Te Ola Se-Gata-Mai i te Lalolagi—E Mata, Se Fakamoemoega ne Akoako Mai ne Keliso?
“Ka se toe iai ne loimata i olotou mata. Ka se toe iai se mate.”—FAKAASIGA 21:4.
1, 2. E iloa pefea ne tatou me ne maua ne tino Iutaia e tokouke i te senitenali muamua a te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi?
NE TELE atu se tamataene maumea kae takutakua ki a Iesu, totuli ifo i ana mua, kae fesili atu: “Te Faiakoga ‵lei, se a taku mea ka fai ke maua ei ne au a te ola se gata mai?” (Maleko 10:17) Ne manako te tamataene ke maua ne ia te ola se-gata-mai—kae i fea la? E pelā mo te mea ne sau‵tala tatou ki ei i te mataupu muamua, ko oti ne fai atu ne te Atua ki tino Iutaia i te fia senitenali ko ‵teka a te fakamoemoega ko te toetu mo te ola se-gata-mai i te lalolagi. Tenā eiloa te mea ne fakamoe‵moe ki ei a tino Iutaia e tokouke i te senitenali muamua.
2 E manino ‵lei me ne iloa ne Maleta, te taugasoa o Iesu, a te fakamoemoega ko te toetu ki te lalolagi i ana pati e uiga ki tena tuagane telā ko mate: “E iloa ne au me ka toe ola mai i te aso fakaoti.” (Ioane 11:24) E tonu, ne seki tali‵tonu a Satukaio i te taimi tenā ki te toetu. (Maleko 12:18) Kae i tena tusi ko te Judaism in the First Centuries of the Christian Era, e fai mai penei a George Foot Moore: “E fakaasi mai i tusitusiga . . . i te lua io me ko te senitenali muamua T.L.M., a te talitonuga me ka oko mai eiloa te taimi ka toe faka‵tu mai ei te fia o kautama kolā ko oti ne ‵mate ke toe ola i luga i te lalolagi.” Ne manako eiloa te tamataene maumea telā ne fanatu ki a Iesu ke maua ne ia te ola se-gata-mai i te lalolagi.
3. Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei?
3 I aso nei, e se tali‵tonu a lotu mo tino suke‵suke ki te Tusi Tapu e tokouke me ne aofia i akoakoga a Iesu a te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi. E fakamoe‵moe eiloa te tokoukega o tino ke ola latou i te lagi mai tua o te olaga tenei. Tela la, kafai e fai‵tau a tino ki te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni kae lavea ne latou te tugapati ko te “ola se-gata-mai,” e mafau‵fau a tino e tokouke me e fakasino atu faeloa ki te ola i te lagi. E mata, e tonu te mea tenā? Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu i ana pati e uiga ki te ola se-gata-mai? Se a te mea ne tali‵tonu ki ei ana soko? E mata, e akoako mai i te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni a te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai i te lalolagi?
Te Ola Se-Gata-Mai i te “Lalolagi Fou”
4. Ne mea ka maua i te “lalolagi fou”?
4 E akoako mai te Tusi Tapu me i Kelisiano fakaekegina ka toe faka‵tu aka ke pule ifo ki te lalolagi mai te lagi. (Luka 12:32; Fakaasiga 5:9, 10; 14:1-3) Kafai e faipati a Iesu e uiga ki te ola se-gata-mai, ne seki mafaufau faeloa a ia ki te potukau tenā. Onoono ki ana pati ne fai ki ana soko i te taimi ne seki talia ei ne te tamataene maumea a te ‵kamiga ke tiakina ana koloa kae ke fai mo soko o Keliso. (Faitau te Mataio 19:28, 29.) Ne fai atu a Iesu ki ana apositolo me ka aofia latou i tupu kolā ka fakamasino ne latou a “matakāiga e sefululua o Isalaelu,” ko tino o te lalolagi kolā e se aofia i tino kolā ka pule ifo mai te lagi. (1 Kolinito 6:2) Ne faipati foki a ia e uiga ki te taui mō “so se tino” e tautali atu i a ia. Ka maua foki ne tino taki tokotasi konā a “te ola se gata mai.” Ka fai a mea katoa konei i te “lalolagi fou.”
5. Se a tau fakamatalaga e uiga ki te “lalolagi fou”?
5 Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu i ana pati e uiga ki te “lalolagi fou”? Tenā foki eiloa te tugapati e fakaaoga i te ‵fuliga ko The Bible—An American Translation. E penei te ‵fuliga i The Jerusalem Bible, “te taimi ka faka‵fou ei a mea katoa” kae e ‵fuli penei i The Holy Bible—New International Version, “te faka‵fouga o mea katoa.” Ona ko te mea e seai ne nisi fakamatalaga ne fai mai ne Iesu i te fakaaogaga ne ia o te tugapati tenā, e manino ‵lei me ne fakasino atu eiloa a ia ki te fakamoemoega telā ko leva ne iloa ne tino Iutaia i te fia o senitenali. Ko te faka‵fouga o tulaga o mea katoa i te lalolagi, ko te mea ke fai pelā mo te lotou tulaga i te fatoaga i Etena a koi tuai o agasala a Atamu mo Eva. A te fakafouga tenei ka fakataunu i ei a te folafolaga a te Atua e uiga ki te faitega o “se lalolagi fou mo ne lagi fou.”—Isaia 65:17.
6. Se a te mea e akoako mai i te tala fakatusa o mamoe mo kouti e uiga ki te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai?
6 Ne toe faipati foki a Iesu ki te ola se-gata-mai i tena lauga e uiga ki te gataga o te olaga masei tenei. (Mataio 24:1-3) Ana muna: “Kafai e vau au te Tama a te Tagata i toku ‵malu fakatupu, e o‵mai matou mo aku agelu katoa, ko nofo ei au i toku nofogaaliki. E tu au i mua o tino katoa o te lalolagi, o ‵vae ne au ki vaega e lua, e pelā mo te tausi mamoe e ‵vae keatea ne ia a mamoe mai kouti.” A tino malaia ka maua ne latou a “te fakasalaga se gata mai, ka ko tino amio‵tonu e olo atu ki te ola se gata mai.” A “tino amio‵tonu” kolā e maua ne latou te ola se-gata-mai ko latou kolā e ‵lago atu mo te fakamaoni ki “taina” fakaekegina o Keliso. (Mataio 25:31-34, 40, 41, 45, 46) Ona ko te mea e filigina a tino fakaekegina ke fai mo pule i te Malo o te Atua i te lagi, ko ‵tau ei o ‵nofo a “tino amio‵tonu” i te lalolagi mai lalo i te pulega a te Malo tenā. Ne ‵valo mai te Tusi Tapu me i tino kolā ka pule ki ei te Tupu a Ieova “e oko atu ki feitu katoa o te lalolagi, mai te vaitafe o Eufilate ke oko atu ki [ana] kapakapalagi.” (Salamo 72:8) Ka maua ne tino konei a te ola se-gata-mai i te lalolagi.
Se a te Mea e Fakaasi Mai i te Evagelia a Ioane?
7, 8. Ne a fakamoemoega e lua kolā ne fakaasi atu ne Iesu ki a Nikotemo?
7 E ‵tusa mo tala i Evagelia a Mataio, Maleko mo Luka, ne fakaaoga ne Iesu te tugapati ko te “ola se-gata-mai” i taimi kolā ne fakaasi atu i luga nei. Kae e 17 taimi ne siki mai ne Ioane i tena Evagelia a pati a Iesu e uiga ki te ola se-gata-mai. Ke iloilo aka ne tatou a pati konā a Iesu e uiga ki te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai i te lalolagi.
8 Ne fai mai a Ioane, me i te Falesaio ko Nikotemo ko te tino muamua ne faipati atu a Iesu ki ei e uiga ki te ola se-gata-mai. Ne fai atu a ia ki a Nikotemo: “Kafai e se fanau mai se tino i te vai mo te agaga, e se mafai eiloa o ulu atu ki te Malo o te Atua.” A tino kolā e ulu atu ki te Malo o te lagi e ‵tau o toe “fa‵nau mai.” (Ioane 3:3-5) E se gata i ei, ne faipati atu foki a ia e uiga ki te fakamoemoega telā e avanoa ki tino katoa o te lalolagi. (Faitau te Ioane 3:16.) Ne fakasino atu eiloa a Iesu ki te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lagi mō ana soko fakaekegina, kae ko nisi tino aka ko te ola i te lalolagi.
9. Se a te fakamoemoega telā ne fakaasi atu ne Iesu ki te fafine Samalia?
9 I tena otiga ne faipati ki a Nikotemo i Ielusalema, ne faimalaga atu a Iesu ki Kalilaia i te feitu ki mātū. I tena auala, ne fetaui a ia mo se fafine i te vaipuna o Iakopo i te fa‵kai ko Sukala i Samalia. Ne fai atu a ia ki te fafine tenā: “Ka ko te tino e inu ki te vai telā ka tuku atu ne au ki a ia, e se toe fia inu eiloa. I te mea, a te vai telā ka tuku atu ne au ki a ia, ka fai mo punavai i a ia, kae ka ‵puna ake ki te ola se gata mai.” (Ioane 4:5, 6, 14) A te vai tenei ko te fakatokaga a te Atua ke toe fakafoki mai i ei a te ola se-gata-mai ki tino katoa, e aofia i ei a tino kolā ka ola i te lalolagi. E fakaasi mai i te tusi ko Fakaasiga a pati a te Atua konei: “So se tino e fia inu, e tuku atu fua ne au ki a ia ke inu ki te vai mai te vaipuna o te ola.” (Fakaasiga 21:5, 6; 22:17) Tela la, ne faipati atu a Iesu ki te fafine Samalia e uiga ki te ola se-gata-mai telā ka maua ne sui fakaekegina o te Malo e pelā foki mo tino tali‵tonu katoa kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi.
10. I te otiga ne faka‵lei ne ia te tino masaki i te vai o Petesa, ne a pati ne fai atu ne Iesu ki tino ‵teke e uiga ki te ola se-gata-mai?
10 Ne toe nofo atu a Iesu i Ielusalema i te tausaga mai tua ifo i ei. Ne faka‵lei ne i a i konā se tino masaki i te vai o Petesa. Ne fai atu a Iesu ki tino Iutaia kolā ne taku fakamasei ne latou a tena mea tenā ne fai: “E se mafai ne te Tama o fai se mea i tona loto eiloa; kae fai fua ne ia a mea kolā e lavea ne ia e fai ne te Tamana.” I te otiga o ana pati me ko oti ne tuku atu ne tena Tamana “ke fai ne ia a te fakamasinoga,” ne fai atu a Iesu: “Ko te tino e fakalogo mai ki taku muna, kae talitonu ki a ia telā ne uga mai ne ia au, ko i a ia te ola se gata mai.” Ne toe fai atu a Iesu: “Me ko oko mai eiloa te taimi e lagona ei a tena leo ne latou katoa kolā e i loto i tanuga, kae ka ulu mai ei latou ki tua. Ko latou kolā ne amio ‵lei, e toe‵tu i te ola; ka ko latou kolā ne amio masei, e toe‵tu i te fakasalaga.” (Ioane 5:1-9, 19, 22, 24-29) Ne fai atu a Iesu ki tino Iutaia amio fakasaua me ko ia te tino telā ne fili ne te Atua ke fakataunu ne ia te fakamoemoega o tino Iutaia e uiga ki te ola se-gata-mai i te lalolagi mai te faka‵tuakaga o tino ‵mate.
11. E iloa pefea ne tatou me i te fakamoemoega e uiga ki te ola se-gata-mai i te lalolagi e aofia i pati a Iesu kolā e maua i te Ioane 6:48-51?
11 I Kalilaia, ne kamata o tau‵tali atu i a Iesu a tino kolā ne ma‵nako ki falaoa ne tuku fakavavega atu ne ia. Ne faipati atu a Iesu ki a latou e uiga ki se isi vaegā falaoa—“ko te falaoa o te ola.” (Faitau te Ioane 6:40, 48-51.) “Ka ko te falaoa ka avatu ne au, ko toku foitino,” ko ana pati. Ne tuku mai ne Iesu a tena ola mō latou kolā ka pule fakatasi mo ia i tena Malo i te lagi kae “ke maua [foki] ne tino te ola se gata mai” i te lalolagi. “So se tino e kai ki te falaoa tenei,” telā ko te fakatuanaki ki te malosi fakaola tino o te taulaga a Iesu, ka maua ne ia te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai. E tonu, a te ‘ola se-gata-mai’ telā e fakasino atu ki ei, e aofia i ei a te fakamoemoega o te kau Iutaia telā ko leva ne tali‵tonu latou ki ei telā ko te ola se-gata-mai i te lalolagi i loto i te pulega a te Mesia.
