“Tenei Te Taimi”
“Kiloke! Tenei te taimi e maua ei te alofa o te Atua, a te aso nei ko te aso o te fakaolataga!”—2 KOLINITO 6:2.
1. Se a te ‵toe mea tāua e ‵tau o fai ne tatou i so se taimi?
“A MEA katoa konei e ‵tupu i te lalolagi nei e ‵tupu katoa i taimi ko oti ne filifili ne te Atua.” (Failauga 3:1) Ne tusi mai a Solomona e uiga ki te tāua ke iloa te ‵toe taimi ‵lei mō nisi galuega aoga—e pelā mo te fai fatoaga, faimalaga, galuega totino, io me ko te fesokotaki atu ki nisi tino. E tiga eiloa te feitu tenā, e ‵tau foki o iloa ne tatou a te ‵toe galuega tāua telā e ‵tau o fai ne tatou i so se taimi. I nisi tugapati, e ‵tau eiloa o faka‵tonu faka‵lei a mea kolā e ‵tau o fakamuamua ne tatou.
2. E iloa pefea ne tatou me i te taimi ne talai atu ei a Iesu, ne iloa ‵lei ne ia a te taimi ne ola ei a ia?
2 I te taimi koi nofo mai ei i te lalolagi, ne iloa ‵lei ne Iesu a te vaitaimi ne ola ei a ia mo mea ne ‵tau o fai ne ia. Ona ko te mea ko iloa ‵lei ne ia a mea ne ‵tau o fakamuamua ne ia, ne lavea ne ia me i valoaga e uke e uiga ki te Mesia kolā ko leva ne ‵valo mai, ko pili eiloa o fakataunu. (1 Petelu 1:11; Fakaasiga 19:10) E isi se galuega ne ‵tau o fai ne ia ko te mea ke iloa ‵lei ne tino me i a ia ko te Mesia telā ne folafola mai. Ne ‵tau o molimau katoatoa atu a ia e uiga ki te munatonu o te Malo kae ke fakamaopoopo mai a tino kolā ka pule fakatasi mo ia i te Malo i aso mai mua. Kae ne ‵tau o fakatakato ne ia se fakavae ‵mautakitaki mō te fakapotopotoga Kelisiano telā ka fai ei te galuega talai mo te faiga o soko ke oko ki te gataga.—Maleko 1:15.
3. Ne pokotia pefea a faifaiga a Iesu i te iloa ‵lei ne ia o te taimi ne ola ei a ia?
3 A te iloa ‵lei o te taimi tāua tenā ne fakamalosi atu eiloa ki a Iesu i se auala aoga ke maua ei ne ia te loto finafinau i te faiga o te loto o tena Tamana. Ne fai atu a ia ki ana soko: “Ko foki te lasi o te saito ko ‵tau o ‵kati, ka ko te mea e se lava a tino faigaluega mo ‵kati te saito. Fakamolemole ki te tino e o ia te toga saito, ke toe uga mai ne tino faigaluega o fakaputu tena saito.” (Luka 10:2; Malaki 4:5, 6) Ne filifili muamua ne Iesu a te toko 12 kae fakamuli ifo ko te toko 70 mai i ana soko, kae ne tuku atu ne ia a fakatonuga mautinoa ki a latou, kae uga atu latou ke talai atu a te fekau fakamalosi loto tenei: “I te Malo o te lagi ko pili mai.” E pelā eiloa mo Iesu, e fai‵tau tatou penei: “I te palelega o fakatonuga konei ne fai atu ne Iesu ki ona soko e tinoagafulu mo te tokolua, ne tiakina ne ia a te koga tenā kae fanatu o akoako atu, kae folafola atu i fa‵kai pili mai.”—Mataio 10:5-7; 11:1; Luka 10:1.
