‘Ke Ga‵lue Malosi Mo Te Loto Finafinau’
“Ga‵lue malosi, kae ke se paie koutou. Ke tavini atu koutou ki te Aliki [ko Ieova] mo te loto ko ‵fonu i te fakamaoni.”—LOMA 12:11.
1. Kaia ne fai ei ne te kau Isalaelu a taulaga manu mo nisi taulaga aka?
E FAKATĀUA ne Ieova a taulaga kolā e ofo atu mo te loto fiafia ne ana tavini ke fakaasi atu ei te lotou a‵lofa ki a ia mo te lotou faka‵logo ki tena loto. I aso mua, ne talia ne ia a vaegā manu kese‵kese mo fai a taulaga mo nisi taulaga aka foki. Ne fai eiloa a mea konei e ‵tusa mo te Tulafono faka-Mose ne tino Isalaelu ke fakamagalo ei olotou agasala kae ke fakaasi atu foki te lotou loto fakafetai. I te fakapotopotoga Kelisiano, e se manako a Ieova ke ofo atu ne tatou a vaegā taulaga penā. Kae i te mataupu e 12 o tena tusi ki Kelisiano i Loma, ne fakaasi atu ne Paulo me koi ‵tau eiloa o ofo atu ne tatou a taulaga. Ke onoono aka tatou ki te auala e fai ei a te mea tenā.
Se Taulaga Ola
2.E pelā me ne Kelisiano, se a te vaegā olaga e ola ei tatou, kae ne a mea e aofia i te mea tenei?
2 Faitau te Loma 12:1, 2. I te vaega muamua o tena tusi, ne fakaasi manino atu ne Paulo me i Kelisiano fakaekegina, faitalia me ne tino Iutaia io me ne tino mai Fenua Fakaa‵tea, ne taku amiotonugina i mua o te Atua e auala i te fakatuanaki, kae e se ko galuega. (Loma 1:16; 3:20-24) I te mataupu e 12, ne fakamatala mai ne Paulo me e ‵tau mo Kelisiano o fakaasi atu te lotou loto fia‵fia e auala i se olaga telā e fakaasi atu ei te alofa sē fakapito. Ke fai penā, e ‵tau o ‵fuli ‵tou mafaufauga. Ona ko te tulaga sē ‵lei katoatoa telā ne togi mai, e ‵nofo tatou mai lalo “i te tulafono o te agasala mo te mate.” (Loma 8:2) Tela la, e ‵tau o ‵fuli tatou, mai i te “fakafou o‵tou loto mo o‵tou mafaufau kātoa,” mai i te ‵fuli fakavave o ‵tou manakoga. (Efeso 4:23) E mafai fua o fai se vaegā ‵fuliga kātoatoa penā ona ko te fesoasoani o te Atua mo tena agaga. E manakogina foki i ei a te ‵tou taumafai malosi, ke fakaaoga faka‵lei ‵tou mafaufau. E fakauiga i ei me e ‵tau mo tatou o fai te ‵toe mea e mafai o fai ke mo a ma “tau‵tali eiloa [tatou] i auala ma‵sei o te lalolagi,” ana amioga ma‵sei, fakafiafiaga matagā, mo mafaufauga ma‵sei .—Efeso 2:1-3.
