Ke Talai Malosi Atu te Tala ‵Lei
“Ga‵lue malosi, kae ke se paie koutou. Ke tavini atu koutou ki te Aliki mo te loto ko fonu i te fakamaoni.”—LOMA 12:11.
1, 2. Se a te vaegā kilokiloga telā e ‵tau o maua faeloa ne Kelisiano e pelā me ne tino kolā e talai atu te tala ‵lei?
NE FIAFIA malosi se tamataene ki tena galuega fou. I te aso muamua ne galue ei a ia, ne faka‵tali tou tagata mo te manavase ke maua a fakatonuga mai i tena pule. Ne fia kamata a ia o fai tena galuega muamua kae ke saga faka‵lei atu ki ei. E fia fakaoti ana mafi i te faiga o tena galuega.
2 E pelā me ne Kelisiano, e mafai o ma‵natu aka tatou me i a tatou ne tino ‵fou i te faiga o te galuega. Ona ko te mea e fakamoe‵moe tatou ke ola ki te se-gata-mai, e fai pelā me ne fatoā kamata tatou o ga‵lue mō Ieova. A te ‵tonuga loa, e uke a vaegā galuega ne fakatoka ne te ‵tou Atua ke gasue‵sue malosi tatou i ei ke oko eiloa ki te se-gata-mai. Kae ko te tofiga muamua telā ne maua ne tatou ko te folafolaatuga o te tala ‵lei o tena Malo. (1 Tesalonia 2:4) E pefea ‵tou lagonaga ki te tofiga tenā mai te Atua? E pelā mo te tamataene tenā, e ma‵nako malosi tatou ke na fakaoti ‵tou mafi mo te loto finafinau mo te fiafia—e tonu, ke toaga tatou ki ei!
3. Ne a mea e ‵tau o fai ke ma‵goi ‵tou taumafaiga e pelā me ne tino talai o te tala ‵lei?
3 E tonu, kāti e faigata ke tumau tatou i se kilokiloga fiafia penā. E se gata fua i te ‵tou galuega talai, e isi aka foki a nisi tiute kolā e pānaki ‵tonu mo tatou, kae e fakafi‵ta mai a mea konā i te feitu faka-te-foitino penā foki loa mo ‵tou lagonaga. Kae i te lasiga o taimi e mafai ne tatou o tauave faka‵lei a tiute konā kae ‵kau faka‵lei atu foki ki te galuega talai. E ui i ei, e faigata ‵ki ke fai penā. (Maleko 8:34) Ne faka‵mafa mai ne Iesu te manatu me e ‵tau eiloa o kausaki tatou ke manuia ‵tou taumafaiga e pelā me ne Kelisiano.—Luka 13:24.
4. Ne a mea e mafai o ‵tupu ki ‵tou kilokiloga faka-te-agaga ona ko mea kolā e manava‵se tatou ki ei i aso takitatasi?
4 Ona ko te uke o mea e ‵tau o fai ne tatou, se mea faigofie ke oko mai te loto vāivāi io me ko te loto māfatia i nisi taimi. E mafai ne te “manava‵se ki mea o te olaga nei” o faka‵noga aka te ‵tou loto finafinau mo te fakatāuaga o faifaiga fakaseokalatika. (Luka 21:34, 35; Maleko 4:18, 19) Ona ko te sē ‵lei katoatoa, kāti ka galo i a tatou te ‵tou ‘alofa telā ne maua ne tatou i te kamataga.’ (Fakaasiga 2:1-4) Kāti ka fai fua ne tatou a nisi vaega o te ‵tou taviniga e pelā me ne faifaiga masani kolā e se ‵saga malosi atu ki ei. E tuku mai pefea ne te Tusi Tapu a te fakamalosiga telā e ‵tau o maua ne tatou ke tumau i te loto finafinau i te galuega talai?
E “Pela me se Afi” i ‵Tou Loto
5, 6. Ne pefea a manatu o Paulo e uiga ki tena tauliaga ke talai atu?
5 E tāua ‵ki eiloa te galuega telā ne tuku mai ne Ieova ki a tatou, kae e se ‵tau o manatu māmā tatou ki ei. Ne manatu aka te apositolo ko Paulo me e taulia malosi a ia ke talai atu te tala ‵lei, kae ne mafaufau a ia me i a ia ko tō masei ke maua te galuega taulia tenā. Ana muna: “Au ko te toe tino se taulia eiloa i tino o te Atua; ka ko tuku mai ne te Atua a te galuega tenei, o folafola atu a te Tala ‵Lei o te koloa tumau o Keliso, ki tino o fenua fakaatea, ke fai foki ke iloa ne tino katoa a te faifaiga o te fuafuaga ‵funa a te Atua. A te Atua tela ne faite ne ia a mea katoa, ne ‵funa eiloa ne ia tena fuafuaga ‵funa i kautama katoa ko teka atu.”—Efeso 3:8, 9.
6 Ne ‵lei eiloa te kilokiloga fiafia a Paulo e uiga ki tena galuega talai kae e ‵tau o fakaakoako atu tatou ki ei. I tena tusi ki te kau Loma, ne fai atu a ia penei: “Ko oko eiloa i toku fia folafola atu te tala ‵lei.” Ne seki ma a ia i te tala ‵lei. (Loma 1:15, 16) Ne ‵lei tena faka‵tauga kae ne toaga eiloa a ia ke fakataunu faka‵lei tena galuega.
7. I tena tusi ki te kau Loma, ne a mea ne fakailoa atu ne Paulo me e ‵tau o fakaeteete i ei?
7 Ne iloa ne Paulo me e ‵tau o tumau tatou i te loto finafinau. Telā ne fakamalosi atu ei a ia penei ki te kau Kelisiano i Loma: “Ga‵lue malosi, kae ke se paie koutou. Ke tavini atu koutou ki te Aliki mo te loto ko fonu i te fakamaoni.” (Loma 12:11) A te pati Eleni telā e ‵fuli ki te “paie” e fakauiga pelā me e “kaugata, e e se fia galue.” E tiga eiloa kāti e se paie tatou i te ‵tou galuega talai, e ‵tau o fakaeteete tatou katoa māfai ko kamata o kauga‵tā tatou i te feitu faka-te-agaga, kae ke na ‵fuli aka ‵tou kilokiloga māfai e matea atu a vaegā uiga penā i loto i a tatou.—Faataoto 22:3.
8. (a) Se a te mea telā ne fai “pela me se afi” i loto i a Ielemia, kae kaia? (e) Ne a mea aogā e maua ne tatou mai i mea kolā ne ‵tupu ki a Ielemia?
8 E mafai foki o fesoasoani mai te agaga o te Atua māfai e loto vāi‵vāi tatou. E pelā mo te taimi e tasi ne loto vāivāi ei te pelofeta ko Ielemia, kae ne fia taofi aka ne ia tena galuega fakapelofeta. Ne fai atu eiloa a ia penei e uiga ki a Ieova: “Ka fakapuli ne au a te Aliki kae se toe faipati i tena igoa.” E mata, ne masei valevale Ielemia i te feitu faka-te-agaga? Ikai. A te ‵tonuga loa, ne maua ne Ielemia te malosi ke tumau i tena galuega fakapelofeta ona ko tena malosi i te feitu faka-te-agaga, tena alofa ki a Ieova, mo tena loto finafinau ki te mea tonu. Tenei tena fakamatalaga: “Tena la, ko tau fekau [ko] ka pela me se afi i loto i a au. E taumafai au o taofi i loto, kae e se mafai eiloa o taofi ne au.” (Ielemia 20:9) E oko mai sāle te loto vāivāi ki tavini fakamaoni a te Atua i nisi taimi. Kae kafai e ‵talo atu latou ki a Ieova mō se fesoasoani, e iloa ne ia a mea i olotou loto, kae ka tuku atu eiloa ne ia ki a latou tena agaga tapu, māfai e maua tena muna i olotou loto, e pelā eiloa mo Ielemia.—Luka 11:9-13; Galuega 15:8.
“Sa Tamate te Afi o te Agaga”
9. Ne a mea e mafai o faka‵lave aka ei te galuega a te agaga tapu i a tatou?
9 Ne fakamalosi atu penei te apositolo ko Paulo ki te kau Tesalonia: “Sa tamate te afi o te agaga.” (1 Tesalonia 5:19, NW) E tonu, e mafai ne faifaiga mo manatu kolā e fe‵paki mo akoakoga a te Atua o faka‵lave te galuega a te agaga tapu i a tatou. (Efeso 4:30) Ko oti ne maua ne Kelisiano i aso nei a te tofiga ke talai atu te tala ‵lei. E fakatāua malosi ne latou te galuega taulia tenā. E se ofo tatou me i tino kolā e se iloa ne latou te Atua e manatu māmā ki te ‵tou galuega talai. Kae kafai e fakatamala tonu se Kelisiano ki tena galuega, kāti ka tamate i ei te afi fakamalosi loto o te agaga o te Atua.
10. (a) Ne a mea kāti ka ‵tupu ki a tatou ona ko te ‵tou kilokiloga ki ‵tou tuakoi? (e) Se a te kilokiloga ‵lei telā e fakaasi mai e uiga ki te ‵tou galuega i te 2 Kolinito 2:17?
10 Kāti e ma‵natu aka a nisi tino i tua atu o te fakapotopotoga Kelisiano me e tufatufa atu fua ne tatou a tusi i te ‵tou galuega talai. Kāti e leake foki a nisi tino me e olo atu fua tatou mai fale ki fale ke maua ei a meaalofa. Kafai e talia ne tatou a vaegā manatu sē ‵lei penā ke ‵fuli ‵tou manatu, kāti ka se ‵safe malosi ‵tou matagi i te galuega talai. Ke mo a ma talia ne tatou a vaegā manatu penā ke ‵fuli ‵tou kilokiloga, kae ke ‵pau faeloa ‵tou manatu mo te kilokiloga a Ieova mo Iesu ki te ‵tou galuega talai. Ne taku atu ne te apositolo ko Paulo a te kilokiloga ‵lei tenā i ana pati konei: “E se pau tatou mo nisi tino, kola e lauga atu ne latou te muna a te Atua ke maua ei olotou tupe. Ka ko matou e lauga atu te Tala ‵Lei mo te loto fakamaoni, e pela eiloa mo ne tavini a Keliso ne uga mai ne te Atua.”—2 Kolinito 2:17.
11. Ne a mea ne fesoasoani atu ki Kelisiano muamua ke tumau i te loto finafinau, faitalia a fakasauāga, kae ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ona ko te lotou fakaakoakoga?
11 Ne fatoā oti te mate o Iesu, kae ne fe‵paki ana soko i Ielusalema mo se vaitaimi o fakasauāga. Ne fakamatakutaku kae ne fakatonu atu foki ki a latou ke taofi aka te lotou talaiga. Kae e fai mai te Tusi Tapu me ne “fonu katoa latou i te Agaga Tapu, kamata eiloa o faipati atu ne latou a te muna a te Atua mo te loto toa.” (Galuega 4:17, 21, 31) A pati a Paulo ki a Timoteo i te fia o tausaga mai tua ifo i ei e fakaasi mai i ei te kilokiloga tonu telā e ‵tau o maua faeloa ne Kelisiano. Muna a Paulo: “Me i te Atua ne seki tuku mai ne ia te agaga o te mataku ki a tatou, ka ko te agaga o te mana, te alofa mo te loto pulea. Sa ma o takutaku atu te tou Aliki, io sa ma o taku atu foki i a au ko fai mo pagota ona ko ia, kae ke talia ne koe ou puapuaga mō te tala ‵lei i te mana o te Atua.”—2 Timoteo 1:7, 8.
Se a te ‵Tou Kaitalafu i ‵Tou Tuakoi?
12. Se a te pogai tāua e talai atu ei ne tatou te tala ‵lei?
12 E ‵tau o ‵lei ‵tou kanoloto, ke maua ei se kilokiloga tonu ki te ‵tou galuega talai. Kaia e talai atu ei tatou? E matea atu te pogai tāua e fai ei penā i muna konei a te tino ‵fatu salamo: “Ou tino ka fakafetai atu ki a koe [e Ieova]. Ka faipatigina ne latou te ‵malu o tou malo, kae tavae ne latou tou malosi, ko te mea ke iloa ne tino katoa au galuega ‵mana, mo te ‵malu fakatupu o tou malo.” (Salamo 145:10-12) E tonu, e talai tatou ke tavae atu ki a Ieova i mua o nisi tino, kae ke faka‵malu foki tena igoa i mua o tino katoa. Faitalia me e se tokouke a tino e fakalogo‵logo mai, kafai e folafola atu ne tatou mo te fakamaoni a te fekau o te fakaolataga, ko ‵viki atu ei tatou ki a Ieova.
13. Ne a mea e fakamalosi mai ki a tatou ke taku atu te fakamoemoega e uiga ki te fakaolataga ki nisi tino?
13 E talai atu foki tatou ona ko te ‵tou alofa ki nisi tino kae ke mo a ma pisipisia tatou i olotou toto. (Esekielu 33:8; Maleko 6:34) E fetaui ‵lei te mea tenei mo pati a Paulo e uiga ki tino i tua o te fakapotopotoga Kelisiano: “E nofo kaitalafu au ki tino Eleni, mo tino Fapaupau, ki tino ‵poto mo tino va‵lea.” (Loma 1:14, NW) Ne manatu aka a Paulo me ne nofo kaitalafu a ia ke folafola atu te tala ‵lei ki nisi tino, me e manako te Atua “ke ola tino katoa, ka ke iloa foki ne latou te munatonu.” (1 Timoteo 2:4) E ‵pau eiloa te ‵tou a‵lofa mo ‵tou tiute i aso nei ki ‵tou tuakoi. Ona ko tena alofa ki tino, ne uga mai ne Ieova a tena Tama ki te lalolagi ke mate mō latou. (Ioane 3:16) A te mea tenā se matugā taulaga lasi. E fakaakoako atu tatou ki te alofa o Ieova māfai e fakamāumāu ne tatou ‵tou taimi mo ‵tou taumafaiga ke taku atu ki nisi tino a te tala ‵lei o te fakaolataga telā e fakavae ki te taulaga a Iesu.
14. E fakamatala mai pefea ne te Tusi Tapu a te lalolagi mai i tua atu o te fakapotopotoga Kelisiano?
14 E ma‵natu aka a Molimau a Ieova me kāti e mafai ne tino i olotou tafa o fai fakamuli mo fai ne taina Kelisiano. E ‵tau o talai atu tatou mo te loto toa, kae e se ko te loto toa telā e fia kinau atu ki tino. E tonu, e tai ‵mafa a tugāpati kolā e fakaaogā ne te Tusi Tapu ke fakamatala mai a foliga o te lalolagi nei. Ne fakauiga a Paulo ki mea sē ‵lei i te taimi ne fakaaogā ei ne ia te pati “lalolagi,” i tugāpati konei ko ‘te poto o te lalolagi,’ mo “manakoga faka-te-lalolagi nei.” (1 Kolinito 3:19; Tito 2:12, NW) Ne fakamasaua atu foki a Paulo ki Kelisiano i Efeso me kafai ‘e tau‵tali eiloa latou i auala ma‵sei o te lalolagi’ ko tena uiga ko “‵mate” latou i te feitu faka-te-agaga. (Efeso 2:1-3) E fetaui ‵lei a tugāpati konā mo nisi muā‵gana kolā e tai ‵pau mo pati konei a Ioane: “Te lalolagi katoa ko i lalo i te pule a te Tino Masei.”—1 Ioane 5:19.
15. Ne a mea e se fai ne tatou e uiga ki tino i tua atu o te fakapotopotoga Kelisiano, kae kaia?
15 Masaua la, me e fakauiga a vaegā pati penā ki tino i te lalolagi kolā e se fealofani mo te Atua, kae e se ko tino katoa taki tokotasi i ei. E se fakamasino aka ne Kelisiano me ka talia io me ka se talia ne se tino te galuega talai. E seai se lotou fekau ke taku ne latou a nisi tino ki kouti. E seai se ‵tou fekau ke fakaiku aka me ne a mea ka ‵tupu māfai ko vau Iesu ke ‵vae aka ne ia a “mamoe” mai “kouti.” (Mataio 25:31-46) A Iesu ko te fāmasino telā ko oti ne tofi aka; e se ko tatou. E atea mo manatu konā, ko oti foki ne iloa ne tatou me i tino kolā ne matagā ‵ki eiloa olotou amioga i aso mua ko oti ne talia ne latou te fekau i te Tusi Tapu, ne ‵fuli mai, kae ko ‵mā nei olotou olaga e pelā me ne Kelisiano. Tela la, e tiga eiloa e se fia takaga tatou mo vaegā tino konā, e se ‵mā tatou ke fai‵pati atu eiloa ki a latou e uiga ki te fakamoemoega o te Malo māfai e maua ne tatou te avanoaga ke fai penā. E faipati te Tusi Tapu e uiga ki nisi tino a koi tuai o fai latou mo fai ne tino tali‵tonu e pelā me “e ‵tau o maua ne latou te ola se-gata-mai.” Ne fai fakamuli latou mo fai ne tino tali‵tonu. (Galuega 13:48, NW) E se mafai ne tatou o iloa me ko oi e ‵lei olotou loto seiloga ke molimau atu tatou ki a latou—kāti e ‵tau o talai fakafia atu ki a latou. Kafai e masaua ne tatou te manatu tenā, ka “ava” tatou mo te “loto malalo” ki tino kolā koi tuai o talia ne latou te fekau o te fakaolataga, ona ko te fakamoemoega me ka talia ne nisi tino i a latou a te fekau o te ola.—2 Timoteo 2:25; 1 Petelu 3:15.
