Mātua—Akoako Otou Tamaliki Mai te Taimi Koi Fo‵liki ei Latou
E FAI mai te Tusi Tapu: “A tamaliki ne meaalofa mai te Aliki [Ieova]; ko te tinā fakamanuiaga tonu eiloa tenā.” (Sala. 127:3)
A te fanau o se tamaliki e aumai ei a te fiafia, fakatasi mo tiute ‵mafa. Kafai e tupu aka se tamaliki ke fai mo fai se tino matua kae malosi, e ‵tau o kai faeloa a ia ki mea‵kai fakamalosi foitino. Kafai e manako te tamaliki ke ‵mautakitaki a ia i te tapuakiga tonu, e manakogina ne ia a mea‵kai faka-te-agaga mo te takitakiga a mātua kolā e taumafai o faka‵goto ki loto i a ia a fakatakitakiga fakavae mai te Atua. (Faata. 1:8) E kamata mafea a vaegā akoakoga penā kae ne a mea e ‵tau o aofia i ei?
E MA‵NAKO A MĀTUA KI PATI FAKATONUTONU
Ke mafau‵fau ki te tagata Tanu e igoa ki a Manoa, telā ne ola i te fa‵kai o Sola i Isalaelu mua. Ne fakailoa atu te agelu a Ieova ki te avaga sē afu a Manoa me ka fanau mai ne ia se tamaliki tagata. (Fama. 13:2, 3) E seai se fakalotolotolua me ne fia‵fia malosi a te tagata fakamaoni ko Manoa mo tena avaga. Kae e isi foki se mea telā ne manava‵se malosi lāua ki ei. Tenā ne ‵talo atu ei Manoa: “Te Aliki [Ieova], fakamolemole, toe uga mai aka te agelu a te Atua ke toe vau ki a māua o fakaasi mai te mea e ‵tau o fai ne māua ki te tamaliki manafai ko fanau mai.” (Fama. 13:8) Ne manava‵se a Manoa mo tena avaga ki te putiakaga o te lā tamaliki. E seai se fakalotolotolua me ne akoako ne lāua te lā tamaliki ko Samasoni ki te tulafono a te Atua, kae manino ‵lei me ne manuia eiloa a lā taumafaiga. E fai mai te Tusi Tapu i te “Aliki [Ieova] ne tuku atu ki a [Samasoni] te malosi.” Kae ko ikuga, ne fai ne Samasoni a galuega ‵lasi e uke e pelā me se famasino e tokotasi o Isalaelu.—Fama. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
E ‵tau o kamata i te taimi fea a te akoakoga o te tamaliki? “Mai [te] folikiga,” ne akoako a Timoteo ki “tusitusiga tapu” ne tena mātua ko Eunike mo tena tupuna ko Loise. (2 Timo. 1:5; 3:15) Ao, ne kamata te akoakoga o Timoteo ki Tusitusiga Tapu i te taimi koi foliki ‵ki ei.
Se mea poto ke ‵talo a mātua Kelisiano ke maua ne latou ne fakatakitakiga kae mafau‵fau ki te taimi mai mua ko te mea ke kamata o akoako ne latou olotou tamaliki “mai [te] folikiga.” E fai mai te Faataoto 21:5: “Fai faka‵lei au aofaga kae ka uke au mea.” E seai se fakalotolotolua me ko leva eiloa ne fakatokatoka faka‵lei a mātua a koi tuai o fanau mai a te lā pepe. Kāti e isi foki se lā fakasologa o mea kolā ka manakogina ne te pepe. E tāua foki ke palani lāua ki mea faka-te-agaga kolā e mafai o fai. E ‵tau o fakamoe‵moe lāua ke na kamata akoakoga penā i te kamataga o te olaga o te pepe.
E fai mai te tusi ko te Early Childhood Counts—A Programming Guide on Early Childhood Care for Development, penei: “A masina mai tua o te fanau mai o te pepe e tāua ki te mafaufau o te tamaliki. I te taimi tenei, e faka-luasefulu taimi te makini o te sokosokoga o te uaua e tasi ki te suā uaua, i mea kolā e tauloto ne te tamaliki.” Se mea poto ke fakaaoga faka‵lei ne mātua a te taimi toetoe tenei ke kamata o ‵toki ne latou a mafaufauga faka-te-agaga mo mea tāua ki te mafaufau o te tamaliki!
Ne fai mai se mātua kae se paenia tumau e uiga ki tena tamaliki fafine foliki: “Ne ave sāle ne au tou fafine i te galuega talai talu mai te taimi koi tasi fua i ei a tena masina. E ui eiloa e se mafai o malamalama a ia i ei, e talitonu au me ne aoga ki tou fafine a te faifaiga tenei. I te taimi ko lua ei tausaga o tou fafine, ne ofo atu ne ia mo te loto talitonu se tamā pepa ki a latou kolā ne fetaui mo māua i te galuega talai.”