4. Se a te auala ne fakaakoako atu ei a Paulo ki a Iesu Keliso?
4 A Iesu se fakaakoakoga ‵lei katoatoa o te loto finafinau mo te tuku katoatoa atu mō ana soko katoa. Tenei iloa te mea ne fakasino atu ki ei a te apositolo ko Paulo i te taimi ne fakamalosi atu ei a ia ki ana taina tali‵tonu: “Fakaakoako mai ki a au, e pelā mo au e fakaakoako ki a Keliso.” (1 Kolinito 11:1) Se a te auala ne fakaakoako atu ei a Paulo ki a Keliso? Muamua la, ko te faiga o te ‵toe mea e mafai o fai ke talai atu a te tala ‵lei. I tusi a Paulo ki fakapotopotoga, e maua ne tatou i ei a vaegā tugapati e pelā mo te “galue malosi, kae ke se paie,” “ke tavini atu koutou ki te Aliki [ko Ieova],” “ke ga‵lue malosi koutou i te galuega a te Aliki,” mo “so se galuega e fai ne koutou, ke fai mo te loto katoatoa, e pelā eiloa me tavini atu koutou ki te Aliki kae se ki tino.” (Loma 12:11; 1 Kolinito 15:58; Kolose 3:23) Ne seki mafai eiloa o puli i a Paulo a tena fakafesagai atu ki te Aliki ko Iesu Keliso i te auala ki Tamaseko mo pati a Iesu ne fai atu ki a ia e auala i te soko ko Anania: “Ko oti ne filifili ne au ke tavini mai ki a au, ke fakailoa atu ne ia a toku igoa ki tino o fenua fakaa‵tea, tupu, pelā foki ki tino Isalaelu.”—Galuega 9:15; Loma 1:1, 5; Kalatia 1:16.
“Tenei te Taimi”
5. Se a te mea ne fakamalosi aka ei a Paulo ke fai tena galuega talai mo te loto finafinau?
5 Mai te faitauga ki te tusi ko Galuega, e lavea faka‵lei atu eiloa ne tatou a te loto malosi mo te loto finafinau o Paulo i te faiga o tena galuega talai. (Galuega 13:9, 10; 17:16, 17; 18:5) Ne iloa ne Paulo a te tāua o te taimi ko ola ei a ia. Ne fai mai a ia: “Kiloke! Tenei te taimi e maua ei te alofa o te Atua, a te aso nei ko te aso o te fakaolataga!” (2 Kolinito 6:2) I te 537 T.L.M., ko te taimi tonu eiloa ke toe ‵foki atu a tino ne ave fakapagota ki Papelonia ki te lotou fenua. (Isaia 49:8, 9) Kae ne fakasino atu a Paulo ki a ai i konei? E fesoasoani mai te mataupu kātoa ke iloa ne tatou a mea ne mafaufau a ia ki ei.
6, 7. Se a te tulaga fakaaloalo ne tuku atu ki Kelisiano fakaekegina i aso nei, kae ko oi e ga‵lue fakatasi mo te kau fakaekegina i aso nei?
6 Mai mua atu o tena tusi, ne faipati a Paulo e uiga ki te tulaga fakaaloalo ne tuku atu ki a ia mo ana taina Kelisiano fakaekegina. (Faitau te 2 Kolinito 5:18-20.) Ne fakamatala mai ne ia me ne kalagagina latou ne te Atua mō se pogai fakapito, ke fai “a te galuega o te faka‵leiga o tino,” ke akai atu ki tino ke “faka‵lei [latou] mo te Atua.” Ko tena uiga, ke toe fakamalosi aka a te va fakataugasoa mo te Atua.
7 Talu mai te ‵tekeatuga i Etena, ko oti eiloa ne ‵vae keatea a tino katoa mai i a Ieova. (Loma 3:10, 23) A te ‵vae keateaga tenā ko oti ne fai ei a tino ke ‵nofo atu i te pouliga faka-te-agaga, telā e iku atu ki logo‵maega mo te mate. Ne tusi mai a Paulo: “E iloa ne tatou i mea katoa ne faite, ne ma‵nava fi‵ta; e pelā eiloa mo te ‵mae o te fafine fanau, ke oko mai eiloa ki aso nei.” (Loma 8:22) Kae ko oti ne gasuesue a te Atua ke fakamalosi atu, ke “akai” atu ki tino ke toe ‵foki mai, io me ke toe faka‵lei mo ia. Tenā eiloa te galuega ne tuku atu ki a Paulo mo ana taina Kelisiano fakaekegina i aso konā. A te “taimi” tenā ne fai mo fai se “aso o te fakaolataga” mō latou kolā e fakatuanaki ki a Iesu. A Kelisiano fakaekegina katoa mo olotou taugasoa, ko ‘nisi mamoe,’ kolā e ga‵lue fakatasi mo latou, e tumau eiloa i te ‵kami atu o tino ke aoga ki a latou a te “taimi” ‵lei tenei.—Ioane 10:16.