3. Kaia e ‵kau atu ei tatou ki galuega faka-Kelisiano?
3 E ‵kami foki tatou ne Paulo ke fakaaoga faka‵lei ‵tou mafaufau ke fakamaoni aka ei ne tatou “me se a te loto o te Atua, te mea ‵lei, te mea e logomalie mo te gali.” Kaia e fai‵tau ei tatou ki te Tusi Tapu i aso katoa, mafaufau ‵loto ki mea e fai‵tau tatou ki ei, ‵talo, ‵kau atu faeloa ki fakatasiga Kelisiano, mo te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo? E mata, e fai tatou penā ona ko te mea e fakamalosi mai a toeaina i te fakapotopotoga ke fai ne tatou a mea konā? E tonu, e fakafetai tatou ki fakamasauaga mo fesoasoani o toeaina. Kae e ‵kau atu tatou ki galuega faka-Kelisiano ona ko te mea e fakamalosi aka tatou ne te agaga o te Atua ke fakaasi atu te ‵tou a‵lofa tonu ki a Ieova. E se gata i ei, e tali‵tonu eiloa tatou me i te faiga o vaegā galuega penā ko te loto eiloa o te Atua mō tatou. (Sakalia 4:6, NW; Efeso 5:10) E maua i ei ne tatou a te fiafia lasi mo te lotomalie ke iloa aka me mai i te ola i te olaga tonu faka-Kelisiano, e mafai ei o talia tatou ne te Atua.
Meaalofa Kese‵kese
4, 5. E ‵tau o fakaaoga pefea ne toeaina Kelisiano olotou meaalofa?
4 Faitau te Loma 12:6-8, 11. E fakamatala mai ne Paulo me e maua ne tatou a “meaalofa kese‵kese o te alofa tauanoa o te Atua” kolā ne tuku mai ki a tatou. A nisi meaalofa ne taku mai ne Paulo ko te—fakamalosi atu, tausiga—maise eiloa a toeaina Kelisiano ata‵fai, kolā e fakamalosi aka ke tausi mai i ‘te loto finafinau.’
5 E pelā mo pati a Paulo, e ‵tau foki o lavea atu a te loto finafinau penā, i te auala e tavini atu ei a ovasia e pelā me ne faiakoga kae fai foki “se galuega.” E foliga mai i te mataupu kātoa me ne fakasino atu a Paulo i konei ki “se galuega” telā e fai i loto i te fakapotopotoga, io me ko “te foitino e tasi.” (Loma 12:4, 5) E ‵pau foki te galuega tenā mo te mea telā e taku mai i te Galuega 6:4, telā e folafola mai penei a te kau apositolo: “Ka ko matou, ka fakasaga tonu eiloa ki te fai talosaga mo te folafola atu o te tala ‵lei.” Ne a mea e aofia i se vaegā galuega penā? E fakaaoga ne toeaina Kelisiano olotou meaalofa ke ati aka a tino i te fakapotopotoga. E fakamaoni aka te lotou ‵kau atu ki te “folafola atu o te tala ‵lei” māfai e tuku mai ne latou mo te loto finafinau a te takitakiga mo fakatonuga ki te fakapotopotoga mai i te Muna a te Atua e auala i olotou sukesukega fakatasi mo te faiga o ‵talo, sukesukega ‵loto, akoakoga, mo āsiga pelā me ne tausi mamoe. E ‵tau o fakaaoga faka‵lei ne ovasia a meaalofa konei kae tausi atu ki mamoe i te fakamaoni “mo te loto fiafia.”—Loma 12:7, 8; 1 Petelu 5:1-3.
6. E mafai pefea o tau‵tali atu tatou ki pati fakatonutonu i te Loma 12:11, te tusi siki fakavae o te mataupu tenei?
6 Ne toe fai atu a Paulo: “Ga‵lue malosi, kae ke se paie koutou. Ke tavini atu koutou ki te Aliki [ko Ieova] mo te loto ko ‵fonu i te fakamaoni.” Kafai e kamata o paie tatou i ‵tou galuega, e ‵tau o toe iloilo aka ne tatou ‵tou sukesukega totino kae ke ‵talo malosi atu mō te agaga o Ieova, telā e mafai o fesoasoani mai ke ‵teke atu ki so se vāivāiga kae ke fakamalosi aka ‵tou loto finafinau. (Luka 11:9, 13; Fakaasiga 2:4; 3:14, 15, 19) E fakamalosi aka ne te agaga tapu a Kelisiano mua ke fai‵pati atu e uiga ki “galuega fakaofoofogia a te Atua.” (Galuega 2:4, 11) E penā foki loa, e mafai o fakamalosi mai ki a tatou ke loto finafinau i te galuega talai kae “galue malosi, kae ke se paie.”
Te Loto Maulalo mo te Agamalu
7. Kaia e ‵tau ei o tavini atu tatou i te loto maulalo mo te agamalu?
7 Faitau te Loma 12:3, 16. Kāti e maua ne tatou a meaalofa ona ko te “alofa tauanoa” o Ieova. E fai mai a Paulo: “Ka ko te motou mafai o fai te galuega, e mai te Atua.” (2 Kolinito 3:5) Tela la, e se ‵tau mo tatou o taumafai ke maua ne ‵tou tavaega. E ‵tau o talia ne tatou mo te loto maulalo so se fuataga ‵lei e maua ne tatou i te ‵tou galuega talai me ko te ikuga o te fakamanuiaga a te Atua, kae e se ko ‵tou malosi eiloa. (1 Kolinito 3:6, 7) E ‵tusa mo te mea tenei, e fai mai a Paulo: “Ke se manatu fia maluga se tino ki a ia eiloa.” E manakogina ke fakatau āva ki a tatou eiloa kae ke maua te fiafia mo te lotomalie i te ‵tou taviniga ki a Ieova. Kae ko te ‵tou agamalu, io me ko te iloa ne tatou ‵tou tapula, ka taofi aka ei tatou mai i te ‵teke atu ki manatu o nisi tino. I lō te fai penā, e ma‵nako tatou “ke mafaufau ifo kae fakamasino ifo a te tino ki a ia eiloa.”
8. E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai i te “fia ‵poto”?
8 Se mea valea ke fakamata‵mata tatou ki ‵tou galuega ne fai. Ko te “Atua eiloa e tāua me ne fakaola ne ia ke ola te lakau.” (1 Kolinito 3:7) E fai mai a Paulo me ne tuku atu ne te Atua ki tino taki tokotasi i te fakapotopotoga “e ‵tusa mo te lasi o te fakatuanaki ne tuku atu” ki a latou. I lō te mafaufau me e ma‵luga atu tatou i nisi tino, e ‵tau o talia ne tatou a mea kolā e fai ne nisi tino e ‵tusa mo te lasi o te fakatuanaki ko maua ne latou. Ne toe fai mai a Paulo: “Ke ola koutou i te loto tasi.” I tena suā tusi, e fai atu te apositolo ke sa fai ne tatou “ne mea e fakavae i luga i te manatu fakapito mō te ‵lei o te tino, io me i luga i te fakamatamata; kae ke fakatau loto maulalo koutou, ke mo a foki e manatu ake koutou me ‵lei atu koutou i nisi tino.” (Filipi 2:3) E manakogina a te loto maulalo tonu mo taumafaiga e uke ke talia te manatu me e sili atu ‵tou taina mo tuagane i a tatou i auala kese‵kese. A te loto maulalo ka puipui ei tatou mai i te “fia ‵poto.” E tiga eiloa ka fai ne nisi tauliaga fakapito i te taviniga ke ‵saga mai a tino ki nisi o tatou, ka maua ne tatou a te fiafia lasi i te faiga o galuega ‘loto maulalo,’ galuega fatauva kolā e se matea ‵soko ne tino.—1 Petelu 5:5.
‵Tou Fealofani Faka-Kelisiano
9. Kaia ne fakatusa ei ne Paulo a Kelisiano fakaekegina ki te agaga ki vaega kese‵kese o se foitino?
9 Faitau te Loma 12:4, 5, 9, 10. Ne fakatusa ne Paulo a Kelisiano fakaekegina ki vaega kese‵kese o te foitino kolā e tavini fakatasi atu mai lalo i te lotou Ulu, ko Keliso. (Kolose 1:18) E fakamasaua atu ki Kelisiano fakaekegina ki te agaga me i te foitino e uke a vaega i ei kae kese‵kese foki olotou aoga, “tela la, e tonu me e tokouke tatou, kae tasi eiloa tatou i a Keliso, kae ne vaega takitasi katoa o te foitino e tasi.” E penā foki loa te fakamalosiga a Paulo ki Kelisiano fakaekegina i Efeso: “Ke ola ake fakatasi tatou mo Keliso i so se feitu, me ko ia ko te ulu o mea katoa. Mai tena pule, ko ‵soko tasi ei a vaega kese‵kese o te foitino, ka ko taofi ‵mau te foitino kātoa ne sokoga katoa o te foitino kolā ne faite. Tela la, kafai e ga‵lue katoa a vaega o te foitino e pelā eiloa mo te lotou faitega, ko tona uiga ko tupu ake o ola te foitino katoa i te alofa.”—Efeso 4:15, 16.
10. Se a te pulega e ‵tau o talia ne ‘nisi mamoe’?
10 E tiga eiloa e se aofia a ‘nisi mamoe’ i te foitino o Keliso, e uke ‵ki a mea e mafai o tauloto ne latou mai i te tala fakatusa tenei. (Ioane 10:16) E fai mai a Paulo me i a Ieova ne fai ne ia “a Keliso ke pule i mea katoa, kae ne tuku atu foki a ia ki te ekalesia ke fai mo Aliki sili o mea katoa.” (Efeso 1:22) I aso nei, e aofia eiloa a nisi mamoe i “mea katoa” kolā ne tuku ne Ieova mai lalo i te takitakiga a tena Tama. E aofia foki latou i “mea katoa” kolā ne tuku atu ke pule ki ei “te tavini fakamaoni kae poto.” (Mataio 24:45-47) Tela la, e ‵tau mo latou kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi, o talia a Keliso e pelā me ko te lotou Ulu kae faka‵logo ki te tavini fakamaoni kae poto mo tena Potukau Pule mo tagata kolā ne ‵tofi aka e pelā me ne ovasia i te fakapotopotoga. (Epelu 13:7, 17) E fesoasoani atu a te mea tenei ki te fealofani o Kelisiano.
11. Se a te mea e fakavae ki ei te ‵tou fealofani, kae ne a nisi pati fakatonutonu ne tuku atu ne Paulo?
11 E fakavae eiloa te vaegā fealofani tenā ki te alofa, “telā e fusi fakatasi ei ne ia a mea katoa ke ‵lei.” (Kolose 3:14) I te Loma mataupu e 12, e faka‵mafa mai ne Paulo a te mea tenei, i ana muna me e ‵tau mo tatou o “tonu te alofa” kae “ke fakatau a‵lofa koutou i te alofa fakataina.” E iku atu i ei ki te fakatau āva o te suā tino ki te suā tino. E fai mai a te apositolo: “[“E ‵tau o fai ne koutou te takitakiga,” NW], i te āva o te suā tino ki te suā tino.” E tonu, e se ‵tau o ‵numi tatou i te alofa valea. E ‵tau o fai ne tatou a mea katoa e mafai o fai ke fakatumau te ‵ma o te fakapotopotoga. I te tukuatuga o pati fakatonutonu e uiga ki te alofa, ne toe fai atu a Paulo: “Kaitaua ki te masei, kae pukemau ki te mea ‵lei.”
Te Uiga Talimalo
12. E pelā mo te fakaasiatuga o te uiga talimalo, ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai i Kelisiano i Maketonia mua?