A te akoako o te tamaliki i te taimi koi foliki ei e maua i ei a fuataga ‵lei. Kae e iloa ne mātua i te tuku atu o akoakoga faka-te-agaga ki olotou tamaliki e isi eiloa ne tulaga faiga‵ta i ei.
‘FAKAAOGA FAKA‵LEI A TAIMI AVANOA’
E mafai o faigata malosi ki mātua a te sē nofo ‵toka o se tamaliki io me ko te toetoe o te taimi e saga tonu mai ei. E mafai o saga valevale te tamaliki mai te mea e tasi ki te suā mea. E se gata i ei, e fia iloa ne latou a mea kae taumafai o sukesuke a mea katoa i olotou tafa. Ne a mea e mafai ne mātua o fai ke fesoasoani atu ki te tamaliki ke saga tonu ki mea kolā e taumafai latou o akoako atu ki a ia?
Ke mafaufau ki pati a Mose. E fai mai te Teutelonome 6:6, 7: “Ke mo a eiloa e puli i a koutou a fakatonuga konei ne avatu ne au ki a koutou i te aso nei. Akoako atu a tulafono konā ki otou tamaliki. Kafai e ‵nofo koutou i otou fale, sa puli o fakamasausau faeloa a tulafono konā, pelā foki manafai e olo koutou ki se koga, io me manava koutou, pelā foki i taimi e ga‵lue ei koutou.” A te pati “akoako” e fakaoko atu i ei a te manatu ki te faiga o akoakoga e auala i te fakafoki‵foki faeloa. A te tamaliki foliki e ‵pau mo se lakau foliki telā e ‵tau o fakasiusiu faeloa. Ona ko te fakafoki‵foki o mea e fesoasoani atu ki tino ma‵tua ke masaua a mea tāua, e mautinoa i ei me ka fesoasoani atu foki ki tamaliki fo‵liki!
E ‵tau mo mātua o fakamāumāu a taimi fakatasi mo tamaliki ko te mea ke akoako latou ki te munatonu a te Atua. I te lalolagi tenei e fakalave‵lave malosi a tino i ei, se mea faigata ke fakaavanoa ne taimi penā. Kae e fakamalosi mai te apositolo ko Paulo “ke fakaaoga otou taimi” mō te faiga o mea tāua faka-Kelisiano. (Efe. 5:15, 16) E fai la pefea a te mea tenei? A te taumafaiga ke fakapaleni a te akoakoga o se tamaliki, tausiga o tiute i te fakapotopotoga, mo te galue i se galuega ‵togi ne faigata ki se toeaina Kelisiano telā ne fakalavelave malosi tena avaga i te galue pelā me se paenia tumau. Ne mafai pefea o fakaavanoa te lā taimi ke akoako te lā tamaliki fafine? Muna a te tamana: “A koi tuai au o fano ki te galuega i taeao katoa, e faitau atu ne māua mo taku avaga ki tou fafine a mea mai te tusi ko te Taku Tusi o Tala Mai te Tusi Tapu io me ko te tusi ko te Ke Sukesuke ki te Tusi Tapu i Aso Katoa. I te afiafi po, e ‵tau eiloa o fai‵tau ne māua a mea ki tou fafine a koi tuai a ia o moe, kae kafai e olo māua i te galuega talai, e puke ne māua tou fafine. E se ma‵nako eiloa māua o tiaki tou fafine i tausaga muamua konei o tena olaga.”
‘E ‵PAU A TAMALIKI TA‵GATA MO MATASANA’
E ma‵nako tonu tatou ke ‵tupu aka ‵tou tamaliki e pelā me ne tino taki tokotasi kolā e fakatuagagina. Kae ko te pogai tonu e akoako ei ne tatou a ‵tou tamaliki ko te fakamalosiga o te alofa ki te Atua i olotou loto.—Male. 12:28-30.
E fai mai te Salamo 127:4: “A tama tagata a se tagata ne fai ka koi tamataene a ia, e ‵pau latou mo matasana i lima o se sotia.” Ne faka‵tusa a tamaliki ki matasana kolā e mafai o sana tonu atu ki te taketi. E se toe mafaufau a te tino sana ki te matasana i te taimi e lele ei. E isi ne “matasana” a mātua—ko olotou tamaliki—mō se vaitaimi e se leva. E ‵tau o fakaaoga a te taimi tenā ke faka‵goto ki mafaufau mo loto o tamaliki a fakatakitakiga fakavae mai te Atua.
E uiga ki ana tamaliki faka-te-agaga, ne tusi mai te apositolo ko Ioane: “E seai se mea e silia atu toku loto fakafetai e uiga ki ei i lō te mea tenei, ke lagona ne au i aku tama e tumau i te sa‵sale i te munatonu.” (3 Ioa. 4) E mafai foki ne mātua Kelisiano o fakaasi atu se loto fakafetai tai ‵pau māfai e lavea ne latou olotou tamaliki “e tumau i te sa‵sale i te munatonu.”