12. Ne a fakamoemoega ne fakasino atu ki ei a Iesu i ana pati ki tino ‵teke me ‘ka tuku atu ne ia te ola se-gata-mai ki ana mamoe’?
12 Fakamuli ifo, i te Fakamanatuga o te Fakatapuga o te Faletapu i Ielusalema, ne fai atu a Iesu ki tino ‵teke: “Kae se tali‵tonu eiloa koutou, i te mea i a koutou e se ko aku mamoe, e pelā eiloa mo aku muna ki a koutou. A aku mamoe e faka‵logo ki toku leo, kae e iloa ne au latou, kae tau‵tali mai i a au. E avatu ne au ki a latou a te ola se gata mai.” (Ioane 10:26-28) E mata, ne faipati fua a Iesu e uiga ki te ola i te lagi, io me ne mafaufau foki a ia ki te ola se-gata-mai i te lalolagi palataiso? Ne fatoā oti ne fakamafanafana atu a Iesu ki ana soko i ana pati konei: “Taku lafu foliki . . . ke se ma‵taku koutou i te mea ko loto fiafia eiloa te otou Tamana o tuku atu ki a koutou a te Malo.” (Luka 12:32) Kae ko te Fakamanatuga foki eiloa tenā ne fai atu ei a Iesu penei: “E isi ake foki ne aku mamoe, kae se ‵tu i loto i te lulu tenei. E ‵tau mo au o aumai latou.” (Ioane 10:16) Tela la, i te taimi ne faipati atu ei a Iesu ki tino ‵teke konā, ne aofia i ana pati a te fakamoemoega o te ola i te lagi mō te “lafu foliki” mo te fakamoemoega o te ola se-gata-mai i te lalolagi mō te fia miliona o ana ‘nisi mamoe.’
Se Fakamoemoega Telā e Seai se Fakamatalaga e ‵Tau o Fai ki ei
13. Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu i ana pati konei: “Ka fakatasi eiloa tāua i te Palataiso”?
13 I te taimi ne tautau ei a ia mo te logo‵mae i luga i te sataulo, ne tuku mai ne Iesu se fakamaoniga mautinoa e uiga ki te fakamoemoega mō tino katoa. Ne fai atu se tino amio masei telā ne fakasataulo fakatasi mo ia penei: “Iesu, ‘masaua mai au manafai e vau koe i tou ‵malu fakatupu!’” Ne tauto atu a Iesu ki a ia: “Au e muna ‵tonu atu ki a koe i te aso nei, ka fakatasi eiloa taua i te Palataiso.” (Luka 23:42, 43, NW) Ona ko te tagata tenei se tino Iutaia, ne seki ‵tau o fakamatala atu ki a ia te uiga o te Palataiso. Ne iloa ne ia te fakamoemoega o te ola se-gata-mai i te lalolagi i aso mai mua.
14. (a) Se a te mea e fakaasi mai me ne faigata o malamalama a te kau apositolo i te fakamoemoega i te lagi? (e) Ko te taimi fea ne malamalama faka‵lei ei a soko o Iesu e uiga ki te fakamoemoega i te lagi?
14 Kae ko te mea telā ne ‵tau o fai se fakamatalaga ki ei, ko pati a Iesu e uiga ki te fakamoemoega i te lagi. I te taimi ne fai atu ei a ia ki ana soko i a ia e fano ki te lagi o fakatoka se koga mō latou i ei, ne seki malamalama latou i te uiga o ana pati. (Faitau te Ioane 14:2-5.) Fakamuli ifo, ne toe fai atu a ia: “E uke a mea koi fia faipati ne au ki a koutou, kae se mafai nei ne koutou o tauloto i otou mafaufau. Kae kafai e oko mai te agaga o te munatonu, ka takitaki ne ia koutou ki muna‵tonu katoa.” (Ioane 16:12, 13) Ko te otiga fua o te Penitekoso i te 33 T.A. i te taimi ne fakaeke ei latou ne te agaga o te Atua ke fai mo tupu i aso mai mua, ne fatoā malamalama ei a soko o Iesu me i olotou pulega fakatupu ka maua loa i te lagi. (1 Kolinito 15:49; Kolose 1:5; 1 Petelu 1:3, 4) Ne fai te fakamoemoega i te lagi e pelā me se mea telā ne faipati malosi ki ei a tusi fakaosofia i te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni. Kae e mata, ne toe fakatalitonu mai i tusi konei a te fakamoemoega o te ola se-gata-mai mō tino katoa i te lalolagi?
Ne a Pati e Fai Mai i Tusi Fakaosofia?
15, 16. E fakasino atu pefea te tusi fakaosofia ki te kau Epelu mo pati a Petelu ki te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai i te lalolagi?
15 I tena tusi ki te kau Epelu, ne faipati atu loa te apositolo ko Paulo ki ana “taina tapu, kolā ko maua ne latou te kalagaga ki te lagi.” Kae ne fai atu foki a ia me ko oti ne fai ne te Atua ke tuku atu “te lalolagi nofoaki telā ka oko mai” ki a Iesu. (Epelu 2:3, 5, NW; 3:1) I te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni, a te tugapati ko te “lalolagi nofoaki” e fakasino atu faeloa ki te lalolagi telā e ‵nofo i ei a tino. Tela la, a “te lalolagi nofoaki telā ka oko mai” ko te olaga i te lalolagi i aso mai mua mai lalo i te pulega a Iesu Keliso. Ko fakataunu ei ne Iesu a te folafolaga a te Atua: “A tino amio‵tonu ka fai mo latou te fenua [lalolagi], kae ka ‵nofo faeloa i ei ki te se gata mai.”—Salamo 37:29.
16 Ne fakaosofia foki te apositolo ko Petelu ke tusi mai e uiga ki tulaga o tino i aso mai mua. Ana pati: “Ka ko te lagi mo te lalolagi konei e iai nei e se tumau eiloa, e ‵sunu ki te afi e alatu i te muna a te Atua. E tuku eiloa penā ke oko ki te aso e fakamasino kae fakamasei ei a tino amio ma‵sei.” (2 Petelu 3:7) Se a te pulega ka sui ne ia a pulega i te lagi mo tino amio ma‵sei kolā e iai nei? (Faitau te 2 Petelu 3:13.) Ka sui eiloa ne te “lagi fou”—te Malo faka-Mesia o te Atua—mo te “lalolagi fou”—ko tino amio‵tonu kolā ko tino tapuaki ‵tonu.
17. E fakamatala mai pefea te fakamoemoega mō tino katoa i te Fakaasiga 21:1-4?
17 E fakamalosi aka a ‵tou loto ne fakaasiga i te tusi fakaoti o te Tusi Tapu e uiga ki te ‵toe faka‵fokiatuga o tino ki te tulaga ‵lei katoatoa. (Faitau te Fakaasiga 21:1-4.) Tenei eiloa te fakamoemoega o tino tali‵tonu katoa talu mai te taimi ne galo ei i tino te tulaga ‵lei katoatoa i te fatoaga o Etena. Ka ola a tino amio‵tonu i te Palataiso ki te se-gata-mai e aunoa mo logo‵maega o te olaga matua. E fakavae tonu te fakamoemoega tenei ki te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu mo te ‵gana Eleni, kae koi tumau eiloa i te fakamalosi atu ne ia a tavini a Ieova ke oko eiloa ki aso nei.—Fakaasiga 22:1, 2.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu e uiga ki te “lalolagi fou”?
• Se a te mea ne fakasino atu ki ei a Iesu i ana pati ki a Nikotemo?
• Se a te tautoga ne fai ne Iesu ki te tino amio masei telā ne fakasataulo i ana tafa?
• E fakatalitonu mai pefea i te tusi ki te kau Epelu mo pati a Petelu a te fakamoemoega ko te ola
[Ata i te itulau e 14]
Ka maua ne tino pelā me ne mamoe a te ola se-gata-mai i te lalolagi
[Ata i te itulau e 16]
Ne faipati atu a Iesu ki nisi tino e uiga ki te ola se-gata-mai se-gata-mai i te lalolagi?