16. Se a te pogai e tasi e fia āpo ei tatou i “te akoako atu”?
16 Kafai e fakamasani tatou ke fai mo fai ne faiakoga apo, ka fakamalosi aka i ei te ‵tou fiafia ke folafola atu te tala ‵lei. E pelā mo te tala fakatusa tenei: kāti ka se fiafia se tino ki se tafaoga gali māfai e se iloa ne ia o tafao i ei. Kae ko te tino telā e apo i te tafao i ei, ka fiafia malosi ki ei. E penā foki loa mo Kelisiano kolā e apo i te “akoako atu,” ka sili atu te lotou fia‵fia ki te galuega talai. (2 Timoteo 4:2; Tito 1:9) Ne fakamalosi atu penei a Paulo ki a Timoteo: “Taumafai malosi o tuku atu koe ki te Aliki e pela mo se tino ko fakamaonia me ko ‵tau, se tino galue tela e se ‵tau mo ia o taema ki se mea, kae se tino e akoako tonu eiloa ne ia a te munatonu a te Atua.” (2 Timoteo 2:15) E mafai pefea o momea aka te ‵tou apo i te akoako atu?
17. E mafai pefea ne tatou o fakamalosi aka te “fia inu” ki te iloaga e uiga ki te Tusi Tapu, kae ka aogā pefea te iloaga tenā ki te ‵tou galuega talai?
17 E tasi te auala, ko te talia mai o nisi iloaga ‵tonu. Ne fakamalosi mai penei te apositolo ko Petelu: “Ke fai koutou e pela mo ne tamaliki fatoa fa‵nau, kola ka ‵mate i te fia inu ki te tinā susu faka te Agaga, me kafai e inu koutou ki ei, e ‵tupu ake koutou i ei, kae ola foki i ei.” (1 Petelu 2:2) E fia inu se pepe malosi ki te susu. Kae e ‵tau mo Kelisiano o “‵mate i te fia inu” ki te iloaga mai te Tusi Tapu. E mafai o fai penā māfai e fakamasani faka‵lei tatou ki te sukesukega mo te faitauga ki tusi. (Faataoto 2:1-6) E manakogina i ei a taumafaiga mo te loto pulea ke fai ei tatou mo fai ne faiakoga apo o te Muna a te Atua. Kae e uke a taui e maua mai i taumafaiga konā. A te fiafia telā e maua ne tatou māfai e suke‵suke tatou ki te Muna a te Atua, ka fai ei ke ‵safe malosi ‵tou matagi ona ko te agaga o te Atua, kae ka fia fakaasi atu ne tatou a mea kolā ne tau‵loto ne tatou ki nisi tino.
18. E fesoasoani mai pefea a fakatasiga faka-Kelisiano ke fakaaogā faka‵lei ne tatou te munatonu?
18 E tāua foki a fakatasiga faka-Kelisiano ki te fakaaogāga faka‵lei ne tatou o te Muna a te Atua. Kafai e faitau sāle ki te Tusi Tapu i lauga kae e fai foki a nisi fakamatalaga mai te Tusi Tapu, se mea ‵lei ke ‵suke tatou ki tusi siki konā i ‵tou Tusi Tapu. Se faiga poto ke ‵saga faka‵lei atu tatou ki tofiga i fakatasiga konā, kae e aofia i ei a fakamatalaga kolā e fai e uiga ki te ‵tou galuega talai. Ke mo a ma manatu māmā tatou ki fakaasiga kolā e fai i ei. Ke mo a ma ‵saga atu tatou ki mea fakaa‵tea i taimi konā. E manakogina foki i ei te loto pulea mo te saga tonu atu. (1 Timoteo 4:16) E fakamalosi aka ne fakatasiga faka-Kelisiano a te ‵tou fakatuanaki, e fai ei ke fia inu malosi tatou ki te Muna a te Atua, kae e fakamasani aka foki tatou ke fai mo fai ne tino kolā e folafola malosi atu te tala ‵lei.
