” latou i te feitu faka-te-agaga.
Akoakoga mō Tatou:
1:7. Ko te mea ke aogā ‵ki eiloa ‵tou fakatuanaki, e ‵tau o tofotofo faka‵lei aka. A te vaegā fakatuanaki malosi penā, e mafai eiloa o ‘ola ei se tino.’ (Epelu 10:39) E se ‵tau o toe ‵foki atu tatou ki tua mai i tofotofoga o ‵tou fakatuanaki.
1:10-12. Ne ma‵nako a agelu ke iloa kae malamalama latou i muna‵tonu faka-te-agaga ‵loto kolā ne tusi ne pelofeta mua a te Atua e uiga ki te fakapotopotoga o Kelisiano fakaekegina. Kae ne kamata fua o malamalama faka‵lei i mea konei i te taimi ne kamata ei o saga atu Ieova ki te fakapotopotoga. (Efeso 3:10) E mata, e se ‵tau o tau‵tali atu tatou ki te fakaakoakoga a agelu kae taumafai o ‵sala atu ki “fuafuaga ‵loto a te Atua”?—1 Kolinito 2:10.
2:21. I te tau‵tali atu ki te ‵tou Fakaakoakoga, ko Iesu Keliso, e ‵tau mo tatou o loto fia‵fia ke logo‵mae ke oko foki loa ki te mate ko te mea ke fakamaluga ne tatou te pulega sili a Ieova.
5:6, 7. Kafai e tuku atu ne tatou a mea e manava‵se tatou ki ei ki a Ieova, e fesoasoani mai a ia ki a tatou ke tumau i te fakamuamua o te tapuakiga tonu i ‵tou olaga i lō te manavase valea e uiga ki mea ka ‵tupu i te aso taeao.—Mataio 6:33, 34.
‘KA OKO MAI TE ASO O IEOVA’
“Me e seai se talaiga fakapelofeta kai vau mai i te loto eiloa o te tino,” ne tusi mai Petelu, “ka ko te agaga tapu e fakatasi atu ki tino kolā e folafola atu ne latou a te talaiga telā ne aumai mai i te Atua.” A te saga tonu atu ki te talaiga fakapelofeta e mafai o puipui ei tatou mai “faiakoga ‵loi” mo tino amio ma‵sei.—2 Petelu 1:21; 2:1-3.
“E isi ne tino ka ‵sae mai i aso fakaoti,” ko muna a Petelu, “ka fakatauemu atu ki a koutou.” Kae ko “te Aso o te Aliki e oko mai e pelā me se tino kaisoa.” E fakaoti ne Petelu tena tusi ki pati polopoloki ‵lei ki tino kolā e ‘fakatalitali kae olioli eiloa ke na oko mai te aso tenā.’—2 Petelu 3:3, 10-12.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:19—Ko oi te “fetu ao,” kae ne sae aka anafea, kae e iloa pefea ne tatou me ko oti ne tupu te mea tenei? A te “fetu ao” ko Iesu Keliso i tena tulaga fakatupu i te Malo. (Fakaasiga 22:16) I te 1914, ne tu atu a Iesu i mua o mea katoa ne faite e pelā me ko te Tupu faka-Mesia, kae ne molimau atu ei a ia ki te kamataga o se aso fou. A te ‵fuliga o foliga o Iesu se tamā ata fua o te ‵malu mo te tulaga fakatupu o Iesu i te Malo, telā e faka‵mafa mai i ei te ‵tonu o te muna fakapelofeta a te Atua. A te saga tonu atu ki te muna tenā e fakamaina ei ‵tou loto, kae fai foki i ei ke iloa ne tatou me ko oti ne sae aka te Fetu Ao.