12 Faitau te Loma 12:13. A te ‵tou a‵lofa ki ‵tou taina ka fakamalosi mai ki a tatou ke “fesoasoani atu tatou ki Kelisiano [te kau tapu]” i olotou manakoga e ‵tusa loa mo te mea e mafai ne tatou o fai. E tiga eiloa e ma‵tiva tatou i kope faka-te-lalolagi, e mafai eiloa o fakatau fesoasoani atu tatou ki mea e maua ne tatou. Ne fai mai a Paulo e uiga ki Kelisiano i Maketonia: “Me ne tofotofogina malosi latou i mea faiga‵ta ne fetaui mo latou; ka ko na gasolo ei o fia‵fia malosi kae lasi foki te lotou faimeaalofa, ka ko latou ne tino ma‵tiva fua. Au e molimau me ne faimeaalofa eiloa latou ki te mea e mafai ne latou, ka ko te mea tafasili i ei ko te faimeaalofa mo te loto malie. Ne fakamolemole mai ki a matou i a latou e fia fesoasoani o avatu se meaalofa ki Kelisiano i Iutaia.” (2 Kolinito 8:2-4) E tiga eiloa ne ma‵tiva latou, ne kaima‵lie a Kelisiano i Maketonia. Ne ‵kilo atu latou ki ei e pelā me se tauliaga ke fesoasoani atu ki olotou taina fakaa‵lofa i Iutaia.
13. Se a te mea e fakauiga ki ei a te fakaasi atu o te ‘uiga talimalo’?
13 A te fuaiupu ko te “ke fai te alofa kaimalie” e ‵fuli mai i se tugapati faka-Eleni telā e fakauiga ki te fakaasi atu muamua. E ‵fuli ne The New Jerusalem Bible a te tugapati ki te “‵sala atu ki avanoaga ke fakaasi atu te uiga talimalo.” E fakaasi atu te uiga talimalo i nisi taimi mai i te ‵kami atu o se tino ke ‵kai fakatasi tatou, kae kafai e fai te mea tenei ona ko te alofa, e ‵tau eiloa o fakamālō atu ki ei. Kae kafai e ‵sala atu tatou ki avanoaga ke fai penā, ka iloa aka ei ne tatou a nisi auala e uke ke fakaasi atu ei te uiga talimalo. E pelā me se mea e tasi, kafai e se lava ‵tou tupe io me ko ‵tou malosi ke ‵kami mai a nisi tino, a te inu kōfe, tī, io me se isi vaegā meainu aka se auala foki ke fakaasi atu ei a te uiga talimalo.
14. (a) Ne a pati ne ‵fuli mai i ei a te pati Eleni ko te “talimalo”? (e) I te galuega talai, e mafai pefea ne tatou o fakaasi atu me e mafau‵fau tatou ki tino mai i fenua fakaa ‵tea?
14 E aofia ‵tou kilokiloga i te uiga talimalo. A te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “talimalo” ne māfua mai i pati fakavae e lua kolā e fakauiga ki te “alofa” mo “tino fou.” Ne a ‵tou lagonaga ki tino ‵fou, io me ko tino fakaa‵tea? A Kelisiano kolā e taumafai o tauloto ki te suā ‵gana ko te mea ke talai atu te tala ‵lei ki tino fakaa‵tea kolā e olo atu ki koga talai o olotou fakapotopotoga e mafai o aofia tonu i tino kolā e fakaasi atu ne latou a te uiga talimalo. E tonu, e tokouke i a tatou e se mafai o tauloto ki se isi ‵gana. Kae e mafai ne tatou katoa o fesoasoani atu ki tino mai fenua fakaa‵tea e auala i te fakaaogaga faka‵lei o te ‵tou tamā tusi ko te Good News for People of All Nations, telā e aofia i ei se fekau i te Tusi Tapu i ‵gana e uke. E mata, ko oti ne maua ne koe a ikuga ‵lei mai i te fakaaogaga o te tamā tusi tenei i te galuega talai?