Ke Fakalagolago Atu Tatou ki te Fesoasoani Mai i a Ieova
19. Kaia e tāua ei te kau sāle atu ki te galuega talai?
19 E taumafai eiloa a Kelisiano kolā e “se paie,” kae e loto finafinau o folafola atu te tala ‵lei ke ‵kau sāle atu latou ki te galuega talai. (Efeso 5:15, 16) E tonu, e kese‵kese a fakanofonofoga o tino, kae e se mafai o ‵pau a taimi e fakamāumāu ne tino katoa ki te galuega fakaola tino tenā. (Kalatia 6:4, 5) Kae kāti e sili atu te tāua o te uke o taimi e fai‵pati sāle atu tatou ki nisi tino e uiga ki te ‵tou fakamoemoega i lō te aofaki o itula e fakamāumāu ne tatou i te galuega talai. (2 Timoteo 4:1, 2) Ko te uke o taimi e talai atu ei tatou, ko te lasi foki o te fakatāua ne tatou a te galuega tenā. (Loma 10:14, 15) Ka momea aka te ‵tou alofa mo te ‵tou atafai māfai e fetaui sāle tatou mo tino loto fakamaoni kolā e fi‵ta kae fanoanoa me e seai foki se lotou fakamoemoega.—Esekielu 9:4; Loma 8:22.
20, 21. (a) Se a te galuega telā koi ‵toe mai mō tatou? (e) E fesoasoani mai pefea a Ieova ki ‵tou taumafaiga?
20 Ko oti ne tuku mai ne Ieova a te tala ‵lei ki a tatou. Tenā loa te tofiga muamua ne maua ne tatou mai i a ia e pelā me ne ‘tino kolā e ga‵lue fakatasi mo ia.’ (1 Kolinito 3:6-9) E loto finafinau tatou ke na fakataunu faka‵lei te tiute tenā mai te Atua mo ‵tou loto kātoa, e ‵tusa loa mo mea kolā e mafai ne tatou o fai. (Maleko 12:30; Loma 12:1) Koi tokouke a tino kolā e ‵lei olotou loto i te lalolagi nei kae e ma‵nako malosi latou ki te munatonu. Koi uke a galuega e ‵toe mai, kae e mafai ne tatou o fakalagolago atu ki te fesoasoani mai i a Ieova i te fakataunuga katoatoa o te ‵tou galuega talai.—2 Timoteo 4:5.
21 E tuku mai ne Ieova tena agaga, penā foki loa mo “te muna a te Atua ke fai mo pelu.” Fakatasi mo tena fesoasoani, e mafai ei ne tatou o ‵tala ‵tou gutu “o takutaku atu a mea ‵funa o te tala ‵lei.” (Efeso 6:17-20) Ke ‵pau a pati kolā e fai mai e uiga ki a tatou mo pati kolā ne fai atu ne te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Tesalonia: “Me i te avatuga ne matou a te Tala ‵Lei ki a koutou, ne seki avatu fua ne matou na ko muna, kae ne avatu i te mana mo te Agaga Tapu, mo te loto talitonu fakamaoni ki tena tonu katoatoa.” (1 Tesalonia 1:5) E tonu, ke na talai atu ne tatou te tala ‵lei mo te loto finafinau!
Se Tamā Fakatoetoega
• Ona ko mea kolā e manava‵se tatou ki ei i te olaga nei, ne a mea e mafai o ‵tupu ki te ‵tou loto finafinau i te galuega talai?
• I te feitu fea e ‵tau ei o fai te ‵tou manakoga ke folafola atu te tala ‵lei e pelā “me se afi” i ‵tou loto?
• Ne a manatu sē ‵tau e uiga ki te galuega talai e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai i ei?
• E ‵tau o ‵kilo sāle atu pefea tatou ki tino kese‵kese kolā e se talia ne latou ‵tou talitonuga?
• E fesoasoani mai pefea a Ieova ki a tatou ke tumau i te loto finafinau i te galuega talai?
[Ata i te itulau e 21]
E fakaakoako atu a Kelisiano ki te loto finafinau o Paulo mo Ielemia
[Ata i te itulau e 22]
A te ‵tou loto toaga ki te galuega talai e māfua mai i te ‵tou a‵lofa ki te Atua mo ‵tou tuakoi