2:4, NW—Se a “Tātalusi,” kae ne ‵pei atu anafea ki ei a agelu ‵teke? A Tatalusi e fai pelā me se falepuipui telā ko tino faka-te-agaga fua e ‵pei atu ki ei kae e se ko tino. Se tulaga o te pouli tagataga faka-te-mafaufau e uiga ki fuafuaga ‵gali a te Atua. E seai eiloa se fakamoemoega o tino i Tatalusi mō aso mai mua nei. Ne ‵pei atu ne te Atua a agelu sē faka‵logo ki loto i Tātalusi i aso o Noa, kae ka tumau eiloa latou i te tulaga tenā ke oko ki te taimi e fakaseai atu ei latou.
3:17—Se a te mea ne fakauiga ki ei a Petelu i ana pati ki te mea “ko leva eiloa ne iloa ne koutou”? Ne fakasino atu a Petelu ki te mea ko leva ne iloa ne latou e uiga ki mea ka ‵tupu i aso mai mua, kolā ne tuku atu ki a ia mo nisi tino tusitala fakaosofia o te Tusi Tapu. A te iloa ne Kelisiano mua a mea konei e se fakauiga i ei me ko iloa ne latou a fakamatalaga likiliki katoa e uiga ki mea ka ‵tupu i aso mai mua. Ne mafai fua o iloa ne latou se tamā ata o mea kolā ka ‵tupu.
Akoakoga mō Tatou:
1:2, 5-7. I tafa o te fesoasoani mai ke momea aka te ‵tou “poto e uiga ki te Atua, pelā foki mo Iesu,” a te ‵tou taumafai malosi ke fakamalosi aka a vaegā uiga pelā mo te fakatuanaki, te kufaki, mo te tapuakiga ki te Atua e mafai o fai ei ke fai mea mafai tatou, kae ke momea aka ei te malosi o te poto tenā i a tatou.—2 Petelu 1:8.
1:12-15. Ke “‵mautakitaki” i te munatonu, e ‵tau o maua faeloa ne tatou a fakamasauaga, e pelā mo mea e maua ne tatou e auala i fakatasiga a ‵tou fakapotopotoga, sukesukega totino, mo te faitauga ki te Tusi Tapu.
2:2. E ‵tau o fakaeteete tatou ke mo a ma fakamasei ne tatou a Ieova mo tena fakapotopotoga i ‵tou amioga.—Loma 2:24.
2:4-9. I te mafaufau ki mea ko oti ne fai ne ia i aso ko ‵teka, e mafai o mautinoa i a tatou me ‘e iloa ne Ieova o fakaola a tino amio atua mai i olotou tofotofoga, e iloa foki ne te Atua o tausi a tino kolā ko maua ne te fakasalaga ke oko ki te aso o te fakamasinoga.’
2:10-13. E tiga eiloa e se ‵lei katoatoa a “tino ‵malu,” ko toeaina Kelisiano, kae e mafai foki o ‵se latou i nisi taimi, e se ‵tau o fai‵pati fakamasei tatou e uiga mō latou.—Epelu 13:7, 17.
3:2-4, 12. A te saga tonu atu ki “muna ne faipatigina ne pelofeta ‵malu i aso ko ‵teka, mo te fakatonuga mai te Aliki Fakaola” ka fesoasoani mai ke ‵kilo tonu atu tatou ki te pili mai o te aso o Ieova.
3:11-14. Ke aofia tatou i tino kolā e ‘fakatalitali ki te Aso o te Atua, kae olioli eiloa ke na oko mai, e ‵tau mo tatou (1) ‘o fakatapu ‵tou olaga mō te Atua,’ mai te fakatumauga o te ‵ma i te feitu faka-te-foitino, faka-te-mafaufau, feitu tau amioga, mo te feitu faka-te-agaga; (2) ‘o faka‵malu ‵tou olaga ‘mō te Atua,’ mai te talaiatuga o te Malo mo te galuega ko te faiga o soko; (3) ke “‵lei” ‵tou amioga kae ke se fai pelā mo uiga o te lalolagi; (4) ke “‵ma” ‵tou mea e fai, mai te faiga o mea katoa mo te loto ‵ma; mo te (5) ke “ola filemu”—ke maua se va filemu mo te Atua, mo ‵tou taina Kelisiano, penā foki loa mo nisi tino.