8. Se a te mea e fakaofoofogia ei a te kalagaga ke toe faka‵lei mo te Atua?
8 A te mea e fakaofoofogia ei a te kalagaga mō te faka‵leiga me e tiga eiloa ne māfua mai a te fakamaseiga o te lotou fesokotakiga mo te Atua i te ‵tekeatuga o te tagata i Etena—kae ne gasuesue muamua eiloa a te Atua ke faka‵lei aka a te mea tenā. (1 Ioane 4:10, 19) Se a te mea ne fai ne ia? Ne tali atu a Paulo: “Ko tona uiga a te Atua ne i a Keliso o faka‵lei a tino ki a ia, ko se toe ‵teu i tena loto a olotou ofa tulafono, kae ne takutonu mai ne ia ki a tatou te talaiga o te faka‵leiga.”—2 Kolinito 5:19; Isaia 55:6.
9. Se a te mea ne fai ne Paulo ke fakaasi atu ei tena loto fakafetai ki te loto fakamagalo o te Atua?
9 I te tukumaiga o te taulaga togiola, ne fai ei ne Ieova ke mafai o fakamagalogina a agasala a tino kolā e fakatuanaki kae ke toe maua ne latou se va fakataugasoa io me se va ‵lei mo ia. E se gata i ei, ne uga atu ne ia ana sui ke fakamalosi atu ki tino i koga katoa ke taumafai ke maua se va filemu mo ia kae koi mafai o fai latou penā. (Faitau te 1 Timoteo 2:3-6.) A te malamalama i te loto o te Atua mo te iloa ‵lei ne ia a te tāua o te taimi ko ola ei a ia, ne fakamāumāu ne Paulo e aunoa mo te fi‵ta a tena malosi i te “talaiga o te faka‵leiga.” E se mafai eiloa o ‵fuli a te loto o Ieova. Koi manako eiloa a ia ke maua ne tino se fesokotakiga ‵lei mo ia. A pati a Paulo “tenei te taimi” mo te “aso o te fakaolataga” koi aoga eiloa i aso nei. Ko oko eiloa i te alofa fakamagalo mo te alofa atafai o te Atua ko Ieova!—Esoto 34:6, 7.
Ke mo a ma “Taku Fakaseaoga” ne Koutou
10. Se a te mea e fakauiga ki ei a te “aso o te fakaolataga” mō Kelisiano fakaekegina i aso mua mo aso nei?
10 A tino muamua ke maua ne latou a mea aoga mai i te tugapati tenei ko te alofa tauanoa ko latou kolā “ko ola Keliso” i a latou. (2 Kolinito 5:17, 18) Ne kamata eiloa a “te aso o te fakaolataga” mō latou i te Penitekoso i te 33 T.A. Mai i te taimi tenā o vau ki mua, ko oti eiloa ne ‵tofi aka a tino konā ke fakasalalau atu ne latou “a te galuega o te faka‵leiga o tino.” I aso nei, koi fai eiloa ne te ‵toega o Kelisiano fakaekegina “a te galuega o te faka‵leiga o tino.” E iloa ne latou me i agelu e fa kolā ne lavea ne te apositolo ko Ioane i se fakaasiga fakapelofeta “e taofi ‵mau ne latou a matagi e fa o te lalolagi, ko te mea ke seai se matagi e agi i te lalolagi.” Tela la, koi fai eiloa te taimi nei mo “aso o te fakaolataga” mo te ‘taimi ‵lei.’ (Fakaasiga 7:1-3) Ona ko te pogai tenei, talu mai te kamataga o te 20 senitenali, ne ga‵lue ma‵losi a te ‵toega o te kau fakaekegina mo te loto finafinau i te galuega ko “te faka‵leiga o tino” ke oko atu ki feitu e fa o te lalolagi.
11, 12. Ne fakaasi mai pefea ne Kelisiano fakaekegina i te kamataga o te 20 senitenali a te iloa ‵lei ne latou a te tāua o te taimi? (Ke onoono ki te ata i te itulau e 17.)
11 E pelā mo te mea ne lavea atu i te tusi ko te Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, i te kamataga o te 20 senitenali, “ne tali‵tonu malosi a C T. Russell mo ana taugasoa me ko ola nei latou i te taimi o te ‵katigā saito kae e ‵tau o lagona ne tino a te munatonu fakasaoloto tino.” Ne a olotou mea ne fai ki te mea tenei? Ona ko te lotou malamalama me ko ola latou i te taimi o te ‵katiga o saito, ko “te taimi” tonu eiloa, ne seki mafau‵fau a taina konei me ko lava fua i te ‵kami atu o tino ke o‵mai ki fakatasiga fakalotu. Ko leva ne fai sāle ne faifeau o Lotu Kelisiano ‵Se a te mea tenā. I lō te fai penā, ne kamata o fakaaoga ne Kelisiano fakaekegina konei a nisi auala tāua o te fakasalalauatuga o te tala ‵lei. I tafa o nisi mea aka, ne fakaaoga faka‵lei ne latou a poto ‵fou ko te mea ke fakavave te faiga o te lotou galuega.