Te Alofa Fakataina
15. Ne fakaasi mai pefea ne Iesu se fakaakoakoga ‵lei i te tautali atu ki pati fakatonutonu i te Loma 12:15?
15 Faitau te Loma 12:15. E mafai o fakatoe‵toe aka a pati a Paulo i te fuaiupu tenei ki pati e lua: Ke fakaasi atu te loto malamalama. E ‵tau o fakamasani tatou ke malamalama kae ke ‵pau foki ‵tou lagona mo lagonaga o te suā tino, faitalia me e fiafia io me e fanoanoa. Kafai e ‵fonu ‵tou loto i te agaga, ka fakamaoni atu te mea tenā i ‵tou lagonaga fia‵fia e pelā mo nisi tino io me ko te ‵tou a‵lofa atafai. I te taimi ne toe ‵foki atu ei a soko e toko 70 o Keliso mo te fia‵fia mai i te galuega talai kae fakamatala atu a ikuga ‵lei o olotou galuega, “ne faka‵fonu a Iesu ne te agaga tapu ki te fiafia.” (Luka 10:17-21) Ne fiafia foki a ia. I te suā feitu, ‘ne ‵tagi fakatasi a Iesu mo tino kolā ne ‵tagi’ i te taimi ne mate ei tena taugasoa ko Lasalo.—Ioane 11:32-35.
16. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou a te alofa fakataina, kae ko oi eiloa e ‵tau o momea aka te lotou fai penā?
16 E fia tau‵tali atu tatou ki te fakaakoakoga a Iesu e uiga ki te loto malamalama. I te taimi e fiafia ei se taina Kelisiano, e ma‵nako foki tatou ke fia‵fia fakatasi tatou. E penā foki loa, e ‵tau o maua ne tatou te loto malamalama ki logo‵maega mo fakalavelave o ‵tou taina mo tuagane. E masani o tuku atu ne tatou a fakamafanafanaga ki taina tali‵tonu kolā e logo‵mae i lagonaga mafatia māfai e fakamāumāu ne tatou a taimi ke fakalogologo ki a latou mo te loto alofa tonu. I nisi taimi, kāti e otia malosi ‵tou loto kae e fakaasi atu ‵tou loto malamalama tonu i ‵tou loimata. (1 Petelu 1:22) Kae maise eiloa a toeaina, e ‵tau o tau‵tali atu ki pati fakatonutonu kolā ne tuku mai ne Paulo e uiga ki te fakaasiatuga o te loto malamalama.
17. Ne a mea ko oti ne tauloto ne tatou mai i te Loma mataupu e 12, kae ne a mea ka mafau‵fau ki ei i te mataupu telā e ‵soko mai?
17 A fuaiupu kolā ko oti ne onoono tatou ki ei i te Loma mataupu e 12, ko oti ne tuku mai i ei a pati fakatonutonu kolā e mafai o fakagalue aka i ‵tou olaga e pelā me ne Kelisiano mo ‵tou fesokotakiga mo ‵tou taina. I te suā mataupu, ka suke‵suke tatou ki te ‵toega o fuaiupu i te mataupu tenei, kae ka sau‵tala tatou ki te auala e ‵tau ei o maua ne tatou a te kilokiloga mo faifaiga ki tino mai tua o te fakapotopotoga Kelisiano, e aofia i ei a tino ‵teke mo tino fakasaua.
Ke Toe Mafaufau ki ei
• E fakaasi atu pefea ne tatou me e ‘ga‵lue malosi tatou mo te loto finafinau’?
• Kaia e ‵tau ei o tavini atu tatou ki te Atua i te loto maulalo mo te agamalu?
• Ne a auala e fakaasi atu ei te loto malamalama mo te alofa atafai ki taina tali‵tonu?
[Ata i te itulau e 11]
Kaia e ‵kau atu ei tatou ki galuega faka-Kelisiano konei?
[Ata i te itulau e 13]
E mafai pefea ne tatou taki tokotasi o fesoasoani atu ki tino mai i fenua fakaa‵tea ke tauloto e uiga ki te Malo?