Ke Fakapili‵pili Atu ki te Atua
Se Fakamafanafanaga mō Tino Loto Māfatia
“NE MAFAUFAU au me e se alofa mai io me e se talia au ne Ieova.” Ko pati a te fafine Kelisiano telā ne fakafesagai atu ki te loto māfatia i tena olaga. Ne talitonu a ia me e ‵mao a Ieova mai i a ia. E mata, e ‵mao eiloa a Ieova mai ana tino tapuaki kolā e mafai o loto māfatia? E maua eiloa a te tali fakamafanafana loto i pati fakaosofia a te faisalamo a Tavita, telā ne fakamau i te Salamo 34:18.
Ne iloa ne Tavita a te ikuga o te loto māfatia ki luga i se tino tapuaki fakamaoni a Ieova. E pelā me se talavou, ne ola a Tavita e pelā me se tino maumausolo telā ne ‵sala ne Saulo, se tupu loto masei telā ne fia tamate ki a ia. Ne ‵sala atu a Tavita ki se koga faka‵lafi telā ne mafaufau a ia me ka se mafai o maua ne Saulo a ia i ei—ko te fa‵kai o te fili ko Kata, i kogā koga o Filisitia. Kae i te taimi ne iloa aka ei, ne sao a Tavita mai te fakaloiloi ne ia i a ia ko fakavalevale. Ne ‵viki atu a Tavita ki te Atua mō tena fakasaoga, kae mai te tala tenei, ne tusi ei ne ia te Salamo e 34.
E mata, e talitonu a Tavita me e ‵mao te Atua mai i a latou kolā e puapuaga kae fanoa‵noa io me mafau‵fau i a latou ko se tāua i te Tena kilokiloga? E tusi mai a Tavita, penei: “Te Aliki [ko Ieova] e nofo pili ki a latou kolā e loto vāi‵vai, e fakasao foki ne ia a latou kolā ko seai ne olotou fakamoemoega.” (Fuaiupu 18) Ke na onoono nei tatou ki te auala e tuku mai ei ne pati konei a fakamafanafanaga mo te fakamoemoega.
“Te Aliki [ko Ieova] e nofo pili” mai. E fai mai se fakamatalaga e tasi me i te fuaiupu tenei se “auala ke fai atu ei me i te Aliki e saga tonu kae leoleo mai, e toka faeloa ke fesoasoani kae faka‵sao ne ia ana tino.” E fakamafanafana ke iloa atu me e leoleo eiloa ne Ieova ana tino. E lavea ne ia a mea e ‵tupu i “taimi faiga‵ta” konei, kae e iloa foki ne ia olotou lagonaga.—2 Timoteo 3:1; Galuega 17:27.
“Latou kolā e loto vāi‵vai.” I nisi tuu, a te “loto vāivāi” e fakasino atu ki te alofa telā e seai sena taui. Kae e fai mai a pati a se tino sukesuke e tokotasi me i pati a te faisalamo konei e fakasino atu ki “te fanoanoa.” E tonu, e fakafesagai atu foki a tino tapuaki fakamaoni o te Atua i nisi taimi ki fakalavelave kolā e faka‵mae i ei olotou loto.
“Latou kolā ko seai ne olotou fakamoemoega.” E mafai o ‵kilo atu a tino loto vāi‵vai ki a latou e pelā me ne tino sē aoga kolā ko pili o seai ne olotou fakamoemoega. E fai mai se tusi fesoasoani mō tino kolā e ‵fuli ne latou te Tusi Tapu me i te tugapati tenei e mafai o ‵fuli ki “tino kolā ko seai ne mea ‵lei ke olioli latou ki ei.”
E saga atu pefea a Ieova ki a latou kolā e “loto vāi‵vai” kae “ko seai ne olotou fakamoemoega”? E mata, e faka‵mao a ia mai i a latou, mai te mafaufau me e se tāua latou ki a ia kae se fia saga atu ki ei? E ‵kese ‵ki eiloa a te mea tenā! E pelā me se mātua alofa telā e taofi kae fakapelepele ne ia se tamaliki, e penā foki a Ieova, e pili a ia ki ana tino tapuaki kolā e ‵tagi atu ki a ia mō se fesoasoani. E loto finafinau a ia ke fakamafanafana ne ia olotou loto mo olotou fakamoemoega. E mafai o tuku atu ne ia ki a latou a te poto mo te malosi telā e manakogina ke fa‵ki i so se fakalavelave telā e fepaki mo latou.—2 Kolinito 4:7; Iakopo 1:5.
Kaia e se ‵sala atu ei me e mafai pefea o fakapilipili atu koe ki a Ieova? E tauto mai a te Atua alofa, penei: “E ‵nofo fakatasi foki au mo tino loto ma‵lalo kae loto sala‵mo, ko te mea ke toe fakamalosi ne au olotou loto mo olotou fakamoemoega.”—Isaia 57:15.
Faitauga ki te Tusi Tapu mo Iulai: