Pulega sē Fakamaoni—E Pefea Te Lauiloa?
“E fai sale ne te motou kamupane a galuega mō te malo. E masani o faka‵tali matou ki se lua io me se tolu masina kae fatoā maua a ‵togi o galuega konā. Fakamuli fua nei, ne telefoni mai se tino galue i te malo, kae ne fai mai me ka fakatoka fakavave ne ia te ‵togi o omotou galuega konā—māfai e ‵togi tupe ne matou a ia.”—IOANE.a
KAI pokotia aka eiloa koe i pulega sē fakamaoni? Kāti e seki pokotia eiloa koe i vaegā pulega e pelā mo te mea e fakamatala mai i luga nei, kae e mautinoa eiloa me ko oti ne logo‵mae koe i ikuga o pulega sē fakamaoni.
E fai mai a te Transparency International’s (TI) 2011 Corruption Perceptions Index, me i te ukega o fenua i atufenua e 183 mo kogā koga kolā ne fai a iloiloga ki ei, ne iloa aka me e ‵nofo katoa i te tulaga telā ko tu poloki eiloa i te sē fakamaoni. I te lua tausaga mai mua atu, ne fakaasi mai i te lipoti a te TI i te tausaga e 2009 a te lauiloa o pulega sē fakamaoni: “E manino ‵lei me e seai eiloa se koga i te lalolagi e sao mai te fakamataku o pulega sē fakamaoni.”
I nisi taimi, e mafai eiloa o ma‵sei ‵ki a ikuga e maua mai i pulega sē fakamaoni. E pelā me se fakaakoakoga, ne lipoti mai i te mekesini ko te Time me i “pulega sē fakamaoni mo te sonafai valevale” se pogai e tasi ne ‵mate valevale ei a tino i te mafuie lasi telā ne poko i Haiti i te 2010. Ne toe fai mai foki: “Ne faite a fale ma‵luga e aunoa mo manatu fakatonutonu mai tino ‵poto i galuega fakatu‵tu, me e ‵tau o avatu a ‵togi fakakolekole e uke ki tino o te malo kolā e iloilo ne latou a galuega.”
E mata, e isi se faka‵leiga tumau ki pulega sē fakamaoni? Ke tali aka te fesili tenā, e ‵tau o malamalama tatou me e māfua mai pefea a pulega sē fakamaoni. Ka mafau‵fau tatou ki mea konei i te suā mataupu.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a Ko oti ne ‵fuli a igoa.
[Ata i te itulau e 3]
“A pulega sē fakamaoni, ko te fakaaoga ‵se o pulega mō te ‵lei eiloa o te tino. E fakalogo‵mae atu a te mea tenā ki tino katoa kolā e fakalago‵lago olotou ola, te ola ‵lei o latou io me ko te lotou fia‵fia ki te fakamaoni o tino pule.”—TRANSPARENCY INTERNATIONAL