12 Ke fakasalalau atu a te tala ‵lei o te Malo, ne fakaaoga ne te potukau foliki o faifeau loto finafinau konei a tamā pepa, mekesini, mo tusi. Ne fakatoka foki ne latou a lauga mo mataupu ke ‵lomi i te fia afe o nusipepa. Ne fakasalalau atu ne latou a polokalame faka-te-Tusi Tapu i letio kolā e faka‵tagi atu i loto i te fenua io me e faka‵tagi atu foki ki nisi fenua. E fakatoka kae fakaaoga ne latou a ata kae fakafetaui aka ne latou ki leo, kae koi tuai o ‵tala mai ne te kamupane fai ata fakavitiō a ata penā kolā e isi ne leo o tino e lagona i ei. Ne a ikuga o te vaegā loto finafinau penā? I aso nei, e nofo loa pelā ki te fitu miliona o tino kolā ko ‵saga tonu kae ‵kau atu foki ki te folafolaatuga o te fekau tenei: “Ke faka‵lei koutou mo te Atua.” E tonu, a tavini mua a Ieova ne fakaakoakoga ‵lei o te loto finafinau faitalia olotou fakanofonofoga faiga‵ta.
13. Se a te fuafuaga a te Atua e ‵tau o fakatāua malosi ne tatou?
13 A te fakamatalaga a Paulo me e “tenei eiloa te taimi” koi tonu eiloa. A tatou kolā ko oti ne ‵tami ki te alofa tauanoa o Ieova ko fia‵fia ona ko te mea ko maua ne tatou a te avanoaga ke lagona kae talia a te fekau o te faka‵leiga. I lō te manatu ki ei, e fakatāua malosi ne tatou a nisi pati a Paulo: “Ko fakamolemole atu matou ki a koutou, ke se taku fakaseaoga ne koutou te alofa tauanoa o te Atua telā ko oti ne maua ne koutou.” (2 Kolinito 6:1) A te aoga o te alofa tauanoa o te Atua ko te ‵toe ‘faka‵leiga o se lalolagi mo ia’ e auala i a Keliso.—2 Kolinito 5:19.
14. Ne a avanoaga ko ma‵tala mai i fenua e uke?
14 A te tokoukega o tino, kolā e fakapouli olotou mata ne Satani, koi ‵vae keatea eiloa mai i te Atua kae e ‵teke atu ki te aoga o te alofa tauanoa o te Atua. (2 Kolinito 4:3, 4; 1 Ioane 5:19) Kae ko te gasoloakaga o ma‵sei a mea ‵tupu i te lalolagi ko oti ne fai ei ke ‵saga mai a tino e tokouke i te taimi e fakaasi atu ei me i te ‵vae keatea mai i te Atua ko te pogai o amioga ma‵sei mo logo‵maega o tino. Ke oko foki eiloa ki fenua kolā ne seki fia‵fia a tino i ei ki te ‵tou galuega talai, e tokouke ko talia nei ne latou a te tala ‵lei kae ko gasue‵sue foki ke faka‵lei aka latou mo te Atua. Kae e mata, e fia‵fia tatou me e tenei eiloa te taimi ke momea aka te ‵tou loto finafinau ke fakasalalau atu a te fakamolemole tenei: “Ke faka‵lei koutou mo te Atua”?
15. I lō te talai atu o se fekau ke ‵lei fua i ei a lagonaga o tino, se a te mea telā e ma‵nako tatou ke iloa ne tino i koga katoa?
15 A te ‵tou galuega e se ko te fai atu fua ki tino me kafai e ‵fuli atu latou ki te Atua, ka fesoasoani atu a ia ki a latou mo olotou fakalavelave kae ka ‵lei olotou lagonaga. E tokouke a tino e ‵sala atu fua ki te mea tenā i te taimi e olo atu ei latou ki lotu, kae e fia‵fia a lotu o fakataunu a te manakoga tenei. (2 Timoteo 4:3, 4) E se tenā eiloa te pogai o te ‵tou galuega. Tenei te tala ‵lei e talai atu ne tatou, me ona ko te alofa o Ieova, e loto fiafia eiloa a ia o fakamagalo a agasala e auala i a Keliso. Tela la, e mafai o fakasaoloto a tino mai i te ‵vae keatea mai i te Atua kae ke toe faka‵lei latou mo Ia. (Loma 5:10; 8:32) Kae ko pili fakavave atu eiloa a te “taimi” ‵lei ki tena fakaotiga.
“Galue Malosi Kae ke se Paie”
16. Se a te mea ne fesoasoani malosi ke fakaasi atu ei ne Paulo a te loto malosi mo te loto finafinau?
16 E mafai pefea o ati aka kae fakatumau a te ‵tou loto finafinau mō te tapuakiga tonu? E mafai o mata ‵mā a nisi tino kae e faigata ke fakaasi ‵tonu atu a olotou lagonaga. Kae se mea ‵lei ke masaua me i te loto finafinau e se fakaasi atu fua i ei a lagonaga; e se faka‵na foki ki uiga o te tino. Ne fakasino atu a Paulo ki te auala tenā i te taimi ne fakamalosi atu ei a ia ki ana taina Kelisiano, penei: “Ga‵lue malosi, kae ke se paie koutou.” (Loma 12:11) Ne lasi eiloa te tusaga o te agaga o Ieova i te fakamalosiakaga o te loto ma‵losi mo te kufaki o te kau apositolo i te galuega talai. Mai i te taimi ne kalagagina ei a ia ne Iesu ke oko ki tena toe falepuipuiga kae tamate i Loma—se vaitaimi o tausaga e 30—ne seki gasolo eiloa o vāivāi a te loto finafinau o Paulo. Ne kilo atu faeloa a ia ki te Atua, telā ne tuku atu ne ia e auala i te agaga a te malosi e manakogina ki a Paulo. Ne fai mai a ia: “E mafai ne au o fai a mea katoa konā, ona ko te fakamalosi mai o Keliso ki a au.” (Filipi 4:13) E mafai eiloa o maua ne tatou a mea aoga mai tena fakaakoakoga!
17. E mafai pefea ne tatou o “ga‵lue malosi kae ke se paie”?
17 A te pati telā ne ‵fuli ki te “galue malosi” e fakauiga ki te “‵puna.” (Kingdom Interlinear) Ke fakatumau a te ‵puna o te vai i se tipōti, e ‵tau o fakatumau ne tatou a te ‵vela e manakogina. E penā foki a te “galue malosi, kae ke se paie,” e ‵tau o maua faeloa ne tatou a te agaga o te Atua. A te auala ke maua ei ne tatou a te mea tenā ko te fakaaogaga o fakatokaga katoa ne fai ne Ieova ke fakamalosi aka ei tatou i te feitu faka-te-agaga. Ko tena uiga ke fakatāua malosi ne tatou a tapuakiga a ‵tou kāiga mo te fakapotopotoga—ko te fai faeloa o sukesukega totino mo sukesukega a te kāiga, ‵talo, mo te ‵kau fakatasi mo ‵tou taina Kelisiano i fakatasiga. Ka fesoasoani mai ki a tatou a mea konā ke maua a te “afi” ke fakatumau ei te “‵puna” telā ka fai ei tatou ke “ga‵lue malosi kae ke se paie.”—Faitau te Galuega 4:20; 18:25.
18. E pelā me ne Kelisiano tukugina atu, se a te fakamoemoega e ‵tau o ‵saga tonu atu tatou ki ei?
18 A te tino telā ko oti ne tukugina atu ko te tino telā e saga katoatoa atu ki se fakamoemoega kae e se mafai o fakalavelavegina a ia ne se mea i tena kausaki atu ki te fakamoemoega tenā. E pelā me ne Kelisiano tukugina atu, a te ‵tou fakamoemoega ko te faiga o so se mea e manako a Ieova ke fai ne tatou, e pelā mo te mea ne fai ne Iesu. (Epelu 10:7) I aso nei, ko te loto eiloa o Ieova ke mafai ne tino e tokouke o faka‵lei mo ia. Tela la, ke na ga‵lue malosi tatou mo te loto finafinau—i te fakaakoako atu ki a Iesu mo Paulo—i te ‵toe galuega tāua tenei, ao, kae e ‵tau o fai fakavave i aso nei.
E Masaua ne Koe?
• Se a te “galuega o te faka‵leiga” ne tuku atu ki a Paulo mo nisi Kelisiano fakaekegina?
• Ne fakaaoga faka‵lei pefea ne te ‵toega o te kau fakaekegina a “te taimi” ‵lei tenei?
• E mafai pefea ne faifeau Kelisiano o “ga‵lue malosi, kae ke se paie”?
[Ata i te itulau e 14]
Ne seki puli eiloa i a Paulo a te taimi ne fakafetaui atu ei ki a ia a te Aliki ko Iesu Keliso